Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ni danas nije raspravljalo o osnovanosti USKOK-ove optužnice protiv 16 osoba zbog sređivanja državnih ispita i nezakonitog zapošljavanja jer su okrivljeni, među kojima su i dvije bivše ministrice Josipa Čulina ex Rimac te Gabrijela Žalac, tražili da se iz sudskog spisa izdvoje nezakoniti dokazi. Točnije, mjere tajnog prisluškivanja jer im USKOK nije objasnio kako je došlo do sumnji da se počne tajno nadzirati Čulinu. Naime, prisluškivane su neke druge osobe koje nije obuhvatio kazneni postupak, a upravo su iz tih prvih dokaza proizišli nalozi za praćenje i prisluškivanje Rimac.
- Ostali smo kod prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza i svih dodatnih podnesaka. Smatramo da se u ovoj fazi ne može odlučiti o zakonitosti inicijalnih naloga te smo predložili da se neki dodatni podaci pribave od USKOK-a u tu svrhu. Tražili smo i da nam se dostave na DVD-ima sve snimke snimljenih razgovora jer smatramo da je takvim nedostavljanjem obrana dovedena u neravnopravan položaj odnosno da je došlo do povrede ravnopravnosti oružja jer smo bili primorani odlaziti u USKOK i rukom prepisivati razgovore što nije način na koji možemo pripremiti obranu i upoznati se sa svime. Razgovore nismo slušali jer to nije bilo moguće. Jednom tjedno smo imali po sat, dva dolaziti u USKOK a na tisuće je snimljenih razgovora – rekla je Lidija Horvat, Čulinina odvjetnica nakon sjednice optužnog vijeća.
Na upit što se točno tražilo da se izdvoji, otkrila je da su to svi nalozi prema kojima su naložene posebne dokazne radnje prema Josipi Čulina i drugima. Ali i svi dokazi koji su iz toga proizašli poput pretraga, oduzimanja predmeta, sadržaj mobitela...
- Inicijalni nalozi su nama dostavljeni na uvid. Ne bih ulazila u dubinu. Specifična je situacija jer je nalog nakon svega tri mjeseca protiv tih osoba obustavljen. I to je za nas čudno jer iz tih naloga je proizašlo slušanje moje klijentice. Smatramo da je to masovno prisluškivanje koje nije dopušteno prema zakonima RH, nije bilo točno specificirano na jednu osobu ni sukladno zakonu. Zato tražimo dodatne podatke od USKOK-a zašto nisu išli u kazneni progon protiv osoba koje se inicijalno stavilo na najteže mjere a kada se došlo do Čuline, te mjere su obustavljene i progon – zaključila je odvjetnica Horvat.
Na upit, pak, kako se osjeća zbog činjenice da je Terezija Marić priznala krivnju i nagodila se s USKOK-om te ostala raditi u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Josipa Čulina, koja je morala s pokretanjem istrage otići sa svoje funkcije, ukazala je na različita mjerila i pravila od samog početka prema osumnjičenima i onima koji nisu bili predmet istrage.
Predstavnik USKOK-a Vedran Libl kaže, pak, da su se usprotivili izdvajanju dokaza jer smatra da za to argumenata nema. Tvrdnje Čulinine odvjetnice da je bilo u pitanju masovno prisluškivanje, Libl naziva "tvrdnjama očajnika bez pokrića".
- Naši argumenti su da oni argumenata nemaju. Traže da se svi dokazi izdvoje jer su nezakoniti. Osporavaju zakonitost naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji ali pritom ne ukazuju na nikakve konkretne dokumente koji bi zbilja doveli do tog zaključka. I u ovom predmetu nije točno da je bilo potrebno upotrijebiti zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć. Osobe su prisluškivane na području RH i te osobe na koje su ukazivali da su imali telefone iz BIH, u ovom predmetu uopće nisu okrivljene. Bespredmetno je takve argumente uopće isticati – zaključio je predstavnik USKOK- a Vedran Libl.
Od ukupno 27 optuženih u ovom predmetu, s USKOKOM se na dosadašnjim ročištima nagodilo njih 11 pa bi na optuženičku klupu, kad se optužnica potvrdi, prema posljednjem stanju stvari trebalo sjesti njih 16.
Tereti ih se za niz malverzacija uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, sređivanje izmjena uvjeta za zakup državnoga zemljišta i uzgoj stoke na krškim pašnjacima. U ovome slučaju Čulina je optužena da je zajedno s ostalima sudjelovala u namještanju sadržaja Uredbe o zakupu šumskog zemljišta kako bi se pogodovalo dvojici stočara s kojima je bila bliska. USKOK tvrdi da je tim izmjenama trebala omogućiti da dobiju više državnih poticaja, a sumnjaju i da je utjecala na sumnjive rezultate na državnim ispitima, odnosno da je brojnim kandidatima omogućila prolazak ispita. U optužnici se spominje i da je sredila svojoj sestri posao u HEP-u.
Nagodbe s USKOK-om su, podsjetimo, dosad sklopili bivši ravnatelj Uprave Carine Hrvoje Čović, bivši glavni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velibor Drakulić, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak, bivša predstojnica Ureda državne uprave u šibensko-kninskoj županiji Edita Grubišić, pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac te Nevenka Benić, Terezija Marić i Ivana Fišter, poduzetnik Ante Sladić, bivša HDZ-ova gradonačelnica Gračaca Nataša Turbić te kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija.
Svi osim Sladića, Turbić i Tokmačije, koji su se nagodili na djelomične uvjetne kazne od kojih će dio morati provesti u zatvoru, ostatak ekipe se nagodio za uvjetne kazne ili kazne zamijenjene radom za opće dobro.