Iako je lani u odnosu na 2011. zabilježen blagi porast liječenih ovisnika od 2,5 posto, zabrinjavajuće je što su na tržištu sve prisutnije nove psihoaktivne tvari koje imaju učinak kao "klasične" droge i može ih se legalno kupiti, ali je problem što nisu poznate posljedice njihova djelovanja.
Od 2010. kada je zabilježen nagli porast sintetskih droga do prve polovice ove godine u Hrvatskoj su zaplijenjene 44 nove psihoaktivne tvari u obliku biljnih mješavina, praha i tableta, no samo je u prvoj polovici ove godine evidentirano čak 12 novih sintetskih droga, pokazuju podaci objavljeni danas u Ravnateljstvu policije na okruglom stolu o novim trendovima na području droga.
Uz derivate piperazina, fenetilamine i katinone među novim drogama su i razni oblici sintetskih kanabinoida koji imaju učinak sličan THC-u ali, upozoravaju stručnjaci, i veću opasnost od predoziranja.
Takve tvari su zamjena za klasične droge, uglavnom su krivo deklarirane poput, primjerice, soli za kupanje, rekla je Ljubica Tomašek iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić". Prema njezinim podacima trenutno je 30 novo identificiranih psihoaktivnih tvari izvan zakonske regulative.
Iako se nove droge uvrštavaju na europsku listu droga problem je što se stalno pojavljuju nove legalni opijati, za koje je dovoljna tek jedna izmijenjena molekula. U EU su lani registrirane čak 73 nove droge. Stoga bi uvođenje generičke liste droga uvelike pomoglo u pogledu zakonske kontrole, smatra Tomašek.
"Krijumčari pokušavaju novim proizvodima izigrati propise i distribuirati ih na tržište", rekao je ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković, dodavši da su ti proizvodi obično zapakirani u primamljivim vrećicama s lijepim nazivima te se prodaju kao osvježivači prostora, što prati i perfidan način reklamiranja.
Preliminarni rezultati prvi put predstavljenog istraživanja o dostupnosti i cijenama ilegalnih droga u Hrvatskoj te on-line istraživanje novih trendova u konzumiranju supstanci i droga pokazala su porast prisutnosti novih psihoaktivnih tvari i pad cijena klasičnih droga.
Tako je istraživanje o cijenama ilegalnih droga, kojeg je među 582 ispitanika proveo Dalibor Doležal s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, pokazalo da je primjerice gram marihuane 2012. stajao prosječno 53,45 kuna, dok je 2010. ista količina stajala 63,61 kunu. Gram hašiša u 2012. stajao je 77,55 kuna, dok je 2010. stajao 122,35 kuna. Jeftiniji su kokain i heroin, ali je ecstasy gotovo dvostruko skuplji.
Drugo istraživanje, provedeno među korisnicima Forum.hr, pokazalo je da su ispitanici bolje poznavali droge 2013. nego 2011. kada je provedeno isto istraživanje.
Po podacima koje su iznijeli Kathy Robertson i Andrew Cunningham iz Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti rekli su da je 85 milijuna odraslih Europljana ili jedna četvrtina koristila ilegalne droge, od toga marihuanu njih 77 milijuna. Tu biljku dnevno korisiti više od tri milijuna Europljana.