ZAGREB - Dvoje svjedoka obrane složilo se da
Jelena Brajša, bivša šefica Caritasa optužena za pribaljanje ilegalne dobiti od 5,7 milijuna kuna, nije oštetila državni proračun, nego da je država zapravo dužna novac Caritasu.
Državni novac
No, Slavko Tešija, kojeg je Zagrebačka nadbiskupija angažirala da izradi ekspertizu poslovanja Caritasa, i šefica računovodstva Dubravka Jedjut Roca nisu suglasni je li Caritas plaćao porez na cijelu plaću.
Brajša se tereti da je u Caritasu uspostavila takav način isplate plaća da bi izbjegla poreze i doprinose te da je od 2001. do 2004. u gotovini isplaćivala plaće na koje nisu obračunati porezi i doprinosi.
Svjedoci, pak, tvrde da se zaposlenicima na plaću isplaćivao dodatak koji je zapravo bio donacija.
- Plaća se isplaćivala iz sredstava koje je dalo Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Dodatak se davao iz donacija, a na taj dodatak nije se plaćao porez.
Međutim, događalo se da se cijela plaća isplaćuje iz donacija tako da je ta cijela plaća bila neoporeziva - rekao je Tešija.
- Ako sredstva koja su stizala iz Ministarstva nisu bila dostatna za plaće, dio se isplaćivao iz donacija i na sve je uredno plaćen porez - kaže, pak, sadašnja šefica računovodstva.
Veliki nesporazum
Zaključila je da je optužnica zapravo veliki nesporazum između Porezne uprave i Caritasa. Sutkinja je svjedokinju pitala što je pisalo na “isplatnom listiću”.
- Nije pisalo da je taj dodatak zapravo dar, nego da je to plaća ili dodatak na plaću. Pisalo je ono što su oni mogli razumjeti - rekla je.
M. Smoljanec
Državni novac
No, Slavko Tešija, kojeg je Zagrebačka nadbiskupija angažirala da izradi ekspertizu poslovanja Caritasa, i šefica računovodstva Dubravka Jedjut Roca nisu suglasni je li Caritas plaćao porez na cijelu plaću.
Brajša se tereti da je u Caritasu uspostavila takav način isplate plaća da bi izbjegla poreze i doprinose te da je od 2001. do 2004. u gotovini isplaćivala plaće na koje nisu obračunati porezi i doprinosi.
Svjedoci, pak, tvrde da se zaposlenicima na plaću isplaćivao dodatak koji je zapravo bio donacija.
- Plaća se isplaćivala iz sredstava koje je dalo Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Dodatak se davao iz donacija, a na taj dodatak nije se plaćao porez.
Međutim, događalo se da se cijela plaća isplaćuje iz donacija tako da je ta cijela plaća bila neoporeziva - rekao je Tešija.
- Ako sredstva koja su stizala iz Ministarstva nisu bila dostatna za plaće, dio se isplaćivao iz donacija i na sve je uredno plaćen porez - kaže, pak, sadašnja šefica računovodstva.
Veliki nesporazum
Zaključila je da je optužnica zapravo veliki nesporazum između Porezne uprave i Caritasa. Sutkinja je svjedokinju pitala što je pisalo na “isplatnom listiću”.
- Nije pisalo da je taj dodatak zapravo dar, nego da je to plaća ili dodatak na plaću. Pisalo je ono što su oni mogli razumjeti - rekla je.
M. Smoljanec