_1280.jpg?2020-05-30-00-23-47)
Kako neslužbeno doznajemo, USKOK, između ostaloga, sumnjiči Josipu Rimac, da je dogovorila isplatu 45 tisuća eura mita sa šefovima tvrtke Lager Bašić Milenka Bašića i Dragana Stipića, koji vode tvrtku CEMP, za ishođivanje dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene.
Preuzimajući tvrtku CEMP Lager Bašić je preuzeo projekte vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče te Ravno na Dinari, čija se vrijednost mjeri u milijardama kuna.
Naime, taj je tvrtka zbog nepravilnosti u izgradnji dijela vjetroelektrane dobila negativno mišljenje Hrvatskih šuma na tehničkom pregledu. Rimac je, kako je se tereti, utjecala na šefove Hrvatskih šuma da to negativno mišljenje povuku, što su oni i napravili.
Mito joj je je trebalo biti isplaćeno na specifičan način. Naime, CEMP je ugovorio policu osiguranja za vjetroelektrane u Generali osiguranju preko njihove agentice Nediljke Radić, sestre Josipe Rimac, a ona je dio brokerske provizije u iznosu od 45 tisuća eura, sukladno prethodnom dogovoru, trebala proslijediti Josipi Rimac.
U petak navečer Rimac je dovedena na isptivanje u prostorije USKOK-a.
FOTOGALERIJA: Dovođenje Josipe Rimac u USKOK
Investitor: 'Hrvatske šume ucijenile su nas za 6 milijuna kuna'
Investitor u vjetroelektrane C.E.M.P. odbacio je u petak, vezano uz uhićenja i spominjanje projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, navode o bilo kakvim nezakonitim radnjama i kažu da to vrlo lako mogu dokazati iz postojeće dokumentacije pri svim nadležnim tijelima u tom projektu.
Tvrde da Hrvatske šume nisu pogodovale investitoru u tom projektu nego da su im "svojim odlukama i radnjama činile izravnu financijsku štetu te onemogućavale provedbu projekta odgađanjem izdavanja uporabne dozvole te primopredaje izgrađenih šumskih putova".
Kako su priopćili, C.E.M.P. je kao investitor u tom projektu izveo radove temeljem Ugovora o izgradnji i korištenju šumskih putova koji je potpisan s Hrvatskim šumama 4. travnja 2017. i po kojem je vlastitim sredstvima u roku godine dana morao izgraditi Hrvatskim šumama šumske puteve, predati ih Hrvatskim šumama te nakon toga plaćati naknadu za korištenje tih cesta gotovo milijun kuna godišnje, s tim da se u početku naknada kompenzira za uloženo u šumske ceste, a nakon toga plaća korištenje.
Podsjećaju da je sukladno obavezi iz potpisanog ugovora, angažirao izvođače te izgradio ugovorene putove te platio gotovo 30 milijuna kuna, tvrde da su Hrvatske šume izvedene putove 18 mjeseci od završetka istih izbjegavale preuzeti bez ikakvog pojašnjenja, da bi tek nakon 18 mjeseci od poziva da ih preuzmu poslali procjenu vrijednosti radova na iznos od 9 milijuna kuna.
Tvrde da imaju e-mail u kojemu su to i potvrdile, kao i činjenicu da su putevi izgrađeni, no unatoč tome odbijale su dostaviti zapisnike kojim bi se utvrdilo postojanje tražbine investitora od Hrvatskih šuma u tom iznosu.
Iz C.E.M.P.-a kažu i da su se Hrvatske šume pozivale i na nezakonite posebne uvjete da spriječe puštanje u rad vjetroelektrane koja je projekt od interesa za Republiku Hrvatsku, a sve sa ciljem nezakonitog pritiska i ucjene, štoviše "ucijenile su investitora da plati iznos od preko 6 milijuna kuna na ime prava služnosti te odbile izvršiti prijeboj tražbina."
To je društvo, kažu, kako bi spasilo projekt, platilo dodatnih 6,1 milijuna kuna Hrvatskim šumama iako je u tom trenutku na ime izgrađenih šumskih i protupožarnih putova potraživalo od Hrvatskih šuma značajno viši iznos, te nakon toga sklopilo potrebni Ugovor o služnosti s Ministarstvom poljoprivrede, priopćeno je, među ostalim.
Hrvatske šume su se i nakon toga i nakon sklopljenog ugovora o služnosti pozivale na nezakonite posebne uvjete da spriječe puštanje u rad kompletne vjetroelektrane koja je projekt od interesa za Republiku Hrvatsku, a sve sa ciljem dodatnog nezakonitog pritiska i ucjene kako bi investitor platio dodatnih gotovo 4 milijuna kuna šumske štete, dodaje se.
Navode da su na to upozorili Hrvatske šume u dopisu iz ožujka 2020. godine i slijedom toga i uz prijetnju tužbom, Hrvatske šume su povukle svoju primjedbu iz postupka uporabne dozvole.
Po njihovim riječima, ulažu višegodišnje napore da se realizira ovaj vrijedan projekt od interesa kako za Hrvatsku i širu regiju, pa je žalosno, kažu, da poduzetnici moraju trošiti vrijeme i angažirati odvjetnike da se izbore za ono što im po zakonu pripada.
"C.E.M.P. je uvijek, pravovremeno i bez ustručavanja upozoravao na nezakonitosti s kojima se suočio tijekom razvoja projekta a ponajviše od Hrvatskih šuma, a time se moguće i nekome zamjerio. Istina će se pokazati tijekom postupka, no činjenica da se ovaj projekt i pojedince izlaže ovakvom postupku i medijskoj hajci, narušava njegov značaj, a svakako i poduzetničku klimu u Republici Hrvatskoj", ističe se. (Hina)