Radovan Štetić obavještavao me kada je novac uplaćen na račun. Dao bi mi karticu ili pečat tvrtke da odem podignuti novac te bih ja podignuo gotovinu i nosio je Štetiću, premda sam direktor tvrtke bio ja.
Štetić bi zatim meni dao novac u kuvertama koje bih ja potom nosio Josipu Klemmu. Novac sam mu nosio više puta, ili osobno na ruke ili bih ga ostavio u kafiću TG na Malešnici. Ponekad bi me i Radovan Štetić autom vozio do banke u Savskoj da podignem taj novac koji bih kasnije nosio Klemmu. U kafiću je bilo dovoljno da ostavim kuvertu i da kažem da je to za Klemma.
Spominjao dug
- Pitao sam Štetića zašto šalje taj novac Klemmu, a on mi je odgovorio da je to neki njegov dug Klemmu, da je posuđivao neki novac od Klemma za učešće za neke brodove. Štetić je znao reći i da je za Klemma obavljao neke lobističke usluge, hvalio se da je on Klemmu sredio posao u trgovačkom lancu DM, odnosno da Klemm tamo ima svoje zaštitare, kao i da mu je sredio posao u nekim noćnim klubovima.
Dio je ovo iskaza Hrvoja Z., jednoga od vlasnika tvrtki preko kojih su, prema optužnici zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva, bivši okrivljenik iz slučaja tzv. zločinačke organizacije Radovan Štetić te zaštitar i predsjednik Udruge specijalne policije Josip Klemm iz Klemmove tvrtke “Klemm security” od 2005. do 2007. preko fiktivnih faktura izvukli skoro 3 milijuna kuna te pritom državu oštetili za 593.400 kuna neplaćenog poreza.
Priznao krivnju
- Smatram se krivim onako kako mi se to stavlja na teret. Imao sam određene poslovne odnose s navedenim tvrtkama. Nije mi bila namjera napraviti kazneno djelo, a pogotovo oštetiti državni proračun niti vlastitu firmu. Svjestan sam da sam možda oštetio vlastiti firmu i za to prihvaćam krivnju i žao mi je. Ako i jesam napravio propuste, to sam napravio zbog osobnih razloga kako bi firma mogla što uspješnije raditi. Moja firma ima 900 zaposlenih i u posljednje četiri godine u državni sam proračun uplatio 115 milijuna kuna - rekao je Klemm prije godinu dana očitujući se o tada novim optužbama, nakon što je bio doveden na ispitivanje u Državno odvjetništvo.
Tijekom istrage ostao je kod ovih navoda, da bi na posljednjem, trećem ispitivanju, prije podizanja optužnice, prije nepunih 20 dana, izjavio da ne želi iznositi obranu.
Izvlačenje novca iz vlastite tvrtke prema optužnici je organizirao sam Klemm, a preko tvrtki koje su se nalazile pod kontrolom Radovana Štetića. Uz njih dvojicu optuženi su i vlasnici tvrtki kojima bi “Klemm security” ispostavljao lažne fakture te uplaćivao novac. To su Silvije G., Tomislav M., Hrvoje Z. i Leonard V., koji bi zatim novac podigli i vratili Radovanu Štetiću.
Svi oni priznali su počinjenje kaznenog djela, a neki su se i nagodili s tužiteljstvom. Hrvoje Z., koji tvrdi da je po nalogu Štetića u više navrata nosio Klemmu gotovinu, ispričao je i kako je, nakon što je preko Štetića upoznao Klemma, s bivšim specijalcem postao dobar poznanik.
Obojica su živjeli na Malešnici, a on bi pitao Klemma može li mu srediti upade na koncerte ili u klubove gdje su radili Klemmovi zaštitari, no tvrdi da ga nikad nije pitao kakav to posao ima sa Štetićem.
Međutim, jednog dana slučajno se sreo s Josipom Klemmom, koji je bio jako ljut na Štetića jer mu je napravio neki problem s Poreznom upravom i Klemm je morao platiti 100.000 eura kazne.
Porekao pranje novca
Radovan Štetić, koji je uhićen u Mostaru i izručen Republici Hrvatskoj, na ispitivanju je porekao da je on organizator lanca tvrtki za pranje novca te da je zapravo on bio iskorišten od Hrvoja Z., preko kojega je upoznao Josipa Klemma.
- Klemma sam vidio samo dva do tri puta u životu, i to dva puta kada mi je posuđivao novac i jedanput smo išli zajedno na gađanje. Prava je istina da je Klemm na Hrvoja bio ljut, a ne na mene, a sve zato što je morao platiti 100.000 eura kazne. I Klemm je Hrvoja stisnuo i on mu je morao platiti tih 100.000 eura - ispričao je Štetić.
Britanac se naglo povukao iz projekta Nauta Lamjana
Nevezano uz slučaj Hrvoje Z. je ispričao i da su on, Štetić i Tomislav M. imali planove privući stranog investitora kako bi gradili apartmane na prostoru brodogradilišta Nauta Lamjana na Ugljanu.
- S osobom koja se zove Phill Burton, to je jedan čini mi se Englez koji živi u Španjolskoj, razvijali smo jedan projekt na otoku Ugljanu. To je bilo brodogradilište koje se po tadašnjim planovima općine trebalo pretvoriti u turističku zonu, s tom svrhom je i osnovana tvrtka Captator.
Philla Burtona upoznali smo preko Radovanova prijatelja iz Nizozemske, on ga je doveo i tu su bile napravljene i 3D studije i preliminarne skice. Dokumentacija za cijelo to naselje bila je potrebna da bi se projekt opravdao pred lokalnom zajednicom. Međutim, od čitavog toga projekta ništa nije ispalo. Burton se naglo povukao.
Nakon nekoliko pokušaja stupio sam s njim u kontakt, a on mi je u telefonskom razgovoru rekao da su ga prevarili, da su mu uzeli nekakav avans od oko milijun eura i nekakav apartman na Mallorci - ispričao je Hrvoje Z.