Britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Slinn nakon tri godine odlazi iz naše zemlje te za Nedjeljni Jutarnji iznosi svoja iskustva i dojmove. U tom je razdoblju Hrvatska ušla u članstvo EU, našu su zemlju pohodili ministri vanjskih poslova William Hague i Phillip Hammond, a nakon hrvatskog poticaja da se pomogne BiH u pristupanju EU uslijedila je njemačko-britanska incijativa za rješavanje političkih odnosa u toj zemlji. Konačno, ne treba zaboraviti da su hrvatski pregovori za članstvo u EU započeli u doba britanskog predsjedanja EU.
Kako vidite Hrvatsku kroz ove tri godine mandata?
- Prije svega tu je bio završetak pregovora o članstu u EU, a zatim su nastupili uobičajeni problemi kao i izazovi članstva, koji su isti kao i za brojne druge države koje su ušle u članstvo. Pred vama je velika prilika da iskoristite sve što EU nudi, a ključna je ekonomska konkurentnost.
Kako vidite djelovanje Hrvatske unutar EU u ovih sada nešto više od godinu i pol dana članstva?
- U London je došlo hrvatsko izaslanstvo prije ulaska u EU i tada su im naši dužnosnici rekli da je nama trebalo pet godina da prihvatimo sve procedure tog sustava. Šef hrvatskog izaslanstva je tada rekao - huh, to me čini mirnijim. Za taj je proces potrebno vrijeme, to je još uvijek “work in progress”. Još uvijek se osjeća izvjesna nervoza kada Hrvatska treba govoriti o svojim pozicijama. Mi želimo Hrvatsku ohrabriti da o svojim interesima govori puno otvorenije. Regija je svakako točka o kojoj Hrvatska govori i to je jako dobro. Gospođa Vesna Pusić je jasno rekla da Hrvatska ulazi u EU, ali se geografski ne može maknuti iz okruženja. I to je jako dobro - ministrica Pusić vidi izazove BiH kroz leću EU.
Foto: Nenad Dugi/Cropix
‘Ne gledajte u prošlost’
A malo kritike?
- Diplomati u pravilu ne kritiziraju zemlju domaćina. No, možda jedno viđenje mene kao promatrača koji je dulje vremena proveo u ovom dijelu Europe. Građenje nacije zahtijeva vrijeme - posebno je to slučaj s Hrvatskom, s obzirom na način na koji je postala neovisna država. Nakon gradnje institucija, treba izgraditi procese. Hrvatska se snažno promijenila u posljednjih nekoliko godina, ali jednako tako, mogu vidjeti koliko je još posla pred njom. Hrvatska je još uvijek zemlja u tranziciji. Ova zemlja ima neizmjerne mogućnosti, mnogo talentiranih, kreativnih ljudi koji je mogu učiniti uspješnom zemljom. Ali jednako tako, čini se kao da Hrvatska nije sasvim sigurna u kojem pravcu ide. Čini se podijeljenom na konzervativne i progresivne snage. No situacija nikad nije crno-bijela; svaka se zemlja ili društvo konstantno razvija. Možda u Hrvatskoj nema dovoljno diskusije o tome u kojem se smjeru Hrvatska razvija. Ja se doista nadam da će Hrvatska biti spremna gledati unaprijed, ne u prošlost. Ima toliko talentiranih ljudi koji djeluju s pogledom u budućnost - sada je na Hrvatskoj izazov da ih potakne kako bi izgradili RH za 21. stoljeće.
U europskim je medijima jedna od ključnih priča pitanje odnosa Velike Britanije prema EU. Možete li nam objasniti koji je službeni stav vlade?
- Kao što je ministar Hammond prije nekoliko tjedana jasno rekao, EU je izuzetno uspješna priča, primjerice zato što na tom području više nema ratova. Možemo reći da je time EU čak i nadmašila očekivanja njezinih osnivača. Ali, ništa nije trajno. Sada je potrebno naći nova rješenja za stanovnike EU u svjetlu izazova 21. stoljeća u svijetu koji je sve više globaliziran. Nama se čini da se EU ne prilagođava dovoljno brzo tim promjenama. I mislimo da to nije samo stav Velike Britanije, mi smo samo najglasniji po tom pitanju. Stoga to nije pitanje samo Velike Britanije već svih zemalja članica pa i Hrvatske.
Foto: Boris Kovačev/Cropix
Koja su to ključna područja gdje Velika Britanija vidi potrebu za reformom EU?
- Prvo je područje regulative i konkurencije. Dozvolimo poslovnom svijetu da obavlja posao i na tom nam prostoru ne trebaju dodatne regulative. U tom smjeru podržavamo novi sporazum između EU i SAD-a, TTIP, koji donosi brojne koristi. Politička odgovornost je svakako druga točka. Za to je dovoljno pogledati brojke izlaska na izbore za Europski parlament u svibnju pošle godine koje su u Hrvatskoj bile oko 25 posto, a to nije najniža razina. Vjerujemo da je to bila jasna poruka europskih građana. A kad pogledate konačne rezultate, tada postaje jasnim da je značajan broj ljudi glasao za stranke koje dovode u pitanje EU projekt. Stoga smatramo da bi temelj za upravljanje EU trebale biti nacionalne vlade. I trebali bi se vratiti frazi, koja je nizozemska, “EU gdje je nužno, a nacionalne vlade gdje god je moguće”. Dakle, spustiti razinu odlučivanja gdje god je to moguće. Treće su pitanje fleksibilnosti i to je problem odnosa između zemalja koje su unutar europske monetarne unije i onih izvan, kao što je i Hrvatska. Zemlje eura su veliko tržište, ali one jednako tako moraju imati na umu da su to i ostale zemlje, izvan te zone. To su dakle tri ključna pitanja, ali mi oko svega toga želimo ozbiljnu debatu i ohrabreni smo pristupom nove Europske komisije tim pitanjima.
Kakav ishod izbora u Velikoj Britaniji možemo očekivati?
- Nisam u Britaniji već dulje vrijeme pa nisam najbolji promatrač i stoga mogu samo podijeliti neka mišljenja komentatora. Sasvim je jasno da je riječ o izborima čiji će ishod biti najteže predvidjeti, da će biti izuzetno tijesni rezultati. Mislim da je situacija u Velikoj Britaniji, ali i Hrvatskoj, zapravo odraz ukupnog političkog okružja, promjene na globalnoj razini. U Britaniji se, kad dolazi do promjene vlasti, pripremala knjiga za pobjednika kako bi se mogli što lakše uključiti u posao. Sada to pak nije moguće te se priprema puno knjiga.
Foto: Marko Todorov/Cropix
‘Postali smo partneri’
Ako konzervativci pobjede na izborima i nakon toga organizraju referendum, mislite li da bi Velika Britanija mogla izaći iz EU?
- Kao što je ministar Hammond nedavno rekao u Zagrebu, podrška EU u Velikoj Britaniji je vrlo krhka što je odraz djelovanja EU u proteklih par godina. Dakle, EU će svakako biti važan čimbenik na izborima u Velikoj Britaniji. No, treba imati na umu i ankete koje govore da je podrška ostanku UK-a u reformiranoj EU čak 66 posto. Dakle, mi nismo protiv EU, mi smo, sasvim jasno, za EU, ali reformiranu u skladu s tri teze koje sam iznio. Da, konzervativna stranka je obećala referendum o EU, ako ostane na vlasti, 2017.
U našoj javnosti snažna je teza da je Ujedinjeno Kraljevstvo nesklono RH.
- Odmah i jasno: Ujedinjeno Kraljevstvo nije protiv Hrvatske. U prošlosti su postojali interesi hrvatske Vlade i britanske koji se nisu uvijek poklapali. No, puno je važnije od toga kako su se ti odnosi popravili proteklih godina. Velika Britanija je bila vrlo aktivna tijekom hrvatskog pristupnog procesa, postojao je niz projekata s raznim ministarstvima u kojima smo nastojali pripremiti vašu zemlju za što lakše suočavanje s EU u što smo uložili značajnu količinu sredstava i vremena. I mnogi hrvatski dužnosnici su mi često zahvaljivali na praktičnoj podršci koju smo pružili Hrvatskoj. Sada su se stvari iz temelja promijenile, Hrvatska je sada članica EU, ona je naš partner. Jasno, ima tema oko kojih se slažemo kao i onih oko kojih se ne slažemo. Ali to je dio sudjelovanja u Uniji. Baš sam ovih dana bio s ministrom obrane Antom Kotromanovićem. Na planu obrane naši su se odnosi dramatično poboljšali, recimo samo da snage UK-a dio svoje obuke obavljaju u Hrvatskoj, a hrvatski časnici rade u NATO stožeru u Velikoj Britaniji. Dakle, sasvim je očito da su se odnosi značajno poboljšali i to na praktičnoj razini. Novi će britanski ambasador imati veliku zadaću - poboljšati ekonomske odnose.
Foto: Jadran Babić/Cropix
Večera s Mandelom
Dakle, oni nisu trenutno zadovoljavajući?
- Dugo sam o ovoj regiji, još od 1994. uz prekide, i nastojao sam shvatiti zašto britanske tvrtke ovdje nisu dovoljno prisutne. No, UK se snažno promijenio proteklih godina, trudimo se pokazati koliko je naša ekonomija dinamična i kreativna. Nakon toga je uslijedio i interes britanskih kompanija za Hrvatsku, posebno nakon ulaska vaše zemlje u EU. No - to već zvuči kao klišej, ali je istina - investicijska klima nije još onakva kakva bi trebala biti.
Potrebno je provesti važne strukturne reforme i to je ono što vaša vlada mora učiniti. Usporedo s time će slijediti i povećanje investicija iz Velike Britanije. Hrvatska ima izuzetno talentirane ljude, dinamičnu zajednicu, ljude otvorenih interesa i to je vrlo važna vrijednost. Stoga ne sumnjam da će se i ekonomski odnosi bitno poboljšavati, recimo posebno u IT sektoru.
U Hrvatskoj ste više od tri godine. S kakvim dojmovima odlazite?
- U ovoj je zemlji moja kćerkica napravila prve korake i to će uvijek ostati u našim sjećanjima. Njezine su prve riječi bile “mama” i “tata”. Čitali smo joj hrvatske slikovnice, uživali smo u šetnjama po vašim gradovima i toplim pogledima ljudi kad bismo se šetali s kćerkom. Dugo sam u regiji, sada odlazim, ali Hrvatska će uvijek ostati u mom srcu.
Bili ste na diplomatskim službama u vrlo interesantnim zemljama, Mongoliji, Sjevernoj Koreji, JAR-u...
- Biti diplomat nosi neke prednosti, kao primjerice upoznati ljude u raznim zemljama. U Mongoliji sam bio u doba kad je počela politika perestrojke, uživao sam razgovarajući s nizom mladih ljudi o smjeru u kojem će ta zemlja krenuti. Sreo sam i Nelsona Mandelu, osobu koja odgovara pojmu povijesna ličnost. On je stvarno bio osoba koja je omogućila tranziciju u Južnoafričkoj Republici, čovjek koji je više pitao nego govorio. Bila je jedna večera i pričali smo o svemu, a Mandela se stalno okretao prema gostima, pa i meni, pitajući: “Davide, a što ti misliš o tome?”. Velik čovjek.