Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) je, kao što se spekuliralo, podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluka dvaju sudova u slučaju Veliki Agrokor, u kojem je vještačenje poljske podružnice KPMG-a proglašeno nezakonitim.
Između ostalog, riječ je o odluci Vijeća visokoga kaznenoga suda (VKS), kojim je predsjedavao sudac Ivan Turudić, navodno jedan od pretendenata na mjesto budućeg glavnog državnog odvjetnika.
Ukoliko bi i Vrhovni sud usvojio zahtjev Državnog odvjetništva, on faktički ništa ne bi promijenio u postupku Veliki Agrokor protiv Todorića i ostalih. Naime, jedino kada je zahtjev podnesen zbog povrede na štetu okrivljenika to predstavlja razlog za obnovu postupka. U obrnutom slučaju, kada DORH podnosi zahtjev gdje smatra da povreda nije počinjena na štetu okrivljenika, Vrhovni sud donosi samo deklaratornu odluku u kojoj ukazuje da je odlukama redovnih sudova povrijeđen zakon.
Dakle, ako im zahtjev bude usvojen, DORH bi ispao samo ‘moralni pobjednik‘.
DORH je na svojim web stranicama objavio priopćenje o tome da je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
- Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske podigla je pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćnog rješenja koje čine točka I. izreke rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 29. ožujka 2023. i rješenje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 27. rujna 2023. u dijelu koji se odnosi na točku I. izreke prvostupanjskog rješenja zbog povrede zakona.
Citiranim pravomoćnim rješenjem su iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvojeni Izvješće neovisnog stručnjaka KPMG Poljska na engleskom jeziku, Izvještaj neovisnog stručnjaka KPMG Poljska na hrvatskom jeziku te Dopuna izvješća KPMG Poljska na engleskom i hrvatskom jeziku.
Zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut je zbog povreda zakona u odredbi članka 10. stavka 2. točke 3. u svezi članka 311. stavka 1. i 2. te članka 37. stavka 1. ZKP/08.
Naime, pravomoćna sudska odluka pobija se iz razloga jer, za razliku od odredbe stavka 1. članka 311. ZKP-a koja izričito propisuje kada se nalaz i mišljenje vještaka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, u stavku 2. istog članka nije propisano da se zbog taksativno propisanih okolnosti iz kojih postoje razlozi za izuzeće na takvom vještačenju u smislu odredbe čl. 10. st. 2. točka 3. ZKP-a ne može temeljiti sudska odluka, a takvo stajalište izraženo je i u dosadašnjoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Nadalje, također čl. 311. st. 2. ZKP-a, za razliku od ekstenzivnog tumačenja u pravomoćnoj sudskoj odluci, ne postoji pravna utemeljenost za proširivanje pojma osoba zaposlenih kod istog poslodavca, budući da je u konkretnom slučaju vještačenje povjereno pravnoj osobi, a ona je odredila stručnjaka I. Kamala da obavi vještačenje, dok djelatnici pravne osobe nisu vještaci, već su samo pomagali u vještačenju, a ni oni nikad nisu bili zaposlenici oštećenika (društvo Agrokor d.d.) niti su ikada bili u takvom poslovnom ili radnom odnosu koji bi se mogao podvesti pod odredbu čl. 311. st. 2. ZKP-a, stoji u priopćenju DORH-a.