Nekadašnja šefica računovodstva Županijskog suda u Bjelovaru Zlata Posavec (58) i tri njezine prijašnje kolegice, službenice istog suda, osuđene su 2009. godine na uvjetne kazne zbog krivotvorenja isprava.
Presuda je dvije godine kasnije, 2011., postala pravomoćna jer ju je potvrdio varaždinski Županijski sud.
Tada su sve četiri dobile otkaze na sudu. Radilo se o tome da je šefica računovodstva Zlata Posavec sebi i kolegicama sa suda ovjeravala neistinite podatke da bi mogle podizati kredite kod raznih banaka i štedionica iako su njihove plaće već bile preopterećene ranijim zaduženjima i uglavnom su već imale administrativne zabrane na plaćama. Radilo se o desecima manjih kredita podignutih na temelju ovako krivotvorenih isprava.
Optužnica USKOK-a
Međutim, to je očito bio samo uvod u operacije službenica bjelovarskog Županijskog suda. Nakon njihova odlaska otkrilo se da su sve te kredite, zajedno s još jednom službenicom - zapisničarkom servisirale sredstvima iz proračuna suda.
To stoji u optužnici koju je USKOK podigao protiv njih i nedavno je dostavio Županijskom sudu u Zagrebu. Prvooptuženu Posavec tereti se da je od 2005. do 2011. godine za sebe i svoje četiri suoptužene kolegice iz proračuna suda podmirila rate kredita u ukupnom iznosu od gotovo pola milijuna kuna. A da to sve vrijeme nitko nije primijetio, čak ni kada je pokrenut spomenuti kazneni postupak zbog krivotvorenja isprava. Nepravilnosti u trošenju sudskog novca otkrivene su tek s dolaskom nove šefice računovodstva krajem 2011. godine.
Kada je ona najprije usmeno, a onda i u pisanom izvješću na to upozorila predsjednicu suda Milenku Slivar, ona je naredila provođenje revizije i nadzora rada računovodstva, te je protiv tada nepoznatih počinitelja podnijela kaznenu prijavu.
Velika dugovanja
Vrlo brzo je utvrđeno tko su nepoznate osobe jer je iz računovodstvene dokumentacije bilo vidljivo što je i u čije ime plaćano mimo stvarnih potreba suda.
Osim za kredite, šefica računovodstva vršila je, kako je se tereti, isplate i na vlastiti tekući račun, podmirivala je troškove režija i slično. Prema optužbi, tako je provela ukupno 150 transakcija za vlastiti račun i prisvojila nepunih 160.000 kuna. Upravo zbog malih pojedinačnih iznosa, prosječno se radilo o nešto više od 1000 kuna po transakciji, sporne su isplate bile teško uočljive.
Na isti način “pomagala” je i kolegicama. Jednoj je podmirila dugovanja od ukupno 115.000 kuna kroz 104 transakcije, drugoj je platila potraživanja banke od približno 120.000 kuna temeljem 144 plaćanja sa sudskog računa i tako redom preostalim dvjema kolegicama koje su profitirale za 26.000, odnosno 50.000 kuna.
Predsjednica Županijskog suda Milenka Slivar potvrdila je da se na pojedinim nalozima vjerojatno radi o njezinim potpisima.
No kao i njezini kolege koji su bili ovlašteni potpisnici za sudski žiroračun, navela je da se uvijek radilo o većem broju naloga koje bi im u pravilu donosila šefica računovodstva Zlata Posavec, u koju su imali povjerenja.
Sudski proračun
Sama Zlata Posavec u istrazi se branila šutnjom. No sve suoptuženice iznijele su obrane ispričavši kako su uistinu bile u velikim financijskim teškoćama, ali da tadašnju šeficu računovodstva nisu tražile da im mimo plaće podmiruje rate kredita, te da o njezinim postupcima u tom smjeru nemaju nikakvih saznanja.
To nije prvi slučaj da su službenice hrvatskih sudova uzimale novac iz sudskih proračuna.
Prošloga ljeta na zagrebačkom Županijskom sudu raskrinkana je referentica iz računovodstva L. M. koja je, umjesto plaćanja honorara odvjetnicima po službenoj dužnosti, isplaćivala sredstva na tekuće račune članova svoje obitelji. Tako je u nešto više od godinu dana, kako je se sumnjičilo, ukrala oko 700.000 kuna.
I prije su zabilježeni slični slučajevi i na raznim sudovima diljem Hrvatske. Tako je 2009. godine nekadašnja šefica računovodstva Trgovačkog suda u Rijeci J. C. zbog prisvajanja oko 135.000 kuna u razdoblju od šest godina osuđena na uvjetnu kaznu.
Poznati slučajevi
Nekoliko godina ranije na Županijskom sudu u Osijeku sudilo se S. J., ranijoj šefici računovodstva Općinskog suda u Đakovu. Budući da se radilo o prisvajanju čak 2,2 milijuna kuna, ona je nepravomoćno bila osuđena na pet godina zatvora.
Početkom 2000-ih zbog sličnih je malverzacija u zatvoru završila i T. S. S., koja je vodila računovodstvo Općinskog suda u Crikvenici. I ona je na koncu prošla s uvjetnom osudom.
Komentar Roberta Bajrušija:
Kriminal ljudi koji se protiv kriminala bore
Nije daleko od burleske kada sudski službenici, znači ljudi koji paze da netko ne bi kršio zakone, godinama uzimaju novac iz sudske blagajne i na taj način plaćaju režije i svakodnevne troškove. Čitav slučaj u sebi sadrži i humanu notu jer je inkriminirana šefica računovodstva Zlata Posavec dijelom ukradenog novca platila dugove svojih kolegica, a kad je sve završilo na sudu, one su izjavile da nisu imale pojma da netko plaća njihove minuse.
Ali iznad svega apsurdan je podatak da je Zlata Posavec između 2005. i 2011. godine za sebe i svoje četiri suoptužene kolegice iz proračuna suda podmirila rate kredita u ukupnom iznosu od gotovo pola milijuna kuna. A apsurdan je jer je dotična šefica računovodstva još 2009. osuđena za krivotvorenje, ali očito je još pune dvije godine mogla potpisivati račune. To se desi kada ljudi koji vode sudstvo doslovno shvate presumpciju nevinosti pa nepravomoćno osuđenu šeficu računovodstva puste da radi.
A opet, ako Branimir Glavaš, koji je pravomoćno osuđen za ratne zločine, ima pravo na povlaštenu saborsku mirovinu, zašto šefica računovodstva ne bi potpisivala račune, iako je bila osuđena zbog krivotvorenja sudskih isprava.