Odvjetnice razbijaju mit o doživotnom zatvoru: politika juri, sustav ne može pratiti

Nika Pinter, odvjetnica i bivša tužiteljica, svjedočila je smrtnoj agoniji svog branjenika Slobodana Praljka u Haagu. Optuživala je i branila ljude koji su počinili teška ubojstva, a svoj stav o uvođenju kazne doživotnog zatvora komentirala je i na društvenoj mreži. Smatra da je uvođenje kazne doživotnog zatvora stihijski potez politike.

- Apsolutno sam protiv uvođenja kazne doživotnog zatvora i u tome ne vidim svrhu. Da bismo je uveli, morali bismo sagraditi istražne zatvore i kaznionice jer doživotni zatvor pretpostavlja dug boravak u istražnom zatvoru te poslije u kaznionicama. Oni su već sada prebukirani, s užasnim uvjetima, i nije naodmet spomenuti da Sud u Strasbourgu dosuđuje Hrvatskoj odštete zbog nehumanih uvjeta u zatvorima. Uvođenje doživotnog zatvora pretpostavlja ozbiljnu multidisciplinarnu studiju u koju bi trebali biti uključeni pedagozi, defektolozi, liječnici, službenici probacijskog sustava i zatvorskog sustava. Neprimjereno je da ulica traži doživotni zatvor, to je apsolutno neprimjereno i time se neće ništa postići. Podsjetit ću da je Hamurabijev zakonik bio najstroži zakonik, prema kojem se za krađu odsijecala desna ruka. I kad se ta kazna izvršavala, bilo je najviše džepnih krađa u publici koja je gledala izvršenje kazne. Time želim reći da nema te kazne koja će spriječiti kazneno djelo. A upravo se to najavljuje kao razlog da se ne bi dogodilo ovakvo ubojstvo kao u ovom slučaju u Drnišu - kaže odvjetnica Pinter.

Što se tiče konkretnog povoda za uvođenje kazne doživotnog zatvora, a to je ubojstvo Luke Milovca u Drnišu, kaže da je takvih slučajeva bilo i prije te da su stradavali suci, tužitelji i policajci.

- Živimo u psihopatskom vremenu i okruženi smo psihopatima. Ne možete sve ljude staviti pod nadzor i neku mjeru jer nismo policijska država. Ima bolesnih ljudi. Ako se prepozna da je netko opasan, onda, naravno, treba pokušati nešto učiniti, ali ne možete čovjeka iz čistog mira ograničiti u slobodi. No činjenica je da imamo situacije u kojima ljudi koji su počinili teško ubojstvo i odslužili kaznu zatvora opet ubiju nakon izlaska iz zatvora. Ako netko ima takav poriv, on je psihopat, a oni se ne mogu liječiti, za razliku od duševnih bolesti - smatra odvjetnica Pinter.

- Ja razumijem i obitelj koja je na tako okrutan način izgubila dijete. Ali njima nijedna kazna ne može biti zadovoljavajuća. Ne može se sva odgovornost prebacivati ni na suce - ističe odvjetnica Pinter.

I odvjetnica Marija Kos, koja s kolegicom Mirelom Alerić Puklin brani Andreja B., bivšeg supruga brutalno ubijene Andree K., koji je optužen da je potaknuo na likvidaciju svoje bivše supruge i njezina partnera Marijana C. u zagrebačkom Markuševcu 13. lipnja prošle godine, izražava neke rezerve prema uvođenju kazne doživotnog zatvora.

- Sam po sebi prijedlog nije loš, ali trebat će paziti da se takva kazna izreče samo u najtežim slučajevima onima koji su počinili najteža kaznena djela - kaže odvjetnica Kos.

S obzirom na to da se njezinu branjeniku neće moći izreći kazna doživotnog zatvora, ali hoće kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 50 godina, odvjetnicu Kos brine izmjena Zakona o kaznenom postupku i mogućnost da se dokazi koji bi bili pribavljeni na nezakonit način mogu učiniti zakonitima ako sud procijeni da je to u javnom interesu.

- Točno je da se samo na tim dokazima ne može temeljiti sudska presuda, ali to otvara cijeli niz mogućnosti da se na nezakonitim dokazima, ako sud procijeni da je to u nekom širem javnom interesu, utemelji sudska presuda te da bi se onda na temelju i takvih dokaza mogle izreći kazne doživotnog zatvora. Bojim se da smo malo prerano uveli u kazneno zakonodavstvo kaznu doživotnog zatvora i da zapravo ne znamo kako će sve to funkcionirati - napominje odvjetnica Marija Kos.

Što se, pak, tiče bojazni da bi osuđenici na kaznu doživotnog zatvora mogli biti teret za zatvorski sustav, smatra da od toga ne treba strahovati jer ne treba očekivati da će broj izrečenih kazni biti velik.

U serijalu "Kazna doživotnog zatvora - kazna i(li) odmazda" nastojali smo dati presjek zašto Hrvatska uvodi tu kaznu, koji su pravni argumenti za i protiv te prikazati psihoprofil počinitelja koji bi mogli završiti do kraja života iza rešetaka. Ali, s obzirom na to da još uvijek nije uvedena, pred nama je niz nepoznanica, a kako će se njezino uvođenje odraziti u stvarnosti i hoće li doista postići svoju svrhu, a to je odvraćanje od najtežih kaznenih djela, pokazat će vrijeme.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti