Nakon što je priopćeno da je tegljačem koji je pretjecao Mario Banožić upravljao državljanin Srbije koji je ispitan i pušten, s obzirom na to da je riječ o službenoj bilješci, ona će u jednom trenutku "ispasti iz spisa" i neće se moći koristiti kao dokaz. Zapisnik o ispitivanju svjedoka od strane policije, odnosno tzv. službena bilješka, neće se moći koristiti kao zakoniti dokaz u budućem kaznenom postupku protiv Banožića zato što Zakon o kaznenom postupku propisuje da svjedok mora biti ispitan na zakonom propisani način, odnosno državni odvjetnik treba dati prijedlog sucu istrage za provođenje dokazne radnje ispitivanja svjedoka.
Stoga smo odvjetnicu Dubravku Krklec, koja je bila i tužiteljica, pitali je li se svjedoka u formi hitne istražne radnje moglo ispitati nakon nesreće.
- Upravo s obzirom na to da se radi o stranom državljaninu, koji se pritom bavi zanimanjem zbog kojeg je već sad osnovano pretpostaviti da će biti teže dostupan pravosudnim tijelima u Hrvatskoj, kao što bi ovdje bio slučaj, bilo je ne samo moguće sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, nego i uputno ga radi probitka, ekonomičnosti i efikasnosti samog potencijalnog kaznenog postupka ispitati odmah nakon same prometne nesreće, odnosno u što je moguće kraćem roku upravo radi fiksiranja tog dokaza personalnog karaktera, bitnog radi utvrđivanja svih okolnosti i dinamike događaja jer proizlazi da je on u biti jedini svjedok. Prema informacijama iz medija, razvidno je da je očevidom rukovodilo Županijsko državo odvjetništvo u Vukovaru te je Državno odvjetništvo upravo zbog navedenih okolnosti moglo sucu istrage Županijskog suda u Vukovaru predložiti provođenje dokaznog ročišta radi provođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, neposrednog očevica prometne nesreće, čime bi se već u ovoj najranijoj fazi postupka osiguralo ovaj bitan dokaz jer je osoba tada bila dostupna policiji, Državnom odvjetništvu i sudu - kaže odvjetnica Krklec.
Nas je zanimalo je li takvo što uobičajeno.
- Taj način ispitivanja svjedoka i fiksiranje personalnog dokaza kroz dokazno ročište nije neuobičajen, posebice kada se radi o osobama koje su strani državljani, na prolasku su kroz Hrvatsku i napustit će njezin teritorij, a trebat će ih zbog potreba kaznenog postupka ispitati u svojstvu svjedoka zbog saznanja kojima raspolažu. Nije bila rijetkost da su strani državljani, na primjer u slučajevima kada bi se pojavljivali kao oštećenici od kojih su policijski službenici tražili mito radi nesankcioniranja za prometne prekršaje, ispitani na dokaznom ročištu prije nego što su napustili Hrvatsku - objasnila je odvjetnica Krklec.
Što se tiče načina pozivanja svjedoka radi ispitivanja u svojstvu svjedoka pred državnim odvjetnikom i/ili pred sudom, takav poziv povlači za sobom pravne posljedice nedolaska po pozvanu osobu samo ako joj je uručen diplomatskim putem, a ako se radi o tzv. običnom pozivu svjedoku u stranu državu, on se ne može sankcionirati zbog neodazivanja takvom pozivu, odnosno nepristupanja pred pravosudno tijelo radi svjedočenja. Naravno da postoji i mogućnost ispitivanja putem međunarodne pravne pomoći, ali pritom se mora imati na umu da su sve to postupci koji traju izvjesno vrijeme, a navedena dokazna radnja mogla se provesti praktično odmah, zaključuje naša sugovornica.
Kad je riječ o tome da se promet na cesti na kojoj se dogodila nesreća i dalje odvijao, i to skoro dva sata nakon nesreće, odvjetnica Krklec smatra da ta okolnost može biti od utjecaja na daljnji tijek kaznenog postupka ako očevid u vrijeme puštanja prometnice u promet nije bio u cijelosti proveden i završen, uključujući izuzimanje svih tragova te fotografiranje mjesta nesreće i samih tragova uz sve potrebne izmjere koje naprave djelatnici policije. To može biti odlučno za način obrane, odnosno za točno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja jer su očevid i njime utvrđeni tragovi bitni za nalaganje i provođenje prometnog vještačenja kod kaznenih djela izazivanja prometne nesreće.
Naime, u protivnom, ako očevid ne bi bio okončan u vrijeme puštanja u promet, tada je mjesto nesreće moguće kontaminirano prolaskom drugih vozila, odnosno sudionika u prometu, smatra odvjetnica Krklec. Pravilo je da se u zapisniku o očevidu uvijek navede u kojoj je mjeri i obimu samo mjesto događaja promijenjeno do dolaska ekipe za očevide te da se ustanovi tko je postupao do dolaska ekipe za očevide, od Hitne pomoći ili nekih drugih službi, što je zatečeno, što je sa sudionicima prometne nesreće te ima li svjedoka i ako ih ima, jesu li uzeti njihovi podaci. Kako i sama policija ističe da je i mobitel rizični faktor za prometne nesreće, može se uzeti radi vještačenja ako ima indicija da je korišten tijekom vožnje.