Nakon što su Milenko I. (43) iz Hvara i konobar Nermin S. (34), državljanin BiH već dva puta na suđenjima na splitskom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođeni optužbe za silovanje tada 30-godišnje državljanke Velike Britanije u lipnju 2014. u kafiću na Palmižani, na Paklinskim otocima, u srijedu su na kraju trećeg suđenja ipak nepravomoćno osuđeni na bezuvjetne zatvorske kazne. Nisu se pojavili na izricanju presude, a obojici je sudsko vijeće na čelu sa sucem Dinkom Mešinom izreklo po tri godine zatvora, piše Slobodna Dalmacija.
Prvi su put bili oslobođeni krivnje u srpnju 2015. godine kada im je sudio sudac Mlađan Prvan, no ta je presuda ukinuta i vraćena pred izmijenjeno sudsko vijeće. U drugom postupku sudila je sutkinja Višnja Strinić koja je krajem listopada 2019. godine također donijela oslobađajuću presudu. No, i nju je Vrhovni sud ukinuo te je slučaj vratio na ponovno suđenje pred trećim vijećem.
Tog dana prije gotovo devet godina oko 5 sati ujutro, državljanka Velike Britanije i njezina prijateljica boravile su kao gošće na brodu u ACI-jevoj marini Palmižana te su te noći, oko četiri sata, s prijateljem iz Splita završile u jednom od tamošnjih kafića, čiji je vlasnik Hvaranin Milenko. S njim je bio i njegov konobar Nermin. Kad su Britankina prijateljica i prijatelj otišli iz kafića, spomenuti dvojac ju je, prema onome što je tvrdila oštećena, a poslije i optužnica, počeo dirkati, međutim, ona im je rekla da nije zainteresirana za seks. Iako je bila alkoholizirana i odbijala je seks, oni su ustrajali u diranju i ljubljenu te su je bacili na pod i jedan po jedan penetrirali u nju. Silovanje je potrajalo 15-ak minuta. A kako je prijateljica slutila da bi tu nešto moglo krenuti po zlu, vratila se natrag i zatekla je u groznom stanju. Nakon toga njih su se dvije udaljile prema brodu, ali je prijateljica silovane već oko šest sati prijavila događaj policiji.
Po žalbi ŽDO-a Vrhovni je sud u posljednjoj ukidajućoj presudi naveo, uz ostalo, da "radi pravilnog rasuđivanja treba ukazati da za postojanje teškog kaznenog djela za koje se optuženici terete odnosno za nasilno izvršenje više spolnih odnosa od strane više počinitelja s drugom osobom bez njenog pristanka je dovoljno da žrtva očituje svoje protivljenje tom odnosu, a da ju počinitelj uporabom sile na to prisili i tako utječe na slobodu u području seksualnog odlučivanja oštećenice". Kritizirali su i to što je splitski sud previše vjerovao svjedocima koji su govorili u korist okrivljenih iako su oni dugogodišnji stalni gosti navedenog kafića pa su imali razloga svjedočiti u korist vlasnika i njegovog konobara. Dali su vrlo jasne smjernice da se žrtvi treba vjerovati.
- Do silovanja ne dolazi zbog neaktivnosti žrtve niti je za postojanje terećenog kaznenog djela neophodno da žrtva pruža otpor koji mora biti "ozbiljan i trajan" ili takvog intenziteta da bi bilo žrtva bilo počinitelji zadobili ozljede.... Po stavu prvostupanjskog suda bilo bi životno i logično da je žrtva već u kafiću reagirala i pred svima kazala što su joj okrivljenici napravili. No, osim u potpunosti zanemarene okolnosti da se žrtva kao strankinja nalazila u stranoj državi, dakle na "nepoznatom terenu" te da je bosa izjurila iz kafića te je ne mogavši dočekati da dođe do par minuta hodom udaljenog broda gdje je bila smještena, odmah pri povratku kad se nije više osjećala ugroženom, prijateljici ispričala što se dogodilo, sud uopće ne analizira iskaz žrtve koja je na raspravi objasnila zašto je tako postupila (navela je da je sve bilo vrlo traumatično, da je samo htjela otići kući, da se bojala da joj obitelj to ne sazna i da ju je bilo strah za njenu karijeru - op.a.). Sud vrlo olako prelazi i preko toga da je žrtva u istrazi i na raspravi tijekom iskazivanja plakala što ukazuje da je tada nešto vrlo stresno doživjela - naveo je, uz ostalo, Vrhovni sud u presudi kojom je ukinuo drugu oslobađajuću presudu.
Treba vidjeti hoće li i nakon ove osuđujuće presude uslijediti žalba ŽDO-a, možda na visinu sankcije, a o tome hoće li biti i četvrtog postupka ili će ove kazne biti potvrđene ili preinačene odlučivat će Visoki kazneni sud.