Čak 42 zatvorenika u Remetincu odbilo se vratiti u ćelije. Neslužbeno doznajemo detalje

Četrdeset i dvoje zatvorenika i pritvorenika u zagrebačkom zatvoru odbilo se jutros nakon šetnje po dvorištu vratiti u ćelije navodeći kako time prosvjeduju protiv uvjeta u inače prenapućenom Remetincu, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa. Zatvorenici su, prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, jasno rekli da je razlog njihovoga mirnoga prosvjeda broj kvadrata u kojima su smješteni te činjenica da mnogi od njih nemaju svoj krevet, već su prisiljeni spavati na strunjačama na podu ćelija.

Nakon što su pozvani dodatni pravosudni policajci, rekli su kako ne žele sukob te su se mirno vratili u ćelije. No, navodno su najavili kako će se ovakvi prosvjedi nastaviti za nekoliko dana ukoliko se nešto ne promijeni. Isticanje problema prenapućenosti u zatvorima svakako jest legitimno, budući na nju već godinama upozoravaju i zatvorski stražari i zatvorenici, a Europski sud pravde te domaći redovni sudovi i Ustavni sud godinama dodjeljuju odštete zatvorenicima upravo zbog premaloga broja kvadrata u kojima su smješteni.

Tisuću zatvorenika

U Remetincu je, prema riječima jednoga od pravosudnih policajaca s kojima smo razgovarali, u posljednjih desetak godina uvijek smješteno najmanje 1000 zatvorenika, dok je sam zatvor predviđen za smještaj oko 600 osoba. Remetinec je također poseban zbog toga što se u njemu nalazi jedini Centar za dijagnostiku u Hrvatskoj. Što znači da bilo gdje u Hrvatskoj, prije upućivanja na izdržavanje kazne, mora mjesec dana boraviti u Remetincu. Također, Remetinec je zatvor koji se nalazi uz najveći hrvatski grad u kojem boravi skoro četvrtina stanovništva cijele države te prihvaća istražne pritvorenike iz dva županijska suda te nekoliko prekršajnih sudova.

U Ministarstvu pravosuđa svjesni su problema, međutim kažu da je prenapučenost zatvora problem koji se stvara već desetljećima te za njega ne postoji instant-rješenje. Dodaju da je u tijeku značajno proširivanje zatvorskih kapaciteta koji bi u narednih nekoliko godina trebali narasti za par stotina ležajeva. Konkretno, u Remetincu se planira izgradnja modularne jedinice koja bi sa 250 ležajeva proširila Centar za dijagnostiku. Radovi bi navodno trebali započeti iduće godine.

‘Ovo je upozorenje‘

Iz Sindikata pravosudne policije Hrvatske, iz kojeg godinama upozoravaju na problem prenapučenosti zatvorskog sustava, kažu kako se o proširenjima modularnim zatvorima priča već duže vrijeme, no da su i ovdje probijeni svi rokovi.

- Ovo je jedna vrsta upozorenja kako bi netko otvorio oči. Mi smo prije mjesec dana izašli u javnost jer smo s terena dobili informaciju da su zatvorenici sve nezadovoljniji. To je kulminiralo danas, a pitanje je hoće li ostati samo na tome. Obećanja sada dolaze na naplatu, probili su se svi mogući rokovi, a problemi nisu od jučer.

Obećani su modularni zatvori s kojima se kasni, sada se kao rok za njih spominje proljeće, a pitanje je hoćemo li i s njima izdržati. Krenulo se u obnovu zatvora u Bjelovaru, no za zatvorenike nije osiguran smještaj, pa je dio prebačen u Remetinec. Isto je bilo sa zatvorom u Sisku koji je srušen u potresu, i u tih sedam godina nije se napravio niti jedan novi zatvor.

S time da mi nikada nismo dobili informaciju koliki je zaista kapacitet Remetinca. Građen je za 550 ljudi, ali su se onda neke druge prostorije pretvarale u ćelije. Sve vlade su podjednako krive, ako se nešto desi, ide njima na dušu. I nečinjenje je kazneno djelo - komentirao je Jelenko Krešo, glasnogovornik Sindikata pravosudne policije Hrvatske.

Presude iz Strasbourga

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, svaki bi zatvorenik trebao imati najmanje četiri četvorna metra prostora i deset kubičnih metara u spavaonici. No, zatvorski sustav krajem 2025. bio je popunjen 126 posto kapaciteta, a u zatvorenim uvjetima čak 142 posto. To odgovara prosjeku od oko 3,17 četvornih metara po zatvoreniku, odnosno 2,82 u zatvorenim uvjetima.

Zatvorenici u hrvatskim zatvorima i ranije su prosvjedovali zbog prenapučenosti i loših uvjeta smještaja. Najveći štrajk izbio je 2008. godine, kada je oko 400 zatvorenika u Lepoglavi tjedan dana odbijalo jesti i raditi, a pridružilo im se oko 150 zatvorenika u Remetincu i nekolicina u Rijeci. U siječnju 2010. prosvjedovalo je oko 140 pritvorenika u splitskim Bilicama, a te su godine prosvjedovale i zatvorenice u Požegi. Manji brojevi zatvorenika štrajkali su i narednih godina, a posljednji put 2024. u Puli.

Zbog neodgovarajućih uvjeta u zatvorima Hrvatska je izgubila niz postupaka pred Europskim sudom za ljudska prava. Posljednja poznata presuda donesena je u lipnju ove godine, u predmetu Petra Šarca, člana narkokartela, kojem je dosuđeno 5700 eura odštete i 1080 eura troškova postupka. Najviša naknada koju je Hrvatska morala platiti iznosila je 15.000 eura u dva slučaja.