KOLUMNA VETERINARKE

Psa vam je ugrizao krpelj, koje mu sve bolesti prijete? Imamo cijeli popis, sve su ozbiljne

Ni komarci nisu bezazleni, a treba obratiti pozornost i na muhe

Ilustrativna fotografija

 -/ardea/profimedia
Ni komarci nisu bezazleni, a treba obratiti pozornost i na muhe

Krpelji su paraziti koji sišu krv - kako životinja, tako i ljudi. Nakon što se pričvrste na domaćina, počinju se halapljivo hraniti. Dok se hrane, mogu prenijeti veliki broj bolesti, o kojima će biti riječ u ovom tekstu.

Krpelji ne skaču i ne lete. Na domaćina mogu doći iz grmlja i trave. Nekad se može i otkačiti i pasti s krošnje nižeg drva . Kad se pas očeše o grm ili hoda po travi, krpelj se brzo uhvati za dlaku i zatim dolazi do mjesta gdje će ugristi domaćina. Današnja svijest mnogih vlasnika je na vrlo visokom nivou i oni su upoznati s jako opasnim bolestima koje mogu prenijeti krpelji. Mnoge od ovih bolesti su i zoonoze, što znači da krpelji mogu zaraziti i ljude. Bolest se ne širi izravno sa psa na ljude, jer ovi patogeni moraju dovršiti svoju fazu životnog ciklusa unutar krpelja.

To znači da se ljudi mogu zaraziti samo izravnim ubodom krpelja. Rasprostranjenost bolesti koju prenose krpelji povezana je s endemičnom vrstom krpelja za određeno područje. Također, količina zaraznih patogena unutar krpelja može ovisiti o vremenu, padalinama i klimi. Svima je poznato da te bolesti mogu biti vrlo opasne po život psa, pogotovo ako se kasno otkriju a liječenje ne počne na vrijeme i bolest je već jako uznapredovala.

Svi vlasnici kućnih ljubimaca su čuli za bolest piroplazmoza (babezioza). No, to je samo jedna od bolesti koju prenose krpelji. Uzročnik je Babesia canis, protozoa, a prenosi se ubodom krpelja za vrijeme hranjenja i sisanja krvi i prelaska babezija u cirkulaciju. Može se javiti kroz cijelu godinu, pogotovo u zadnje vrijeme, zbog vrlo blagih klima. Nešto manje se javlja u Istri i Dalmaciji.

Prvo što vlasnik primijeti kod psa je umor, malaksalost, izostanak apetita, visoka temperatura, povraćanje, teže kretanje, otežano disanje, anemija (opada broj eritrocita zbog njihova raspada), tamna mokraća, a kasnije i žuta boja kože i sluznica. U težim slučajevima može doći do zatajenja bubrega, a posljedično i smrti životinje. Dijagnoza je olakšana ako je vlasnik na psu našao krpelja. Sigurna dijagnoza se postavlja PCR testom gdje se omogućuje kopiranje DNA dijelova uzročnika i time siguran dokaz infekcije.

Lajmska bolest (borelioza) također predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju pasa u Hrvatskoj. Također spada u skupinu zoonoza. Uzročnik je bakterija Borrelia burdorferi, a prenosi se ubodom crnonogog (jelenjeg ili medvjeđeg) krpelja. Simptomi bolesti mogu biti različiti, vrlo slični drugim bolestima pasa, ali najčešće su šepanje, otečeni limfni čvorovi, otečeni zglobovi, gubitak apetita, visoka temperatura. Kasnije može doći do po život opasnog zatajenja bubrega, te srčanih i neuroloških problema.

Kod te je bolesti karakteristično da će samo u pet do deset posto pasa doći do pojave znakova bolesti, dok će se u ostalih pasa ti znakovi javiti u kroničnoj fazi bolesti, kad može proći dva do pet mjeseci od ugriza krpelja. I ta se bolest dijagnosticira PCR testom te Lyme Multiplex testom. Bolest se ne prenosi s jednog psa na drugog, niti sa psa na čovjeka. Liječenje se vrši antibioticima tijekom duže vremena, najmanje 30 dana.

Anaplazmoza je bolest koju prenose krpelji, a uzročnik je bakterija Anaplasma phagocytophylum. Krpelj mora biti pričvršćen na kožu i sisati krv najmanje 24 do 48 sati, kako bi prenio bolest. Znakovi bolesti su najčešće: slabost, dehidracija, bolovi u zglobovima, gubitak apetita. To može trajati par dana, a neki psi će imati blaže simptome. Ponekad se javlja proljev, povraćanje, kašalj i otežano disanje.

Simptomi su vrlo slični Lajmskoj bolesti, obično se obje bolesti javljaju na istoj lokaciji i prenose ih isti krpelji. I ovu je bolest najbolje dokazati PCR testom. Od te bolesti mogu oboljeti i ljudi, ali samo ugrizom krpelja.

Erlichioza je bolest koju prenose obično smeđi krpelji, a uzročnik je rikecija Erlichia canis. Znakovi bolesti se mogu podijeliti u tri stadija; akutni ili rani stadij, drugi subklinički (nema vanjskih znakova bolesti) i treći kronični oblik, odnosno, dugotrajna infekcija. U prvoj akutnoj fazi, psi mogu imati visoku temperaturu, otečene limfne čvorove, otežano disanje, gubitak težine, poremećaj u zgrušavanju krvi sa spontanim krvarenjima, mogu se razviti i neurološki znakovi bolesti: nestabilnost u hodu, upala moždanih ovojnica. To može potrajati dva do četiri tjedna.

Iznimno, može doći do spontanog izlječenja, ali često bolest prelazi u subkliničku fazu bez znakova bolesti. Tada se bolest prikrije i može ostati neotkrivena. Uzročnik je prisutan u tijelu, ali ne izaziva nikakve simptome. Kronični stadij može razviti niz problema u organizmu psa kao što su: anemija, krvarenja, šepanje, problemi s očima (uključujući krvarenja u oko i sljepoću), neurološki problemi, oticanje nogu... Ponekad koštana srž ne može proizvesti dovoljno stanica potrebnih za normalan život psa, pa je život takvog pacijenta ozbiljno ugrožen. U nekim slučajevima će biti potrebna transfuzija krvi u liječenju pacijenta. Dijagnoza se postavlja PCR testom.

Mikoplazmoza je bolest uzrokovana vrstom mikoplazme (Mycoplasma haemocanis) koju prenose krpelji ubodom i sisanjem krvi. One uništavaju eritrocite i mogu dovesti do vrlo ozbiljne anemije. Simptomi bolesti se mogu pojaviti nekoliko mjeseci ili godina nakon zaraze, a kao posljedica pada imuniteta zbog razvoja neke druge bolesti. Spada također u skupinu zoonoza.

Osim krpelja, ubodi komaraca mogu također biti opasni za vašeg psa. Iako psi imaju gušću dlaku, oni mogu sisati krv na njušci, nosnicama, uškama i trbuhu gdje ima manje dlake. Oni prenose bolest dirofilarozu. Ta se bolest još zove i srčani crv, ili glista koja može uzrokovati po život opasne invazije srca i pluća. Može se prenijeti s jedne životinje na drugu putem zaraženog komarca. Odrasle srčane gliste se mogu naći u srcu, plućnoj arteriji i susjednim velikim krvnim žilama pasa. Odrasle gliste mogu živjeti pet do sedam godina i tijekom tog perioda ženke proizvode milijune potomaka koji se zovu mikrofilarije. Širenje bolesti se poklapa sa sezonom komaraca.

image

Silva Rakočević

Privatni album

Može proći i nekoliko godina prije nego psi pokažu kliničke znakove infekcije. Međutim, tada bolest može već jako uznapredovati. Vlasnici mogu primijetiti kašalj, otežano disanje, smanjen apetit, gubitak na težini. Vrlo često nalazimo ubrzan rad srca (tahikardija), nedostatak kisika, gubitak izdržljivost. U poodmakloj fazi bolesti može doći do oticanja i nakupljanja tekućine u trbuhu. Dijagnoza bolesti se postavlja ultrazvučnom dijagnostikom srca i krvnih žila. Mogu se raditi i serološki testovi na antigene srčanog crva iz uzorka krvi. Može se napraviti i RTG dijagnostika prsnog koša.

Lišmanioza je bolest uzrokovana protozoom Leishmania infantum koju prenose vrlo sitni komarci (papatači), koji se hrane krvlju. Manji su od ostalih komaraca i nečujni u letu. Najviše ih ima na području srednje i južne Dalmacije. Bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna. Najčešće se razvija visceralni oblik zaraze, pa vlasnici vrlo teško prepoznaju da se radi o toj bolesti, jer simptomi su vrlo slični mnogim drugim stanjima . U početku psi mogu imati otečene limfne čvorove, povećanu slezenu, a može doći do zatajenja bubrega.

Kasnije se razvija temperatura, nedostatak apetita, slabost, ozbiljan gubitak težine, proljev, povraćanje, pojačana žeđ i mokrenje, ponekad krvarenje iz nosa. Mogu biti prisutni bolovi u mišićima i zglobovima. Klinički se znakovi razvijaju sporo, a odgovor na terapiju može biti vrlo slab, ili nikakav. Bolest se može javiti i u ljudi, ali ubodom komarca. Dijagnoza se postavlja PCR testom.

Bolest u nekih pasa zahvaća kožu, pa nastaje zadebljanje i otvrdnuće tkiva na njušci i mekušima nogu. Na koži se mogu javiti izrasline, kvržice, a dlaka je bez sjaja, lomljiva, s područjima kože bez dlake. Nokti mogu biti dugi, lomljivi i zakrivljeni. Dijagnoza se postavlja PCR testom. Liječenje je uglavnom simptomatsko, dugotrajno, a često i bezuspješno.

Muhe koje iritiraju ljude, posebno crne mušice mogu i u pasa izazivati promjene na koži kao reakciju na ubode. Više ih ima u toplim i vlažnim mjesecima. Najčešće grizu na koži kapaka, uglovima očiju, ušima, preponama i trbuhu gdje je koža bez dlake i mekana. Takvi ugrizi ostavljaju crvene, bolne krugove. Ne smijemo ih zamijeniti s promjenama koje izazivaju krpelji kod Lajmske bolesti.

Nadam se da su vlasnici pasa, čitajući ovaj tekst, shvatili koliko je bitno na vrijeme zaštiti svog psa preparatima koji su učinkoviti u prevenciji bolesti. U razgovoru sa svojim veterinarom možete dobiti informacije kojim insekticidnim preparatima je najbolje zaštititi ljubimca. Treba voditi računa o tome da se zaštita daje na vrijeme i ponavlja u točno određenom terminu koju propisuje proizvođač.

Po svemu navedenom, vidimo koliko mogu biti opasne bolesti koje se prenose sisanjem krvi, bilo da su uzrok krpelji ili komarci. Liječenje će ovisiti o vrsti bolesti i o vremenu kad je bolest otkrivena. Zato, opet posebno napominjem, koliko je važno na vrijeme početi sa zaštitom, jer su krpelji zapravo aktivni tijekom cijele godine, jer su zime kod nas postale vrlo blage.

Sve te bolesti se mogu dijagnosticirati PCR testom iz krv. Ako vaš veterinar posumnja na neku vektorsku bolest, najbolje da napravi test na paket svih vektorskih bolesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. prosinac 2025 12:48