Ništa, baš ništa vam ne može pomoći, ni umješnost ni silan trud ni hrpa novca ni političke veze, da se u kaznenom progonu izvučete bez presude 22 godine i predmet vam završi u zastari ako s druge strane imate zdrav i neovisan pravosudni sustav. Ako vam se, međutim, uz sve naprijed nabrojano poklopi truli i neučinkoviti pravosudni aparat, onda vam je samo nebo granica, sjajno je to demonstrirala trojka bankara iz Karlovca, Mijo Bursić, Sanda Cvitešić i Danko Seiter, uz malu pomoć Zdravka Pašalića, brata poznatijeg Ivića, te njihovih 10 odvjetnika.
Postupak vrvi bizarnostima, izdvajamo posljednji. Vijeće Visokog kaznenog suda RH je 23. lipnja prošle godine na posljednjoj stranici rješenja kojim je ukinulo presudu Županijskog suda u Karlovcu konstatiralo dvije stvari, da će predmet vratiti na ponovno odlučivanje u Karlovac te će "prilikom ponovnog odlučivanja prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje su ga svojim rješenjem upozorili" i drugu, da 24. lipnja, dakle samo dan kasnije u tom predmetu nastupa apsolutna zastara. Dok je spis doputovao u Karlovac došla je jesen, a dok se našao na stolu suca Leona Kovačića ušli smo i u novu godinu. On nije mogao ništa drugo nego potpisati formalnu kapitulaciju "u ime Republike Hrvatske" 11. siječnja 2022. godine riječima: "U ovom predmetu nastupila je zastara pa je postupak valjalo obustaviti".
Prije nego što sjednemo u vremeplov i vratimo se u kasne devedesete i otpočnemo ovu mučnu kronologiju, red je da pobliže upoznate junake naše današnje priče, ali kroz jedan drugi, vrlo sličan slučaj koji je zbog aktera koji su se u njemu našli, bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i imućnoga Karlovčanina Nikole Hanžela, dugogodišnjeg bogatog donatora HDZ-a i izdašnog sponzora GNK Dinamo, bio eksponiran u javnosti.
Županijski sud u Karlovcu je 2009. godine na po dvije godine zatvora osudio Danka Seitera, Miju Bursića i Sandu Cvitešić, bivše vodeće ljude Karlovačke banke (Kabe), te Ivana Butkovića, bivšeg direktora KA-BAH-a, bankine tvrtke kćeri, na godinu i pol zatvora, jer je Kaba devedesetih godina otpisala poduzetniku Nikoli Hanželu 1,129 milijuna kuna kredita, te je otplatu preuzelo Kabino poduzeće KA-BAH (da bi osigurao sredstva za to KA-BAH je svjetskom jetsetteru Walteru Wolfu prodao većinsko vlasništvo nad poduzećem za proizvodnju cipela KIO za 800.000 DM). Osim osuđene četvorke, na optuženičkoj klupi bili su još i predsjednik Uprave Kabe Vladimir Tvrdinić, koji je umro nekoliko dana prije izricanja kazne, te poduzetnik Hanžel, koji je oslobođen odgovornosti za poticanje na djelo, ali mu je naloženo da vrati novac. Vrhovni sud je kaznu osuđenicima prepolovio (u međuvremenu je umro i Butković), a ukinuo oslobađajuću presudu Hanželu, koji je u međuvremenu u ponovljenom postupku osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora.
Karlovački pravnik Danko Seiter je prije nego što je došao u Kabu bio zaposlenik Nikole Hanžela, a Hanžel je, podsjetimo, dugogodišnji HDZ-ov donator. Za predsjedničku kampanju Kolinde Grabar-Kitarović donirao je 197.500 kuna. Odlukom predsjednice zatvoreniku Danku Seiteru, osuđenom za kazneno djelo zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju na izrečenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, dodijeljeno je pomilovanje na način da se neizdržani dio izrečene kazne zatvora zamjenjuje uvjetnom osudom i neće se izvršiti ako osuđenik u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.
U trenutku dok je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović krajem siječnja 2016. godine potpisivala pomilovanje za Danka Seitera, osuđenika za gospodarski kriminal s kojim je na optuženičkoj klupi sjedio karlovački poduzetnik i bogati donator njezine kampanje Nikola Hanžel, daleko od očiju javnosti protiv Seitera, Bursića i Cvitešić se vodio vrlo sličan postupak.
Obrazac kojim je Hanželu oprošteno više od milijun kuna ovdje je preslikan. U njemu je potpuno ista ekipa iz Karlovačke banke oprostila iznos od 13,4 milijuna kuna poduzeću Zagreb drvo Zdravka Pašalića, brata Ivića Pašalića, i to u vrijeme kada je Ivić bio jedan od najmoćnijih ljudi u državi (1997. i 1998. godina dizan kredit). Optužnicom Županijsko državno odvjetništvo Bursića, Cvitešić i Seitera je teretilo da su Pašaliću u pet navrata odobrili gotovo 29 milijuna kuna kredita. Pašalić je vratio samo oko dva milijuna kuna do trenutka kada mu je Karlovačka banka jednostavno otpisala 50 posto ostalih svojih potraživanja - 13,436.209,02 kn. Kao i u slučaju Hanžel, bankari su okrivljeni za kazneno djelo zloupotrebe položaja, a Pašalić za poticanje.
Djelo je počinjeno 24. lipnja 1999. godine, dan kad su otpisani bankini milijuni Pašaliću, međutim formalnu istragu protiv osumnjičenika karlovačko tužiteljstvo pokreće deset godina poslije. Još dvije godine kasnije, 29. travnja 2011. godine podiže prvu optužnicu koju treba potvrditi Županijski sud. Trebalo se to dogoditi na njihovoj sjednici Optužnog vijeća, koja se održala tek u veljači 2016. Nije potvrđena, već je donesena odluka o obustavi postupka.
Tužiteljstvo se žali Vrhovnom sudu koji odluku poništava i vraća predmet na ponovno postupanje Županijskom sudu. Oni sada traže dopunu istrage od ŽDO-a, koji to čini i diže novu optužnicu u lipnju 2017. godine. Optužno vijeće Županijskog suda u rujnu opet vraća predmet na dopunu, koja je napravljena i na njihov stol dolazi opet u studenome iste godine. No, nakon svega Županijski sud u siječnju 2018. godine opet donosi odluku kojom obustavlja predmet. Tužitelji se žale, Vrhovni sud opet prihvaća žalbu i opet vraća predmet Županijskom sudu. Sud u kolovozu opet donosi rješenje o obustavi postupka, dakle sada već treći put. Mjesec dana kasnije tužitelji se opet žale. Vrhovnom sudu je sada očito već bilo dosta karlovačkog slučaja pa, osim što prihvaćaju žalbu, sada i preinačuju prvostupanjsko rješenje i sami, mimo suda u Karlovcu, potvrđuju optužnicu. U obrazloženju navode da je pogrešan zaključak suda u Karlovcu kako nema elemenata kaznenog djela u ovom predmetu, odnosno da su se "preuranjeno i u fazi kada to nije dopušteno upustili u analizu i ocjenu prikupljenih dokaza", argumentirajući to knjigovodstvenim vještačenjima iz kojih je vidljivo da banka u ovom slučaju nije postupala na uobičajeni način, jer bankina osiguranja nisu bila dovoljna za odobrene iznose i njihov siguran povrat, a nisu čak uknjižili založno pravo na nekretninu u vlasništvu korisnika kredita.
Predmet je tako tek krajem veljače 2019. godine došao na stol raspravne sutkinje Županijskog suda u Karlovcu Elme Kaleb Mamić. Ona se našla u prilično nezahvalnoj situaciji. Predmet koji se zavlačio 19 godina i 8 mjeseci ona treba presuditi u roku od četiri mjeseca. Njezina prva rasprava, odmah i prva odgoda, jer su je odvjetnici zatražili od suda, sutkinje i tužitelja (o čemu se mora očitovati Vrhovni sud, Županijski sud, odnosno DORH) te tako svojim branjenicima osigurali još mjesec dana slobode prije zastare. Nakon toga uslijedile su sve moguće bolesti okrivljenika, a nedolazak jednoga znači novi odgodu. Nakon što su tako se izredali stigao je i lipanj 2019. Sedam dana prije zastare na optuženičkoj klupi nije sjedio nijedan okrivljenik, ali sutkinja Kaleb Mamić čini nezabilježen manevar. Bez okrivljenika i pred njihovim šokiranim odvjetnicima na istoj je raspravi provela čitav dokazni postupak i izrekla im presude od po tri godine zatvora. Znala je da njezina presuda pada na Vrhovnom sudu, ali prvostupanjska presuda automatski pomiče zastarni rok za nove dvije godine. U ovom slučaju novi termin za zastaru je sada 24. lipnja 2021.
Presuda je na Vrhovnom sudu doista pala, predmet je vraćen u Karlovac na ponovno suđenje tek 14. studenoga 2019. godine. Zaprima ga sudac Leon Kovačić za četiri dana, a prvo ročište zakazuje pet mjeseci poslije, 23. ožujka 2020. Zbog pandemije se rasprave ne održavaju do lipnja pa je tako potrošena prva od dvije godine "kupljenog vremena". Do ožujka (tri mjeseca prije zastare) je održano 14 ročišta, a 11 ih je otkazano. Ispituju se svjedoci, propituju materijalni dokazi, provodi novo vještačenje. Na raspravu u ožujku prošle godine nisu došli Bursić i Cvitešić, pa je onda sudac Kovačić izvršio iznenadni manevar. Razdvojio je rasprave, Bursića i Cvitešića na jednu, a Seitera i Pašalića, koji su mu bili u sudnici, na drugu stranu. Seiter kao bivši odvjetnik shvatio je da će sud provesti dokazni postupak i donijeti presudu okrivljenicima koje ima u sudnici, pa je i on napravio neviđeni manevar - ustao je sa stolca, rekao da se ne osjeća dobro i išetao iz sudnice bez odobrenja suca. Njegovo su kretanje, međutim, pratili putem nadzornih kamera te tako zaključili da je zapravo - pobjegao. Sudsko vijeće mu je zato odmah odredilo istražni zatvor, a policija ga je uhitila. Zahvaljujući tim okolnostima, sudac Kovačić je uspio donijeti prvostupanjsku presudu Seiteru i Pašaliću 1. travnja, a onda i u drugom postupku dvojcu Cvitešić - Bursić s istim obrazloženjem: tijekom postupka utvrđeno je da je Seiter, zajedno s drugim članovima tadašnje Uprave Karlovačke banke, 1999. godine sudjelovao u otpisivanju 13,4 milijuna kreditnih kuna Pašalićevoj tvrtki Zagreb drvo d.d., za što nije bilo nikakvog opravdanog poslovnog razloga.
Takve presude su otpravljene na Visoki kazneni sud u Zagrebu, gdje su na stol sudskim vijećima došle 23. lipnja. Oni su je mogli potvrditi, preinačiti ili ukinuti. Ovo potonje je s obzirom na okolnosti značilo automatsku zastaru. To se i dogodilo. Na 10 stranica su suci detaljno obrazložili zašto. Vraćaju materijale na Županijski sud u Karlovac da tamo započnu novo, treće suđenje. To su u teoriji u Karlovcu mogli napraviti - ako bi istoga dana sazvali sve okrivljenike, proveli dokazni postupak i donijeli presudu, odnosno ako bi nekim čudom u nekoliko sati napravili ono što nisu u 22 godine.
Gdje je, međutim, nestalo 13,4 milijuna kuna? Odavno je nevažno, je je poduzeće Zdravka Pašalića kojem je taj iznos oprošten odavno likvidirano. Ono što jest važno jest to da će sav trošak ovog mučnog postupka, među kojim su i računi odvjetničkih timova četvero okrivljenika, na kraju platiti porezni obveznici, jer padaju na teret države, koja je, čini se, najveći krivac što ovi ljudi nisu sada u zatvoru ili, što je jednako bitno - što nisu uspjeli dokazati svoju nevinost.