StoryEditor
TOMISLAV VIKTOR BASA

OSUMNJIČENI UBOJICA IBRAHIMA DEDIĆA PONUDIO MILIJUN KUNA JAMČEVINE U GOTOVINI Suborci iz Domovinskog rata ne vjeruju da je Basa počinitelj

 
Tomislav Viktor Basa, Ibrahim Dedić (u krugu)
 Marko Todorov / B. Beribak / CROPIX

Tomislavu-Viktoru Basi (49), bivšem diverzantu HV-a osumnjičenom za ubojstvo bankara Ibrahima Dedića 1999. godine, istražna sutkinja zagrebačkoga Županijskog suda odredila je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od bijega.

Taj državljanin Hrvatske, Nizozemske i Švicarske na ročištu je predložio da mu se umjesto zatvora odredi jamstvo i pritom ponudio milijun kuna u gotovini, no sutkinja je taj prijedlog odbila. Upravo njegovo trojno državljanstvo te činjenica da ima nekoliko prijavljenih adresa bili su argumenti zbog kojih je Odvjetništvo predložilo, a sutkinja potom pritvorila Basu. Ivan Krnić, Basin odvjetnik, jučer nije bio raspoložen za izjave, samo nam je rekao da će se on i njegov kolega Igor Butorac, koji također brani Basu, žaliti na odluku o pritvaranju.

Dragovoljac

Kako smo uspjeli rekonstruirati Basin život, riječ je o muškarcu rođenom u Nizozemskoj koji je po rođenju dobio njihovo državljanstvo, ali djetinjstvo i život je proveo u Orahovici gdje je 1974. upisan u knjigu rođenih. Početkom rata se kao dragovoljac uključio u obranu Hrvatske, i to prvo kao pripadnik 132. našičke brigade HV-a, da bi 1994. ušao u sastav 81. gardijske bojne iz Virovitice. Basa postaje pripadnik izvidničko-diverzantske satnije i nedugo potom zamjenik zapovjednika. Nositelj je nekoliko odlikovanja te je stekao časnički čin s kojim je umirovljen 1996.

O Basi, kojega poznaje iz ratnih vremena, jučer nam je saborski zastupnik Josip Đakić rekao samo riječi hvale.

- Ne mogu vjerovati da bi Basa počinio nešto poput onoga za što je uhićen. Znate, on je jedan od onih koji u vojsci nikome nije uputio psovku i nikad nije stegovno odgovarao - rekao nam je Đakić.

Basin suborac iz izvidničke diverzantske satnije 81. gardijske bojne iz Virovitice, Hrvoje M., iznenađen je medijskim napisima i time što se njegova ratnog kolegu naziva bjeguncem. Za Jutarnji je list vrlo ogorčeno poručio:

- Sramota je da se Tomu naziva bjeguncem. I još ga se sumnjiči za zločin koji sigurno nije počinio! Tomo nikad ni od koga nije bježao i samo prošle godine u Hrvatskoj je bio barem deset puta. Sve je to nečija namještena igra.

Omiljeni suborac

Mihael Kovačić, tajnik Udruge 132. našičke brigade HV-a, potvrdio nam je da je Basa bio zamjenik zapovjednika izvidničko-diverzantske satnije.

- Bio je omiljen među suborcima. Profesionalni vojnik koji je sudjelovao, među ostalim, i u akciji Bljesak kada je sa svojom postrojbom ušao u Okučane. Sudjelovao je i u akcijama Ljeto ‘95. i Oluja, a u Oluji je njegova postrojba bila na području Glamoča u BiH - zaključio je Kovačić.

Što se točno događalo tijekom kriminalističkog istraživanja dugog više od dva desetljeća, odnosno kako je policija došla do Base, ostaje veliki misterij. Riječ je o predmetu na kojem se u kriminalističkoj policiji u Heinzelovoj zapravo izmijenilo nekoliko “administracija”, a svaka od njih je manje ili više aktivno radila na slučaju.

Premda to iz policije nisu željeli reći, prema nekim informacijama do Base kao mogućeg sumnjivca policija je došla prije skoro desetak godina, no nisu ga, kako su priopćili iz policije, odmah uhitili iz taktičkih razloga. Priliku su, prema svemu sudeći, imali. Naime, premda se Basa već prije desetak godina odselio u Švicarsku, prema izjavama više njegovih poznanika on je često navraćao u Hrvatsku. Osim što ima rodbinu u Orahovici, sagradio je kuću s apartmanima na Čiovu gdje je često dolazio.

Prema izjavama njegova bliskog poznanika s Čiova, dolazio je svakih nekoliko mjeseci, a posljednji ga je put vidio u Splitu prošlog ljeta.

- Nikada nije puno pričao o ratu, ali bio je jako ugodan susjed, uvijek spreman za druženje - ispričao nam je Basin poznanik koji je tražio da ostane anoniman.

Oružje

Što se samog slučaja tiče, evidentno je da je krunski, a možda i jedini, dokaz koji Basu povezuje s likvidacijom Dedića njegov DNK iz krvi pronađene na mjestu zločina.

Kako je priopćilo Državno odvjetništvo, Basa i još najmanje dvojica supočinitelja dočekali su 1999. Dedića u stubištu njegova stana na Peščenici nakon čega su na njega otvorili vatru iz automatskog oružja. Na Dedića je ispaljeno dvadesetak hitaca, a pronađene su čahure i zrna iz tri različita oružja, kalibra 9 mm i 7,65 mm. Kako doznajemo, policija sumnja da su korišteni škorpion te pištolji HS ili model 95 ili 2000 koji su tada postojali. No, oružje nikad nije pronađeno. A kao jezivi dokaz brutalnosti u tijelu ubijenog bankara Dedića su 32 rane.

MUP je 2013. godine u bazi imao 38.000 DNK profila

Ključna prekretnica u istrazi ubojstva kontroverznog bankara Ibrahima Dedića (52) bila je mogućnost vještačenja DNK.

U Centru za forenzična ispitivanja i vještačenja “Ivan Vučetić” još od 1997. koristi se metoda DNK analize, a postoji i nacionalna DNK baza podataka. Iako MUP ne otkriva koliko je trenutačno profila u bazi, 2013. bilo ih je 38.000. Svakodnevno su se pretraživali nesporni DNK profili osoba i sporni tragovi, a od 2007. do 2013. putem međunarodne razmjene, Interpola i Europola dostavljeno je više od 1800 zahtjeva za međunarodnu razmjenu ili provjeru DNK profila.

DNK je izuzetno stabilna molekula i ako se pravilno pohrani, u in vitro uvjetima, redoslijed njezinih sastavnih jedinica se ne mijenja, pa se tako pohranjen uzorak može iskoristiti za usporedbu njegova DNK profila s profilom nekog drugog i nakon nekoliko godina. Na tragove krvi nailazi se kod mnogih kaznenih djela i često su važan dokazni materijal koji povezuje počinitelja, kazneno djelo i žrtvu.

Uzimanje DNK, njegovo pohranjivanje i manipulacija propisani su pravilnicima i zakonima. Hrvatska baza CODIS, koju vodi MUP-ov Centar, razmjenjuje podatke DNK na temelju protokola. Hrvatska je prvi pravilnik o načinu uzimanja biološkog materijala i provođenju molekularno-genetske analize donijela 1999., a potom 2014. U slučaju ubojstva Dedića policija je poštovala zakonske procedure i pravila jer će, izgleda, upravo biološki trag okrivljenog biti jedan od krunskih dokaza. (D. Miljuš)

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 20:42