Prema posljednjim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je tijekom 2015. godine izvršeno 15.746 provala u kuće, stanove, vikendice, trgovine, kafiće, kioske, druge objekte i osobne automobile, a ukupna materijalna šteta iznosila je visokih 139,5 milijuna kuna. Prosječna šteta po svakoj provali iznosila je tako oko 8860 kuna, no štete nikako nisu ujednačene: iznosile su od par stotina kuna (u Hrvatskoj Kostajnici lani je izvršena jedna jedina provala sa štetom od 300 kuna) do više od stotinu tisuća kuna (provale u mjenjačnice u Zagrebu prosječno su nosile štetu od 117.000 kuna).
Najveća materijalna šteta napravljena je, očekivano, u Zagrebu, gradu s najviše stanovnika i najviše stambenih i poslovnih objekata u Hrvatskoj. U skladu s tim, na području Zagreba zabilježen je i najveći broj provala (u 2015. njih 4058, što je četvrtina ukupnog broja provala) i najveća materijalna šteta, nešto veća od 42 milijuna kuna. Od osam policijskih postaja koje pokrivaju područje Grada Zagreba, najveća je šteta napravljena na području policijske postaje Maksimir, koja pokriva i Pešćenicu i Žitnjak: lani je visina štete dostigla gotovo 10 milijuna kuna, što je gotovo četvrtina ukupne vrijednosti šteta na području glavnoga grada. Najmanju štetu od provala, u vrijednosti 2,4 milijuna kuna, prijavila je policijska postaja Trnje.
Iza Zagreba, na drugom mjestu po visini šteta nalazi se Istarska županija s ukupnom štetom od 18,4 milijuna kuna, a na trećem Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj su provalnici prošle godine napravili ukupnu štetu od 15,5 milijuna kuna. Slijedi Primorsko-goranska županija s procijenjenom štetom od 11,5 milijuna kuna. Radi se mahom o turističkim županijama, u kojima je broj stambenih objekata veći nego u ostatku Hrvatske, a ti su objekti dobar dio godine prazni i time pogodne mete za provalnike. Također, u tijeku ljetne sezone provalama je izložen veliki broj prodajnih i ugostiteljskih objekata, a na meti provalnika vrlo su često i osobni automobili na parkiralištima bez čuvara.
Najmanje štete od provala trpi središnja Hrvatska. Ukupnu štetu od provala manju od milijun kuna imale su Požeško-slavonska (546.090 kuna), Koprivničko-križevačka (865.211 kuna) i Virovitičko-podravska županija (930.986 kuna).
Od sutra na jutarnji.hr prva interaktivna mapa: Koliko je sigurno vaše susjedstvo
Koliko su česte provale u stanove i poslovne prostore u vašem susjedstvu? Gdje se u Hrvatskoj najčešće događaju požari? Koji su gradovi najviše, a koji najmanje sigurni u slučaju poplave? Kolika je opasnost od potresa u gradu?
Tim Native Ad Studija EPH za analizu i vizualizaciju podataka napravio je prvu interaktivnu kartu Hrvatske koja na jednome mjestu prikazuje relevantne informacije o požarima, poplavama, potresima i provalama u 128 gradova. Mapa je dizajnirana na temelju podataka i analiza MUP-a, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskih voda i Državnog ureda za zaštitu i spašavanje.
Prvi put pregledom podataka svaki građanin moći će pronaći korisne informacije i trendove o sigurnosti u svom gradu.
Sadržaj je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i Croatia osiguranja u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista.
