Policija i tužiteljstvo i dalje se bave slučajem dviju Ukrajinki (43 i 24), državljaninom Armenije (29) te zasad još nepoznatom ženskom osobom koje su početkom siječnja u više poslovnica za otkup zlata uspjele prodati tri lažne zlatne poluge i pritom zaradile oko 16.000 eura. Uhićene su i predane pritvorskom nadzorniku.
Novinari Jutarnjeg razgovarali su sa zaposlenikom jedne od poslovnica u kojoj su Ukrajinke pokušale podvaliti lažnu polugu. No, njegovo iskusno oko odmah je prepoznalo da je riječ o krivotvorini.
- Da, bile su ovdje, dvije žene, mlađa i starija. Mlađa je rekla da je majka, da joj hitno treba novac i pokušala mi prodati polugu. Druga, starija, neprestano ju je požurivala. No, kao i u svakom slučaju, sve se detaljno provjera. Poluga je bila zapakirana u kutijici te sam predložio da se otvori i razreže, kako bi se ustanovilo je li uistinu riječ o pravom zlatu, no ona je to odbila. Zahvalio sam joj se i rekao da ništa od kupnje - ispričao nam je zaposlenik, dodavši kako se radi o vrlo vještim prevaranticama čim su uspjele prodati evidentno lažne poluge, o čemu smo opširno izvještavali.
Inače, stručnjaci za otkup zlata kazuju nam kako su prijevare ove vrste, naročito kada je investicijsko zlato u pitanju, a to su upravo zapakirane zlatne poluge, u Hrvatskoj vrlo rijetke.
- Češće se događa da ljudi nešto naslijede od obitelji pa požele prodati. Dođu u poslovnicu i pitaju koliko bi se novca moglo dobiti za neki prsten, lančić, naušnice... Često iz poslovnice izađu razočarani jer takve predmete kemijskom analizom jasno i vrlo brzo možemo dokazati da nije riječ o zlatu već eventualno pozlati - govori nam direktor marketinga tvrtke Auro Domus, Davor Zec.
U jednoj privatnoj poslovnici kažu, pak, kako su im znali dolaziti ljudi sa zlatnim džepnim, starinskim satovima.
- Odnosno, vjerovali su da su zlatni, a radilo se o pozlati. To je naslijeđe od, recimo, djedova koji su radili u Americi, Kanadi, Australiji i ljudi misle da predstavljaju neku vrijednost, pa se razočaraju. Mi smo i zalagaonica pa ćemo rado otkupiti svaki predmet koji nam je zanimljiv, ali kako nije riječ o zlatu za predmet ne mogu dobiti ni približno od onog što očekuju, pa uglavnom odustanu od prodaje - govori nam zaposlenik tvrtke Zalog.
Ističe kako je kod prodaje lom-zlata, ali posebno kod investicijskog zlata, izuzetno oprezan kada ga prodaju strani državljani.
- Prilikom prodaje zlata potrebno je predočiti dokumente, a osobni podaci se upisuju. No, ako je riječ o stranom državljaninu i ustanovi se da je prodao lažni predmet, teško ga je kasnije pronaći, prijaviti, nadoknaditi štetu. Naše zarade na zlatu nisu velike pa bih, da otkupim jednu lažnu polugu od 100 grama, morao prodati 50 pravih samo da nadoknadim štetu, a one nam ljudi zapravo vrlo rijetko donose, tako da smo na velikom oprezu - kaže.
Prevarantice se i dalje nalaze u istražnom zatvoru, a zasad nema novih informacija o tomu jesu li uspjele prodati još lažnog zlata.