Prema kolektivnom ugovoru koji je vrijedio do listopada 2010., svi zaposlenici HZMO -a dobivali su godišnje osam posto dodatka na plaću. Kada je istekao stari, potpisan je novi kolektivni ugovor kojim je ta beneficija ukinuta.
No, Uprava se svjesno oglušila na aktualna pravila i nastavila isplaćivati taj dodatak više od godinu dana. Tako je iz proračuna neosnovano izvučeno 25 milijuna kuna.
Do ovog skandaloznog otkrića došla je unutarnja kontrola Uprave za izvršavanje državnog proračuna Ministarstva financija. Opsežna dokumentacija na više od 100 stranica, doznajemo, dostavljena je Ministarstvu financija te Ministarstvu rada i mirovinskog sustava prije nekoliko dana.
Djelatnici unutarnje kontrole upozorili su i na nelogičnosti vezane uz broj zaposlenika u Zavodu. Prema sistematizaciji, Mirovinsko zapošljava 3677 djelatnika, no izvješće pokazuje da ih zapravo radi 3174.
- Ostalo je nejasno je li iz državne blagajne stizao novac za broj djelatnika prema ugovorenoj sistematizaciji ili za stvarni broj zaposlenika. Postoje indicije da je isplaćivan iznos za svih 3677 i da su se ostatkom novca podebljavale plaće. Uzmimo u obzir da je razlika u 503 zaposlenika, a prosječna plaća u HZMO-u iznosi 5605 kuna neto - kaže izvor blizak istrazi.
Tri milijuna za izlete
No, jedno je sigurno: dio proračunskog novca odlazio je referenticama, odnosno čistačicama. Izvješće, doznajemo, navodi da su prema sistematizaciji dio radnih mjesta spremačica zauzele referentice.
- Referentice koje imaju srednju stručnu spremu navodno su nakon završetka radnog dana čistile Zavod. Uistinu ne vjerujem da su prale toalete, to je sigurno radio netko drugi.
Vjerojatno se njihovo spremanje svodilo na pražnjenje kanti za smeće. A pitanje je i jesu li taj posao doista obavljale izvan radnog vremena - otkriva sugovrnik.
Kako bilo, činjenica je da je tridesetak referentica za spremanje preko ugovora o djelu tijekom jedne godine dobilo 276 tisuća kuna bruto, odnosno 170 tisuća kuna neto, što je oko 9200 kuna mjesečno svakoj.
Da se novac tijekom krize trošio potpuno neracionalno, ali ipak u skladu s kolektivnim ugovorom, već smo pisali. Djelatnici Mirovinskog svake godine organiziraju sportske igre.
Lani su se nakupljenog stresa oslobađali u Poreču. Građani su za to izdvojili 650 tisuća kuna. A od 2008. do 2011. godine nadmetanje u bacanju kamena s ramena, skakanje u vreći, košarka, tenis i ostali sportovi stajali su nas dva milijuna i 700 tisuća kuna.
Najveće beneficije
Osim toga, za prekovremeni rad izdvojeno je više od pola milijuna kuna, što zapravo čudi jer u 16.00 sati u uredima više nema nikoga. Stručno usavršavanje zaposlenika platili smo nešto više od 320 tisuća kuna, službena putovanja oko 800 tisuća, a nevjerojatnih 12 milijuna kuna otišlo je kao naknada za odvojeni život.
Tu su i ostali nespomenuti rashodi u iznosu od osam milijuna kuna. Naime, i u izvješću Ministarstva financija vode se kao “ostali nespomenuti rashodi” pa stoga preostaje samo nagađati gdje je završio taj novac.
- Činjenica je da Mirovinsko ima jedan od najpovoljnijih kolektivnih ugovora. Ovaj posljednji iz 2010. čak nije puno toga promijenio. Gotovo jedino zamjetno je tih ukinutih osam posto dodatka na plaću.
Samo u 2011. godini za jubilarne je nagrade isplaćeno dva i pol milijuna kuna. Za pomoć u slučaju smrti ili dulje bolovanje isplaćeno je milijun i 300 tisuća kuna. Golema je stavka i regres koji je stajao nevjerojatnih četiri milijuna kuna - kaže naš izvor.
No, ni tu ne završavaju sve nezakonite radnje koje su se događale unutar Mirovinskog. HZMO je, naime, dužan za sva veća financijska ulaganja tražiti odobrenje Vlade, koja i imenuje vodstvo tog Zavoda.