Bivša SDP-ova županica Marina Lovrić Merzel, optužena u utorak za zloporabe položaja i ovlasti, krivotvorenje službene isprave, primanje mita i pranje novca, zbog korupcije je bila prozivana i prije pokretanja istrage tijekom koje je izbačena iz stranke te bila prisiljena podnijeti ostavku i više od pet mjeseci provesti 'iza rešetaka'.
Iako je protiv županice koja je na toj dužnosti bila tri mandata više ranijih prijava bilo odbačeno Uskok je navodne nezakonitosti detaljno počeo istraživati u veljači prošle godine nakon što je bivša šefica njezina kabineta Jasmina Jovev na javnoj televiziji ustvrdila da je, po nalogu županice Merzel, dvije godine sudjelovala u raznim nezakonitostima, od izmišljanja radnih mjesta do izdavanja lažnih računa.
I dok je Merzel optužbe nazivala smiješnima i isticala da joj ostavka "ne pada na pamet" politički protivnici tražili su brzu reakciju istražnih tijela. Prva reakcija predsjednika Vlade i SDP-a Zorana Milanovića bila je da treba utvrditi činjenice nakon čega će se znati je li "u ozbiljnom problemu" županica Merzel ili osoba koja je optužuje za kriminal.
Niti tjedan dana od javnih optužbi Uskok je preuzeo sve predmete vezane uz navodne malverzacije županice Lovrić Merzel, a istražitelji su počeli iznositi dokumente iz županijskih ureda u Sisku.
Uhićena u travnju nakon pretresa kuće i službenih prostorija
Početkom ožujka Uskok je objavio da je pokrenuo istragu zbog sumnje da je županijskim novcem financirala privatne proslave, no Lovrić Merzel je tek 2. travnja s lisicama na rukama izvedena iz svoje kuće koju su istražitelji satima prije pretrasali u potrazi za dokazima.
I dok se premijer suzdržavao od komentara rekavši da će se oko slučaja Lovrić Merzel očitovati tek kada protiv nje bude podignuta optužnica ministar pravosuđa Orsat Miljenić poručio je da je bitno da pravosuđe prema svakome postupa jednako, bez obzira iz koje je stranke i na kojoj funkciji.
Na slučaj koji je u svim medijima bio vijest dana osvrnuo se i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Kazao je da nema dovoljno informacija o uhićenju županice, ali da je u Zagrebu koji se nešto kasnije također našao na meti Uskoka na svim razinama "nulta stopa tolerancije prema mitu, korupciji i nepodopštinama bilo koje vrste".
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da zbog ovog slučaja padaju u vodu Milanovićeve 'teorije' kako je SDP, za razliku od HDZ-a, 'Bundesliga'.
Iako je odbacivala optužbe zbog izlaska iz zatvora morala je odstupiti
Pred Uskokovim istražiteljima i sucem istrage Lovrić Merzel je odbacila sve optužbe, a iako je po riječima svog odvjetnika vrlo argumentirano objašnjavala svaku od optužbi završila je u istražnom zatvoru iz kojeg neće izaći prije nego što krajem kolovoza podnese ostavku na svoju dužnost.
Njen odvjetnik tada je podsjećao da je Ustavni sud ranije dao smjernice da se na Lovrić Merzel primijeni mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Ustavni sud pozvao se na ustavnu obvezu sudova da opravdanost produljenja istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, odnosno mogućnost primjene mjere zabrane obnašanja dužnosti župana umjesto produljenja istražnog zatvora, ispitaju u svjetlu mjerodavnog prava i njegovih pravnih stajališta. No, kako je Županijski sud zauzeo suprotan stav smatrajući da je zbog postojanja opasnosti od utjecaja na svjedoke ta odluka neprovediva Merzel je odlučila podnijeti ostavku i izaći na slobodu.
Mjesec dana prije puštanja na slobodu izbačena je iz SDP-a, a nakon što je 5. rujna izašla iz Remetinca najavila je aktiviranje saborskog mandata u kojem i dalje sjedi kao nezavisna zastupnica. Time je okončano višemjesečno razdoblje nagađanja o tome hoće li Lovrić Merzel sama napustiti stranku ili će biti izbačena.
Istraga više puta proširivana
Istraga koja je otvorena zbog sumnje da je županiju oštetila za više od 10,5 milijuna kuna, a u međuvremenu je nekoliko puta proširivana. Uskokovom optužnicom su uz Lovrić Merzel obuhvaćeni i poduzetnik Željko Žužić, predsjednik Nadzornog odbora Cesta Sisak Silvijo Kobešćak, te Bernard Popec, koji je županiji prodao zgradu za Hitnu pomoć, Dalibor Rožanković, nećak Marine Lovrić Merzel, bivši čelnik Hrvatskih šuma Zvonko Rožić i jedno trgovačko društvo.
Osim neosnovanog plaćanja savjetnika, na što je navodno zbog "kupovanja političkog zaleđa" potrošila oko šest milijuna kuna, tereti ju se da je zgradu Hitne pomoći preplatila za četiri milijuna kuna, da je trošila javni novac na zabave, privatne troškove plaćala službenom karticom te raskinula dogovor o prodaji Cesta Sisak, oštetivši županiju za još 200.000 kuna.
Istraga protiv nje posljednji put proširena je u srpnju zbog sumnje da je od poduzetnika Željka Žužića primila 100 tisuća eura mita koje je pokušala prikriti kupnjom i uređenjem stana u Zadru upisanog na njena nećaka Dalibora Rožankovića.
Uz Lovrić Merzel u istrazi su bili pritvoreni i Bernard Popec, koji je županiji prodao navodno preplaćenu zgradu Hitne pomoći te vlasnik tvrtke IGM Turopolje i predsjednik Nadzornog odbora Cesta Sisak Silvijo Kobešćak koji su iz Remetinca izašli ranije.
Saborski zastupnici nevoljko o optužnici protiv Lovrić-Merzel
ZAGREB (Hina) - Na saborskim hodnicima nevoljko se komentirala optužnica koju je Uskok u utorak podignuo protiv bivše sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel i još pet osoba tereteći ih za višemiljunske malverzacije.
"Nisam vidio", kratko je novinarima rekao nezavisni zastupnik Slavko Linić, koji je s Lovrić-Merzel ostao blizak i nakon što su oboje isključeni iz SDP-a.
"Budimo iskreni, kada netko sjedi pet mjeseci u istražnom zatvoru nije bilo drugo za očekivati. Vidjet ćemo kako (optužnica) glasi", dodao je Linić.
HDZ-ovi i SDP-ovi zastupnici nisu bili voljni komentirati optužnicu.
Priopćenje prenosima u cijelosti:
USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv šestoro hrvatskih državljana M. L. M. (1963.), S. K. (1978.), Ž. Ž. (1958.), D. R. (1979.), B. P. (1972.), Z. R. (1953.) i jednog trgovačkog društva zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, pranja novca, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. (2. 6. 2015.)
Optužnicom se I. okr., kao županici Sisačko-moslavačke županije, stavlja na teret da je od lipnja 2011. do rujna 2013. godine, nakon što je Županijska skupština donijela odluku o prodaji 57,33 posto poslovnih udjela Županije u društvu Ceste Sisak, od III. okr., kao stvarnog vlasnika jednog trgovačkog društva zainteresiranog za stjecanje navedenih udjela, zatražila da joj isplati 100.000 eura mita kako bi njegovom društvu, bez obzira na druge zainteresirane kupce i mogući interes udjeličara društva s pravom prvokupa, osigurala stjecanje navedenih poslovnih udjela. Nakon što joj je III. okr. krajem kolovoza 2011. godine predao traženi iznos od 100.000 eura I okr. je, izmjenom utvrđenih uvjeta ugovora, osigurala zaključenje ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela društvu III. okr. u čije ime je ugovor potpisao II. okr. Kad je društvo s pravom prvokupa zbog neosnovanog odbijanja zaključenja ugovora pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Županije pokrenulo parnični postupak zbog nadoknade štete, I. okr. je potpisala sudsku nagodbu kojom se Županija tom društvu obvezala isplatiti 200.000 kuna, za koji iznos je oštećen proračun Županije.
Nadalje I. okr. se tereti da je, u namjeri prikazivanja da je novac koji je kao mito primila od III. okr. stečen na zakonit način, počinila kazneno djelo pranja novca, i to na način da je, od kolovoza 2011. do rujna 2012. godine, u Sisku i Zadru, s IV. okr., njenim nećakom koji je znao da je novac stečen kaznenim djelom, dogovorila da će kao stvarna vlasnica nekretnine u Zadru na njegovo ime kupiti i urediti te formalno upisati tu nekretninu. Sukladno dogovoru, I. okr. je od primljenog iznosa od 100.000 eura za 680.074,65 kuna kupila stan u Zadru površine 85,40 metara kvadratnih s kućnim vrtom i dva parkirna mjesta, formalni vlasnik kojega je IV. okr., a preostalim iznosom je platila unutarnje uređenje stana.
Osim toga I. okr. se tereti da je, od veljače 2012. do srpnja 2013. godine, unatoč činjenici da je Županijska skupština donijela odluku o gradnji Zavoda za hitnu medicinu na lokaciji Jodnog lječilišta u sklopu Opće bolnice Sisak, sukladno dogovoru i na traženje V. okr., direktora VII. okr. društva, poduzela sve kako bi osigurala da Županija za potrebe Zavoda za hitnu medicinu od VII. okr. društva kupi nekretninu i to po cijeni znatno većoj od stvarne. S obzirom da se radilo o prostoru bivšeg auto salona, neadekvatnog za potrebe Zavoda za hitnu medicinu, Županija je, nakon što je I. okr. 30. svibnja 2012. s V. okr. zaključila ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine za iznos od 9.800.000 kuna, za dodatne radove na prenamjeni prostora platila 1.435.949,61 kunu. Na taj je način, na ime razlike između plaćene i stvarne vrijednosti predmetne nekretnine, VII. okr. društvu pribavljena nepripadna imovinska korist od 4.139.738,74 kune dok je Županija oštećena za taj iznos uvećan za troškove izrade dokumentacije i prenamjene prostora, odnosno ukupno za 5.652.194,35 kuna.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, od lipnja 2009. do travnja 2014. godine, donijela više odluka i rješenja o osnivanju i imenovanju članova Savjeta županice za što im je neosnovano isplaćivana mjesečna naknada od 5.000 kuna neto, iako je znala da oni iste poslove zbog kojih su imenovani za članove Savjeta već obavljaju u okviru tijela Skupštine i pravnih osoba Županije te da za to primaju odgovarajuću naknadu, odnosno plaću. Na opisani način proračun Županije je s osnova isplaćenih naknada i pripadajućih davanja oštećen za ukupno 6.032.222,36 kuna. Osim toga, I. okr. je s pojedinim vijećnicima Županije, prijateljima i osobama rodbinski povezanim s članovima njezine obitelji, neosnovano zaključivala ugovore o djelu na temelju kojih im je isplaćivana naknada, iako je znala da se ugovoreni poslovi i usluge neće izvršavati jer Županija za njihovo obavljanje nije imala nikakve potrebe. Time je osobama s kojima su zaključeni ugovori o djelu pribavljena nepripadna imovinska korist od ukupno 364.639,02 kuna, a Županija je s osnova isplaćenih naknada i pripadajućih davanja oštećena za ukupno 673.693,81 kuna. Osim navedenog, Županija je po nalogu I. okr. od svibnja 2005. do kraja 2013. godine, u više navrata plaćala troškove konzumiranja jela i pića na raznim sastancima, privatnim ručkovima, proslavama rođendana te troškove nabave prehrambenih artikala za privatne potrebe, čime je I. okr. pribavljena nepripadna korist od 59.636,45 kuna, a Županija je oštećena za ukupno 326.381,71 kunu. Također je I. okr., od 2005. do 2013. godine, službenim karticama plaćala privatne troškove za konzumaciju hrane i pića te goriva, čime je sebi, na štetu Županije, pribavila nepripadnu imovinsku korist od 164.773,00 kuna.
I. okr. se također tereti da je tijekom lipnja 2009. godine, od VI. okr., voditelja Uprave šuma Podružnice Sisak, zatražila da djelatnici Uprave šuma, Podružnica Sisak obavljaju sve poslove potrebne u vezi pripreme, organizacije i održavanja njezine svadbene svečanosti. Prekovremeni rad djelatnika Uprave šuma, Podružnica Sisak VI. okr. nije naplatio od I. okr. čime joj je, na štetu Hrvatskih šuma, pribavljena nepripadna imovinska korist od 9.636,22 kune.