Drugoga dana potrage u širem akvatoriju Koločepskog kanala, zapadno od Dubrovnika, pronađena je i četvrta osoba smrtno stradala u sudaru broda Lučke kapetanije Dubrovnik Danče i privatnog 6,50 m dugog gumenjaka marke BWA SPORT 19 GT.
U gumenjaku je uz skipera bilo osam putnika koji su se iz uvale Pakljena na otoku Šipanu po, na trenutke 35 čvorova jakom šiloku odnosno jugoistočnom vjetru, uputili prema mjestu Brsečine na kopnu.
Potrage za troje nestalih jučer je proširena na šire područje dubrovačkog akvatorija te na obali otoka Koločep, Lopud, Ruda i Šipan, kao i jugoistočnog dijela poluotoka Pelješca. Angažiran je veliki broj plovila - plovila lučkih kapetanija Ploče i Split, Brodospasa, brodica Carinske ispostave Dubrovnik, brod rezervata Lokrum, gumenjak Hrvatske gorske službe spašavanja, dva plovila Pomorske policije Dubrovnik te pet privatnih plovila. Tu su i policijski i vojni helikopter te policijski ronioci.
U potragu za nestalima uključen je i brod Danča koji je sudjelovao u nesreći. Odmah nakon nesreće, u utorak navečer, posada je krenula u potragu za nestalima s gumenjaka, što su nastavili i u srijedu. To je potaknulo pitanja zašto brod koji je sudjelovao u nesreći zbog očevida nije izvučen na suho kako bi se osigurali dokazi i je li u tom slučaju napravljena velika greška. Voditelj istrage je dubrovački općinski državni odvjetnik Dominko Hladilo u uskoj suradnji s pomorskom i kriminalističkom policijom.
Kako neslužbeno doznajemo, dozvolu da Danče nastavi s potragom dobio je od Lučke kapetanije radiovezom kapetan broda, a to je “amenovalo” i nadležno Državno odvjetništvo. U srijedu ujutro, nakon što je brod pristao, policija i vještaci obavili su očevid na brodu. Prvo je rađen očevid na gliseru kako bi se došlo do tijela jedne od žrtava, a nakon toga i na plovilu Lučke kapetanije, a provedeni su i obavijesni razgovori s posadom. Posebno se utvrđivalo je li kapetan broda mogao vidjeti gliser i postoji li elektronski zapis na kojem bi se mogao vidjeti gliser koji je plovio bez svjetala.
ANALIZA OŠTEĆENJA
Čim bude moguće, uz odgovarajuću dizalicu Danče će se izvući na suhi vez kako bi se ustanovilo ima li vidljivih oštećenja, tragovi kuta udara i sve što bi moglo biti od koristi u istrazi. Policija i Lučka kapetanija također utvrđuju je li Alen Perišić imao odgovarajuću dozvolu za upravljanje plovilom. Prikupljeni su i svi pravilnici koji reguliraju označavanje plovila, a kako smo doznali, oni su dosta u neskladu sa suvremenim plovilima i još su iz vremena kad se plovilo barkama. Policija će, kako smo doznali, utvrđivati je li na gliseru bilo i kakvih preinaka.
“Danče je brod za traganje i spašavanje i stoga je morao ostati jer mu je prioritetna zadaća spašavanje ljudi. Sve ostalo se moglo kasnije obaviti!” ističe dubrovački ovlašteni sudski vještak za pomorstvo Petar Miličić.
S njim se slaže i njegov kolega sudski vještak Ante Zaninović. “Pri sudaru ovako velikog broda i gumenjaka ne može biti nekih bitnih oštećenja na brodu. Puno važnije za istragu su zapisi pomorskih karata, nalaz o tehničkom stanju opreme broda, zapisi GPS uređaja i zapis radarske slike”, ističe Zaninović.
FUNKCIJA RADARA
“Danče ima GPS- sustav koji bilježi sve podatke kretanja za elektronsku kartu. Jednostavno rečeno, to je kao crna kutija kod aviona”, naglašava Miličić. Prema njegovim riječima, gumenjak se s broda Danče zbog mraka nije mogao opaziti, a radar ne može ili teško registrira plovila od gume, plastike i drveta, posebno ako “ima malo mora”. A bilo ga je.
Kako su nam objasnili pomorski stručnjaci, kad je nevrijeme i uzburkano more, da bi se očistio radarski ekran uključuje se funkcija anti-clutter sea kako bi kapetani mogli vidjeti veća plovila, pa se onda ne mogu vidjeti mala plovila. Slična je funkcija i anti-rain sea koja se koristi da se na ekranu ne vide kapljice kiše, a što bi onemogućilo vidljivost većih plovila na radaru. Budući da su gumenjaci zaobljeni, preporučuje se stavljanje radarskog reflektora u obliku dvostruke piramide kako bi bio prepoznatljiv radaru.
POMORSKI PROPISI
“Upravljačka konzola je bila na sredini gumenjaka, a uz skipera je bilo još osam putnika. Iako je riječ o gumenjaku i plovilu ispod 7 metara, obavezno je imati svjetlo sa svih strana kako bi ga se moglo vidjeti. Pomorski propisi nalažu da, ako je brzina plovila veća od 7 čvorova, da mora imati bočna svjetla, s lijeve strane crveno, a s desne zeleno svjetlo. To može biti i u kombinaciji s vršnjačom, odnosno bijelim svjetlom koje se od svagdje vidi. Brod Danče je udarilo u gumenjak točno na polovici dužine te je gotovo prešao preko njega, tako da su neka tijela ostala ispod broda i bila zahvaćena propelerom. Stoga se nisu ni mogla naći na površini. Uz to, bitna je okolnost da kod prijevoza gumenjakom, putnici moraju imati sigurnosne pojaseve. Zbog kratke relacije je, vjerojatno, to zanemareno”, smatra sudski vještak Miličić.
Nerazjašnjeno je još uvijek i pitanje zbog čega je skiper odlučio prema Dubrovniku krenuti noću. Naime, suvlasnik ugostiteljskog objekta Bowa Alen Perišić, inače skiper gumenjaka, te putnici sa Šipana krenuli su nešto kasnije nego proteklih dana kada su radili na pripremi restorana za sezonu i prihvat prve grupe gostiju.
PODVODNA POTRAGA: Prvi put u pogonu plovilo Remus 100
U potrazi za nestalima Obalna straža prvi je put koristila autonomno podvodno vozilo Remus 100. Riječ je o podvodnom vozilu opremljenom optičkim i sonarnim uređajima. Ratne mornarice diljem svijeta koriste ga za pretraživanje morskog podmorja do 100 metara dubine, snimanje područja pod vodom u potrazi za ekspolozivima itd. Vozilo se koristi i u civilne svrhe kao što su znanstvena istraživanja, ali i za pretrage mora u slučaju nesreća. Jedno takvo korišteno je potrazi za crnom kutijom iz srušenog aviona Air France na letu AF 447.
Hrvatskoj ratnoj mornarici dva Remusa 100 lani su donirale SAD, što je unaprijedilo protuminske sposobnosti HRM-a.
K. Ž.