Ponovno sudar kod "Kroma" - rečenica je koju Splićani kroz medije pročitaju barem jednom mjesečno, a ako je suditi po fotografiji koja posljednjih dana kruži društvenim mrežama tako je bilo još od davne 1976. godine i traje do danas, a brojke idu samo - gore, piše Slobodna Dalmacija.
Nesreće koje su samo čudom uglavnom završavale bez teže ozlijeđenih, priskrbile su raskrižju Ulice Domovinskog rata, Ulice Hrvatske mornarice i Ulice Slobode titulu najopasnijeg križanja u Splitu, ako ne i u zemlji. Prema podacima PU splitsko-dalmatinske samo u posljednjih 15 godina na njemu je bilo 189 prometnih nesreća, a jedna je završila tragično - poginula je pješakinja na koju je naletio automobil odbačen prilikom sudara.
I prije ove tragedije, gradske vlasti su pod velikim pritiskom javnosti shvatile da moraju nešto napraviti po pitanju ovog raskrižja. U lipnju 2019. je obrisana strelica u Ulici Slobode i zabranjeno skretanje ulijevo na Ulicu Domovinskog rata. Mislite da je pomoglo? Iste te 2019. je bilo duplo više nesreća nego prethodnu godinu, a smrtno je stradala i spomenuta pješakinja, prva i jedina tragična žrtva ovog raskrižja u posljednjih 15 godina. Crni niz se nastavio i u 2020. kada je postavljen i rekord s čak 25 prometnih nesreća.
Izlijetalo se iz kolnika, komadi stakla i plastike letjeli su do obližnjih poslovnih prostora, a katkad se događalo i više sudara u jednom danu. Ništa Splićane nije zaustavilo da kroz ovo raskrižje prolijeću kao da su u najmanju ruku u Nürburgringu, a ne u jednoj od najprometnijih i najopasnijih prometnih točaka u gradu.
Ni policija im nije mogla ništa jer raskrižje je takvo da onemogućava uobičajen nadzor, kažu iz PU splitsko-dalmatinske.
- U zonama raskrižja, posebno u gradskim sredinama, prije i nakon prolaska kroz raskrižje nije moguć uobičajeni nadzor cestovnog prometa jer nema uvjeta za sigurno zaustavljanje vozila i vozača s obzirom na konfiguraciju cestovnih pravaca i tokove prometa. Policija u odnosu na problematike pojedinih raskrižja, pa tako i konkretnog, povremeno planira i provodi represivne aktivnosti poput nadzora poštivanja crvenog svjetla, nepropisnog skretanja i slično.
Osim represivnih aktivnosti u slučajevima kada određene situacije smatramo problematičnima, jedinici lokalne samouprave, u ovom slučaju gradu Splitu, predlažemo pojedine mjere i aktivnosti za koje procijenimo da bi mogle povoljno utjecati na stanje sigurnosti - kažu iz splitske policije.
Krajem 2020. građani su pozdravili novi pokušaj gradskih vlasti da ovo križanje učine barem malo sigurnijim. Postavljene su kamere za nadzor prometa, no nisu puno pomogle. U ovoj godini su se do datuma objave teksta na raskrižju kod "Kroma" dogodile četiri prometne nesreće, što je u prosjeku na mjesečnoj bazi jednako 2020. godini. Situacija bi se navodno trebala popraviti postavljenjem najavljenog inteligentnog prometnog sustava, koji, ne samo da će snimati vozače koji krše zakon već će te snimke proslijeđivati policiji.
Kakvo rješenje bi bilo korisno za ovo raskrižje i hoće li uvođenje inteligentnog transportnog sustava nešto promijeniti upitali smo Željka Marušića, prometnog stručnjaka, redovnog profesora zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.
- Ovo je tipičan hrvatski prometni problem, neuralgično, preopterećeno raskrižje i nepoštivanje prometnih propisa, uz minimalan rizik kažnjavanja za teške prekršaje. Nakon uvedene zabrane skretanja ulijevo iz Ulice slobode u Ulicu Domovinskog rata, mnogi su zadržali staru naviku, naprosto jer smatraju da nekažnjeno mogu raditi zabranjeni, pogibeljni manevar.
Usto, mnogi se Ulicom Domovinskog rata zalijeću kroz žuto i crveno svjetlo na semaforu, a problemi i rizici teških nesreća znatno su povećani nepropisnim korištenjem mobitela. To, nažalost, postaje prometna pošast, gora od alkohola, posebice opasno u raskrižjima - objašnjava Marušić za Slobodnu Dalmaciju.
Osnovni problem raskrižja kod "Kroma" je prometna preopterećenost, ali i nedostatak nadzora, pa rješenje vidi u postavljanju modernih radarskih kamera.
- Prometnu opterećenost treba riješiti denivelacijom Ulice Hrvatske mornarice i Ulice Domovinskog rata, bez toga se problem gužvi i rizičnih situacija ne može potpuno riješiti. No, glavni je problem mala izvjesnost kažnjavanja za teške prometne prekršaje - nedozvoljeno skretanje ulijevo i prolaske kroz crveno svjetlo, koji generiraju opasne i pogibeljne situacije. Nadzorne kamere nisu u funkciji kažnjavanja, njihove se snimke ne mogu koristiti kao dokaz na sudu i to vozači zlorabe.
Dakle, do konačnog rješenja, treba intenzivirati policijski nadzor na konkretnoj lokaciji, a na vozače apelirati da se pridržavaju prometnih propisa. Ovo neuralgično prometno mjesto pokazuje da sva opasna nedenivelirana raskrižja treba opremiti radarskim kamerama, koje bilježe prekoračenja brzine, prolaske kroz crveno svjetlo, nepropisna skretanja, korištenje mobitela, nevezivanje sigurnosnim pojasom... a snimke i izmjere su dokaz u prekršajnim i kaznenim postupcima - napominje Marušić.