Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda prihvatilo je žalbe obrane i ukinulo rješenje suca istrage kojim je blokirana imovina okrivljenima u aferi Agrokor.
Radi se o privremenim mjerama blokade imovine za sve okrivljenike te kćer Ivice Todorića Ivu Balent koja nije obuhvaćena istragom. Te su privremene mjere donesene u prosincu prošle godine prema prijedlogu Agrokora kao oštećenika, a s ciljem osiguranja njihova imovinskopravnog zahtjeva, kojim žele namiriti nastalu štetu.
Treba napomenuti da je prije toga na prijedlog nadležnog tužiteljstva sud blokirao imovinu Ivice Todorića, i to radi osiguranja namirenja protupravno stečene imovinske koristi. Budući da se drugim okrivljenicima nije ni stavljalo na teret da su ostvarili nezakonitu korist, blokada u odnosu na njih nije ni predlagana. A onda je u prosincu izvanredna uprava Agrokora ispostavila imovinskopravni zahtjev te su predložili da se za sve okrivljenike odredi privremena mjera osiguranja inkriminirane štete u ukupnom iznosu od oko 1,6 milijardi kuna. Pritom je predloženo i da se u odnosu na imovinu Ivice Todorića promijeni osnova blokade, kao i da se blokira četvrtina Kulmerovih dvora koje je Todorić prije poklonio svojoj kćeri Ivi Balent.
Nadležni sudac istrage prihvatio je prijedlog Agrokora kao oštećenika te je donio tražene privremene mjere blokade, a obrana se žalila na to rješenje. Sada je po tim žalbama tročlano izvanraspravno vijeće istog suda ukinulo rješenje, smatrajući da je došlo do bitnih povreda kaznenog postupka te je predmet vraćen sucu istrage na ponovno odlučivanje. Premda ova odluka izvanraspravnoga vijeća ne znači deblokadu imovine osumnjičenika s obzirom na to da nije pravomoćna, iz nekih zaključaka obrazloženja ukidajuće odluke, posebice za slučaj Ive Balent, vrlo je upitno mogu li te mjere "pravno" opstati.
Naime, ključno u konkretnom slučaju je da predlagatelj privremenih mjera nije nadležno tužiteljstvo i da se ne osigurava inkriminirana šteta za RH, nego se radi o oštećenom trgovačkom društvu, pa se, shodno, tome ne primjenjuju odgovarajuće odredbe ZKP-a, nego odredbe Ovršnog zakona.
Osim nekih utvrđenih omaški, koje sudac istrage u novom rješenju mora samo ispraviti, puno je važnije da je izvanraspravno vijeće dalo za pravo obrani da je sudac istrage u sada ukinutom rješenju samo pozvao na odredbe Ovršnog zakona, ali da ih nije primijenio na odgovarajući način. Ukratko, za određivanje privremene mjere po Ovršnom zakonu mora se puno preciznije navesti o kojoj se točno tražbini radi, kakva se mjera traži, koliko će ona trajati, koji je predmet osiguranja, a moraju se navesti i činjenice na kojima se temelji zahtjev te predložiti dokaze koji to sve potkrepljuju. A prema stavu izvanraspravnog vijeća, pri donošenju sada ukinutog rješenja to nije učinjeno na adekvatan način.
Usto, predlagatelj osiguranja, Agrokor, mora učiniti vjerojatnim da bi bez donošenja blokade postojala opasnost da će protivnici osiguranja, u konkretnom slučaju okrivljenici, spriječiti ili otežati naplatu tražbine, primjerice prodajom ili prijenosom imovine na treće osobe. Izvanraspravno vijeće ističe kako je sudac istrage naveo da su neki od okrivljenika započeli s otuđenjem ili pokušali otuđiti svoju imovinu njezinim darovanjem bliskim osobama ili njezinim opterećenjem. U tom kontekstu ističu se bivši ljudi iz vrha Agrokora - Ljerka Puljić, Damir Kuštrak i Tomislav Lučić te suokrivljeni revizor Olivio Discordia. Vijeće naglašava da to samo po sebi nije dostatno za zaključak suca istrage da i za ostale okrivljenike postoji vjerojatnost da će spriječiti ili otežati naplatu tražbine.
I, na koncu, izvanraspravno vijeće upozorava, pozivajući se pritom i na praksu Vrhovnog suda, da se privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva oštećenika uz primjenu odredbi Ovršnog zakona mogu odnositi samo na osobe obuhvaćene kaznenim postupkom, odnosno na okrivljene kao počinitelje kaznenog djela. No, Iva Balent to u konkretnom slučaju nije, pa se ova mjera, kako je predložena, prema stavu vijeća ne bi smjela odnositi na nju.