Nakon skoro trogodišnje istrage zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u utorak je podignulo optužnicu u tzv. aferi Agrokor, “glavnom” predmetu protiv bivšeg vlasnika najvećega prehrambenog koncerna u regiji Ivice Todorića te još 14 osoba koje se tereti da su zajedno s njim od 2006. do 2017. oštetile koncern za 1,24 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi Državno odvjetništvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna pribavljen je nizozemskom Agrokor Investmentu BV.
Osim Ivice Todorića, optužnicom su obuhvaćeni njegovi nekadašnji najbliži suradnici, među kojima su i sinovi Ante, nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Agrokora d.d., i Ivan, nekadašnji izvršni direktor tvrtke Agrokor. Ostali obuhvaćeni su članovi Uprave: Tomislav Lučić, izvršni potpredsjednik Uprave za financije i kontrolu, Ljerka Puljić, bivša izvršna potpredsjednica za strateške poslovne grupe, Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik za izvozna tržišta, Piruška Canjuga, koja je bila izvršna potpredsjednica za maloprodaju, a od 2009. i izvršna potpredsjednica za poslovanje i poslovni razvoj, Ivan Crnjac, koji je bio izvršni potpredsjednik za strategiju, spajanja i preuzimanja, Mislav Galić, izvršni potpredsjednik za hranu, Hrvoje Balent, bivši Todorićev zet te izvršni potpredsjednik za prodaju i usluge, a od 2014. i izvršni potpredsjednik za nabavu i usluge, Alojzije Pandžić, izvršni direktor u Sektoru financija i računovodstva, Marijan Alagušić, direktor interne revizije koncerna i zatim direkor Sektora kontrolinga, Ivica Sertić, izvršni potpredsjednik za tržišta, prodaju i logistiku, te revizori Olivio Discordia i Sanja Hrustić.
Malverzacije
Otkad je u zoru 16. listopada 2017. policija upala u Kulmerove dvore te na niz poslovnih i privatnih adresa u Hrvatskoj kako bi uhitila osumnjičenike, spis u predmetu Agrokor do podizanja optužnice narastao je na oko 80.000 stranica. Sam optužni akt napisan je na 459 stranica. Todorića i ostale se, kako je u utorak priopćilo Državno odvjetništvo, tereti za niz malverzacija, od kojih se temeljne zapravo odnose na friziranje poslovnih rezultata koncerna kako bi sebi isplaćivali dividende, ali i stvorili i zadržali privid solventnosti poslovanja koncerna.
“Okrivljenici se terete da su, iako svjesni da su pojedinačna godišnja financijska izvješća trgovačkog društva Agrokor d.d. kao velikog poduzetnika sastavljena i prezentirana protivno međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i ne odražavaju istinito financijske rezultate poslovanja i položaj, javno objavili i koristili u poslovanju, obmanjujući tako opću i gospodarsku javnost.
Lažni rezultati
Tako su u inkriminiranom razdoblju u pojedinačnim godišnjim financijskim izvješćima trgovačkog društva Agrokor d.d. za 2006. - 2015. lažno prikazivali poslovne rezultate i značajnu akumuliranu dobit iz koje je neosnovano isplaćivana dividenda. Osim toga, terete se da su istovremeno poduzimanim raznim radnjama prikrivali potraživanja trgovačkog društva Agrokor d.d. prema prvookrivljeniku (Ivica Todorić, op. a.), zatim dugovanja tog trgovačkog društva prema bankama i drugim trgovačkim društvima, kao i istovremeno lažno prikazivali iznos novčanih ekvivalenata, tih ključnih pokazatelja financijskog položaja društva.
U svakom od navedenih elemenata financijskog izvještavanja nerazmjer između objavljenog u godišnjim financijskim izvješćima Agrokora d.d. za 2006. - 2015. i stvarnog stanja mjerljiv je u milijardama kuna. Konkretno, od 2006. nadalje lažno su prikazivali poslovne rezultate i značajnu akumuliranu dobit iz koje je bez stvarnog temelja isplaćivana dividenda”, navelo je u utorak zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u priopćenju. Također, tvrde tužitelji, okrivljenici su na različite načine u poslovnim bilancama prikrivali obveze Agrokora prema bankama i drugim tvrtkama, kao i potraživanja koja je Agrokor imao prema Ivici Todoriću.
Od 2011. do 2016. su, tvrdi tužiteljstvo, neposredno prije izrade završne bilance i objave financijskog izvješća za prethodnu godinu troškove iz prethodne godine prebacili s konta troškova na stavku prijelazna konta imovine, točnije na konto “ostalih potraživanja prema Ivici Todoriću”. Istodobno, bez osnove vršen je na ista konta i prijenos obveza Agrokora prema bankama zbog kredita te dugova prema dobavljačima. “Tim je obrascem iz godine u godinu bez osnove izvršen računovodstveni prijeboj imovine i obveza, čime su bez osnove uvećani rezultati u računu dobiti i gubitka”, tvrdi tužiteljstvo.
Tim neosnovanim prijebojem u poslovnim je knjigama prikriveno da je novcem Agrokora od 2011. do 2014. godine podmireno oko 55,6 milijuna kuna privatnih troškova Ivice Todorića. Velik dio tih privatnih troškova potječe s računa Agrokorove švicarske tvrtke kćeri Agrokor AG iz Zuga, a u poslovnim knjigama ti su troškovi knjiženi kao troškovi pripreme za Initial public offering (IPO), odnosno inicijalnu ponudu Agrokorovih dionica na burzi. Tako su, kako su utvrdili financijski vještaci, pod pripremu za izlazak Agrokora na burzu podvedeni i troškovi leasinga za 24-metarsku jahtu Riva 85 Opera, plaćanje koncesije za plažu Ville Castello u Medveji, troškovi putovanja, ljetovanja i zimovanja članova obitelji Todorić u St. Moritzu, New Yorku, Parizu, Dubaiju i na Maldivima, plaćanje nastupa Nine Badrić u Kulmerovim dvorima, hrana u Takenoku, odjeća renomiranih marki i svašta drugo.
Arbitraža
Gotovo svi okrivljenici, uključujući Ivicu Todorića i njegove sinove, iznoseći svoju obranu porekli su kaznena djela koja im je tužiteljstvo stavljalo na teret, a kako se tada pisalo, Todorić na ispitivanju nije želio odgovarati na pitanja tužitelja. Nakon što je izručen iz Velike Britanije, u koju se kratko prije nego što su u listopadu 2017. počela uhićenja privremeno preselio te nakon što je ubrzo pušten iz istražnog zatvora, Todorić je otvorio svoju web stranicu na kojoj redovito komentira događaje vezane uz Agrokor te tvrdi da mu je država otela tvrtku. Također je inicirao arbitražu protiv Republike Hrvatske u Washingtonu koja bi ubrzo trebala početi i u kojoj traži povrat tvrtke. Nad njima je na snazi mjera zabrane napuštanja Kulmerovih dvora, odnosno Zagreba, jer je pušten nakon što je jedan član njegove obitelji za njega položio milijun eura jamstva.
Državno odvjetništvo je istodobno s podizanjem optužnice zagrebačkom Županijskom sudu predložilo da se te mjere produlje. Također, ŽDO u Zagrebu objavilo je da će se suzdržati od davanja izjava i intervjua te odgovaranja na moguće komentare okrivljenika i branitelja s obzirom na to da optužnica nije potvrđena. Optužnica će, sukladno Zakonu, biti dodijeljena tzv. optužnom vijeću koje će je zatim uputiti svim okrivljenicima i njihovim odvjetnicima kako bi na nju mogli dati svoj odgovor, odnosno pokušati je osporiti. Nakon što prikupi sve odgovore, optužno vijeće odlučit će o njezinoj osnovanosti.