>>> NOVO 20:13 Petnaestak osoba uhićeno je u četvrtak u velikoj akciji Uskoka i policije pod sumnjom da su sudjelovali u međunarodnom lancu pranja novca, koji je navodno povezan i nedavnom krađom novca i zlata iz sjedišta zagrebačke kriminalističke policije, neslužbeno se doznaje iz izvora bliskih istrazi.
U Uskoku se u četvrtak nisu mogle dobiti nikakve informacije, dok su u Ravnateljstvu policije potvrdili tek da je u tijeku akciju u suradnji s Uskokom.
Neslužbeno se doznaje da svoj dio posla danas odrađuje policija dok bi uhićenike u petak prijepodne trebali ispitati Uskokovi istražitelji u sjedištu tužiteljstva u Gajevoj ulici. (Hina)
--------------------------
Policija i Uskok danas su počeli veliku akciju protiv skupine osoba osumnjičenih da su na području Hrvatske fiktivnim otkupom zlata i pšenice prale novac peruanskoga narkokartela Sanchez-Paredes. Riječ je o velikoj međunarodnoj akciji u kojoj surađuju policije nekoliko zemalja.
Među osumnjičenicima je, neslužbeno doznajemo, i Antonio Ivić (24), osoba kojoj su policijske Kobre u veljači ove godine zaplijenile 280.000 eura i dva kilograma zlata, a koji su poslije ukradeni u spektakularnoj provali u središte kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici u Zagrebu. Premda je Antonio Ivić nakon zapljene tvrdio da novac koji je pronađen kod njega potječe od prodaje obiteljske nekretnine, po svemu sudeći su Uskok i policija cijelo vrijeme sumnjali da je riječ o sredstvima koja potječu od pranja novca.
Uz Antonija Ivića, akcijom je obuhvaćen i njegov otac Pejo Ivić (59), osoba kojoj je prema izvještajima Porezne uprave u zadnjih nekoliko godina na račun sjelo gotovo 50 milijuna kuna za kupnju zlata, premda je službeno zaposlen u jednoj maloj tvrtki, koja je inače registrirana na njegovoj kućnoj adresi, s mjesečnom plaćom od 2500 kuna. Iako nije bilo moguće doznati tko je sve uhićen u ovoj istrazi, navodno ni Pejo Ivić, niti njegov sin nisu bili dostupni hrvatskome pravosuđu nego su nedavno napustili državu. Na meti istražitelja uz Ivića se našlo još dvadesetak osoba kojima su pretraženi stanovi i poslovni prostori - koji su često bili na istoj adresi. Naime, prema sumnjama istražitelja, Ivić i drugi, uglavnom njihovi poznanici, u proteklih su nekoliko godina osnovali više desetaka manjih tvrtki koje su se bavile otkupom zlata.
Tvrtke su često bile osnivane na adresi njihova stanovanja. Tako su se te osobe, od kojih su neke bili i nezaposlene te su primale naknadu od Zavoda za zapošljavanje, formalno bavile otkupom ogromnih količina zlata. Novac za otkup zlata, ali i pšenice, dolazio im je iz Italije s računa talijanskih tvrtki Italpreziosa, JM Gold i drugih, a radi se o iznosima koji u zadnjih nekoliko godina navodno dostižu ukupnu cifru od oko pola milijarde kuna. Tako kupljeno zlato u Hrvatskoj zatim bi se formalno prebacivalo u Italiju. No, hrvatske porezne institucije ubrzo su iz nekoliko razloga počele sumnjati da se radi o fiktivnim poslovima. Prvo im je bilo jako neobično da potpuno anonimne osobe, od kojih su neke nezaposlene, mjesečno vrte po par desetaka milijuna kuna od otkupa zlata. Radilo se o malim, tek osnovanim tvrtkama uglavnom na adresi stanovanja tih osoba. No, najčudnije im je bilo da se trgovina odvija gotovo bez ikakve infrastrukture potrebne za tako delikatan posao. Naime, prema plaćenim fakturama, ispalo je da je u zadnjih par godina u Hrvatskoj kupljeno više stotina kilograma zlata, međutim nije bilo poznato gdje je skladišteno. Poseban problem bio je prijevoz do Italije, gdje je porezna zaključila da trgovci zlatom nemaju angažirane gotovo nikakve zaštitarske službe, a što bi bila normalna mjera opreza zbog opasnosti od mogućeg prepada.
Daljnja istraga u kojoj su pribavljene informacije od istražnih tijela nekoliko zemalja ukazivala je da bi novac koji preko talijanskih tvrtki dolazi u Hrvatsku mogao potjecati od peruanske obitelji Sanchez-Paredes, inače vlasnika peruanske rudarske kompanije Cia. Minera Aurifera Santa Rosa. Ta se kompanija 2010. našla pod istragom peruanskih vlasti zbog sumnji da njihove rudarske aktivnosti služe kao paravan za trgovanje kokainom. Američka agencija za borbu protiv narkotika (DEA) je pak 2012. zajedno sa saveznim tužiteljstvom Južnog okruga države New York blokirala njihove račune u SAD-u zbog sumnji da služe za pranje novca od trgovine drogom. Jedan od tih blokiranih računa pripadao je talijanskoj tvrtki Italpreziosa, onoj s čijega su računa u RH stizale stotine milijuna kuna namijenjenih kupnji zlata.
Upravo su na osnovi svih ovih saznanja hrvatska istražna tijela pokrenula izvide kako bi provjerila svoje hipoteze da zapravo nema nikakve kupnje zlata, odnosno barem ne u tolikim količinama, nego da se radi o najobičnijem pranju novca. Konkretno, istražitelji sumnjaju da novac dopremljen u Hrvatsku biva isplaćen pojedincima, inače potpunim anonimusima, koji ga zatim uz proviziju podižu i vraćaju organizatorima.