Poplave biblijskih razmjera. Tako su mnogi opisali prirodnu katastrofu koja je odnijela 50-ak života, a desetke tisuća ljudi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji ostavila bez njihova doma. “Balkanske poplave“, kako ih nazivaju strani mediji, mnoge su ljude natjerale na mračna i katastrofička razmišljanja.
Potencijalnim katastrofama, štoviše mogućim kataklizmama, bavi se i knjiga “Doomsday Handbook: 50 Ways to the End of the World” (Vodič za sudnji dan: 50 načina za kraj svijeta) čiji je autor britanski znanstveni novinar i suradnik Guardiana Alok Jha. Ta zanimljiva i zabavna knjiga objavljena je još krajem 2011., no zbog velikog uspjeha doživjela je novo izdanje pa je već nekoliko tjedna na prvom mjestu Guardianove top liste knjiga iz popularne znanosti. Razgovor naravno počinjemo poplavama: može li se ekstremni vremenski događaj koji je pogodio Hrvatsku, Bosnu i Srbiju pripisati klimatskim promjenama?
Zemljino zagrijavanje
- Mislim da je pogrešno svaki vremenski događaj poput ovoga pripisati klimatskim promjenama. No, ono što možemo reći jest da će se broj ekstremnih vremenskih događaja povećati zbog promjena koje se zbivaju zbog Zemljina zagrijavanja. Uragani će biti češći i mnogo snažniji. Ali to su predviđanja na dulji rok, a ne prognoza pojedinih vremenskih događaja. Bojim se da ne znam dovoljno dobro specifične uvjete i zemljopis balkanskog područja kako bih sve to komentirao na inteligentan način. No, ozbiljnost poplava povezana je s brojnim lokalnim čimbenicima, ali i naposljetku utjecajem globalnih temperaturnih trendova - rekao je Alok Jha.
Moj sugovornik neka je vrsta mini-celebrityja u Velikoj Britaniji. Diplomirao je fiziku na glasovitom Imperial College u Londonu, a od 2003. surađuje u Guardianu. Prije nekoliko mjeseci bio je u središtu pozornosti jer se kao novinar zatekao na brodu “Akademik Šokalski” koga je na Badnjak 2013. snažna antarktička oluja okovala ledom o čemu je Alok Jha iz sata u sat izvještavao putem društvene mreže Twetter.
Pitam ga što ga je ponukalo da napiše knjigu “Doomsday Handbook”.
- Pomislio sam kako bi ta knjiga mogla biti zabavan način da ispitamo granice našeg znanja. Ja sam veliki fan racionalnog načina razmišljanja zasnovanog na dokazima i bio sam zaokupljen kako daleko bismo mogli pogurati znanje koje imamo o svijetu. Naravno, bez spuštanja u pseudoznanost - rekao je Jha.
Uistinu, rasprave o smaku svijeta najčešće su domena pseudoznanosti i različitih kultova. Koliko je pozornosti izazvalo potpuno ridikulozno proročanstvo o smaku svijeta 21.12. 2012. zasnovano na Majanskom kalendaru. No, mogući scenariji kraja svijeta ponekad su i tema kojom se bave ozbiljni znanstvenici. Tako je jedan od najvećih fizičara u povijesti, Isaak Newton bio uvjeren da će smak svijeta nastupiti u 21. stoljeću.
Prije 10-ak godina, pak, ugledni britanski astronom i bivši predsjednik Royal Societyja (britanska akademija znanosti), sir Martin Rees objavio je knjigu “Our Final Century” (Naše posljednje stoljeće) u kojoj je upozorio kako vjerojatnost da čovječanstvo preživi 20. stoljeće nije veća od 50 posto. Slažete li se s predviđajem sir Martina Reesa, upitala sam Aloka Jha.
- Mislim da sam više optimističan nego što je on bio u svojoj knjizi. Ne želim o predviđanjima za budućnost govoriti tako da iznosim neku brojku! - naglasio je Jha.
Udari asteroida
U svojoj knjizi opisuje 50 načina na koji bi život na planetu kakvim ga poznamo danas mogao nestati. Ništa novoga u 3,5 milijardi godina koliko postoji život na Zemlji, jer od oko četiri milijarde vrsta koje su se razvile u povijesti našeg planeta čak 99 posto njih je izumrlo. U posljednjih 500 milijuna godina uvjeti života na Zemlji iz različitih su, uglavnom nedovoljno poznatih razloga, najmanje pet puta postajali izuzetno nepovoljni za život. U svakom od tih velikih izumiranja nestalo je više od 75 posto postojećih vrsta.
Tijekom svoje 4,5 milijardi godina duge povijesti Zemlju su mnogo puta bombardirali asteroidi, od kojih su neki izazvali katastrofalne posljedice. Prije 65 milijuna godina asteroid promjera 10-14 kilometara pao je na Yucatan i prouzročio izumiranje dinosaura. U prosjeku, takvi katastrofalni događaji bilježe se svakih 100 milijuna godina. Zahvaljujući promatranjima svemira i našeg planeta danas možemo izračunati da asteroid veći od jednog kilometra u Zemlju udari jednom u nekoliko stotina tisuća godina, a oni, pak, promjera 50 metara, što je dostatno da se uništi jedan velegrad, udaraju u prosjeku svakih 1000 godina.
Vulkani i promjene klime, također, mogući su scenariji sudnjeg dana. Jedno novije istraživanje pokazalo je da je najveće od poznatih izumiranja prije 250 milijuna godina uzrokovao lanac sibirskih vulkana. Oni su u atmosferu izbacili goleme količine ugljičnog dioksida i uzrokovali izumiranje 95 posto morskih te 70 posto kopnenih vrsta.
Najveća prijetnja
S druge strane životu na Zemlji prijetnja je sam čovjek, odnosno tehnologija koju je razvio, poput nuklearnog i biološkog oružja. Naposljetku, i sadašnje je globalno zagrijavanje izazvano čovjekovom aktivnošću, odnosno nekontroliranom emisijom stakleničkih plinova u posljednih 150 godina. Zanimalo me što Alok Jha vidi trenutno kao najveću prijetnju čovječanstvu: udar asteroida, klimatske promjene ili novi, potenencijalno najsmrtonosniji virus dosada.
- Klimatske su promjene najveća prijetnja našem planetu i svemu što živi na njemu. Pandemijski virus i otpornost bakterija na antibiotike su također važni, ali radimo mnogo na razumijevanju problema. I jedno i drugo pati od manjka brzih rješenja - naglasio je Alok Jha.
U “Vodiču za smak svijeta”, moj sugovornik bavi se i nekim bizarnim načinima kojima bi mogao skončati svijet. Geolozi strahuju kako bi u budućnosti eksplozija vulkana Cumbre Vieja na otoku La Palma mogla dovesti do urušavanja dijela otoka zbog čega bi nastao divovski tsunami koji bi zaprijetio obalama SAD-a, Europe i Afrike.
Među bizarne načine smaka svijeta, Alok Jha ubraja i “smrt od euforije”. Naime, mnogi od nas svakodnevno konzumiraju droge poput alkohola, nikotina i kofeina. No, naše pojačano razumijevanje fiziologije donosi nove droge.
- Smrt od euforije je više ideja smrti slobode i civilizacije nego fizička destrukcija. Društvo koje je uvučeno u prihvaćanje svega onoga što njegovi vođe žele čak i ako je u pitanju nejednakost ili nasilje. Ukratko, ‘Vrli novi svijet’ Aldousa Huxleyja - pojasnio je Alok Jha. Zanimalo me što smatra najčudnijim rizikom koji prijeti čovječanstvu.
- Za mene ‘čudan’ znači nevjerojatan, ali pobuđuje radoznalost. Dakle, scenariji kao što su elementarna čestica strangelet i vakuumski raspad fascinantni su zbog svoje sposobnosti za totalnu destrukciju, makar i na znanstveno-fantastičnim nivoima destrukcije. Mogući su, ali gotovo nevjerojatni - kazao je.
Kako možemo prevenirati da se neki od 50 mogućih scenarija za smak i obistini.
- To je jedna od tema moje knjige. Jedino kada znamo da neki rizik postoji, možemo učiniti nešto. Kolektivna inteligencija milijarda ljudi tijekom niza godina riješila je mnoge probleme. I nema dvojbe da može riješiti i mnoge scenarije u mojoj knjizi - zaključio je Alok Jha.