Već puna dva tjedna na tjeralici se nalazi 29-godišnji muškarac, sin uglednog bračnog para (majka mu je poznata hrvatska sutkinja o.pa), protiv kojeg je nedavno Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podignulo optužnicu zbog osnovane sumnje da je u dva navrata silovao djevojku prema kojoj se šest godina nametljivo ponašao, a na sve joj je i protupravno oduzeo slobodu.
No, unatoč vrlo teškim optužbama, kao i kršenju izrečene sudske mjere zabrane približavanja djevojci, sud dvaput nije prihvatio prijedlog DORH-a da se sinu uglednih roditelja odredi istražni zatvor. Sad je u bijegu.
Prema optužnici, okrivljeni 29-godišnjak, s kojim je djevojka ranije neko vrijeme bila u vezi, kaznena djela na njezinu štetu činio je od rujna 2015. pa sve do prosinca prošle godine. Izrečena sudska mjera zabrane približavanja i kontaktiranja žrtve, koja mu je izrečena na početku istrage, imala je minimalan, ako ikakav učinak.
Naime, kako proizlazi iz optužnice, okrivljenik je 28. rujna ove godine u tramvaju, unatoč sudskoj mjeri, prišao djevojci. Iz njezine prijave kao i snimki videonadzora iz tramvaja vidljivo je da je kršitelj zakona žrtvu uočio u tramvaju te joj prišao i rekao: ‘Šta se i dalje ljutiš na mene? Hoćemo na kavu ili kebab?‘ Djevojka je prestravljeno odmah nazvala policiju i rekla što se događa u tramvaju broj 11, a ti njezini navodi, kao i ono što je uslijedilo, potvrđeni su snimkom nadzornih kamera na kojoj se vidi kako optuženi cijelo vrijeme ne skida pogled s nje te joj prilazi i stoji pored, na udaljenosti od nekoliko centimetara, i to punu 71 sekundu. Obraća joj se iako ona od njega okreće glavu i razgovara na mobitel nakon čega sjeda na stolicu dva metra dalje te ju nastavlja gledati i smijati joj se u lice. Ona nakon toga izlazi iz tramvaja, a policija ponovno intervenira tako da je tužiteljstvo, zbog kršenja prethodno određene mjere opreza, za 29-godišnjaka ponovno predložilo sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu njegovo pritvaranje.
Međutim, sudac istrage taj je prijedlog odlučio odbiti, očigledno smatrajući da okrivljenika, sina njegove ugledne kolegice, ne treba poslati u Remetinec. Tužiteljstvo se žalilo, ali je izvanraspravno vijeće Županijskog suda odbilo žalbu smatrajući da je sudac istrage donio pravilnu odluku.
"Sudac istrage tako ispravno utvrđuje da konkretni događaj od 28. rujna 2022. do kojeg je došlo slučajnim susretom u sredstvu javnog prometa (tramvaju) u frekventno doba dana i uz prisutnost većeg broja putnika, pri čemu nema pouzdanih dokaza koji bi potvrđivali da je okrivljenik pratio oštećenicu, nije takvog karaktera i intenziteta da bi određivanje istražnog zatvora bilo nužno...", obrazložilo je između ostaloga izvanraspravno vijeće u odluci od 4. studenog.
U međuvremenu je koncem listopada tužiteljstvo ponovno, u sklopu tada podignute optužnice, predložilo da mu se odredi istražni zatvor. Taj je prijedlog došao pred novo sudsko vijeće koje je, pak, došlo do drugačijeg zaključka. Na sjednici održanoj 9. studenog odlučeno je da 29-godišnjak ipak mora u istražni zatvor! Međutim, iza rešetaka 29-godišnjak još uvijek nije završio jer ga policija nije pronašla ni na jednoj dostupnoj adresi pa je za njim 28. studenoga raspisana tjeralica koja do danas nije realizirana.
Zbog općenitog kršenja mjera i koja je granica pri donošenju odluke trebaju li okrivljeni iza rešetaka ili ne, razgovarali smo s nekoliko sudaca i odvjetnika. I svi se oni slažu u jednom - istražni zatvor je ona krajnja mjera kojom se okrivljenika želi spriječiti u daljnjem kršenju zakona.
- Pravu istinu oko samog inkriminiranog događaja znaju isključivo žrtva i počinitelj, a svi mi ostali smo samo dio represivno-pravosudnog lanca koji slučaj trebaju postaviti na prave noge, dokučiti istinu, odlučiti o nečijoj sudbini u zakonskim rokovima i na kraju presudom poslati snažnu poruku. Niz je faktora koji se gledaju prilikom određivanja istražnog zatvora ili mjera opreza. Iskreno, teško je ući u glavu osumnjičenoj osobi kako bi se izvagalo je li ista doista neku, na primjer, izrečenu prijetnju smrću izrekla u afektu tijekom neke svađe ili je pozadina izrečenog daleko dublja pa treba prevenirati. Kod određivanja istražnog zatvora gleda se, između ostalog, osim samog počinjenog kaznenog djela i nečija prošlost u vidu prekršajne i kaznene evidencije kako bi se utvrdilo postoji li recidivizam. Gleda se i je li osumnjičena osoba prethodno na ispitivanju u Državnom odvjetništvu iznijela obranu ili se branila šutnjom. Mjere se često određuju kad prestane po sili zakona maksimalni istražni zatvor čija dužina ovisi, također, o samom počinjenom kaznenog djelu, a kršenje određene mjere uglavnom za sobom povlači automatsko određivanje istražnog zatvora i tu nikom nije bitno tko je čije dijete ili tko su osumnjičenog roditelji, članovi obitelji... Odluke suda se moraju poštivati bez obzira tko je s druge strane - kaže za Jutarnji jedna zagrebačka sutkinja.
Drugi, pak, zagrebački sudac priznaje da su i suci ljudi i da ponekad osumnjičene odnosno optužene osobe znaju izigrati dano im povjerenje.
- Na ročištima o istražnom zatvoru često svjedočimo tzv. krokodilskim suzama, svemirskim obećanjima, pozivanjima na najmlađe članove obitelji i na egzistencijalne probleme. Osoba s lisicama na rukama vas gleda u oči i kune se na svoje najmilije i sve na svijetu da će se pridržavati mjera, da je u istražnom zatvoru shvatila protupravnost učinjenog.. itd. I vi vidite da je osoba svjesna počinjenog i da od posljedica ne bježi, ali opet razum je ključan faktor pri donošenju odluka. No nema te mjere koja nekog može spriječiti da počini ono što je naumio - otvoreno dodaje zagrebački sudac podsjećajući da se na svaku odluku o pritvoru ili o određivanju mjera opreza, može žaliti pa o tome dalje odlučuje vijeće.
Važnu ulogu na ročištima o određivanju istražnog zatvora imaju i odvjetnici okrivljenih, točnije njihove vještine i znanje. Oni uglavnom sudu, zajedno sa svojim branjenicima, podastru sve pozitivne razloge zašto njihovim klijentima nije mjesto iza rešetaka nego na slobodi uz mjere opreza. Unatoč tome, statistike govore kako u preko 93 posto slučajeva, kada tužiteljstvo predlaže istražni zatvor, isti sudac istrage odmah i odredi.
- U svakom pojedinačnom slučaju sudac istrage procjenjuje s kojom mjerom se u konkretnoj situaciji okrivljenika može odvratiti od činjenja kaznenih djela, a istražni zatvor se određuje tek kad se uvidi da se nekog ne može spriječiti u činjenju kaznenih djela drugim, blažim mjerama opreza. Inače, policija nadzire provedbu sudskih mjera te u slučaju kršenja obavještava sud i DORH pa se mjera na ročištu može preinačiti u istražni zatvor. Osim pritvaranja, za kršitelja mjera opreza nema sankcija, a u slučaju da se tijekom kršenja mjere dogodilo neko drugo kazneno djelo, osumnjičenik se suočava s novom prijavom. Također, ne postoji ni sankcija ako se okrivljeni ne pojavi dragovoljno u pritvoru nakon što mu je isti određen kršenjem mjera - pojašnjava za Jutarnji odvjetnik Mario Medak.
Također podsjeća da je istražni zatvor krajnja mjera kojom se nekoj osobi oduzima sloboda a jedan od razloga je i taj što potom, boravak iza rešetaka i naknadu štete, u slučaju da tijekom sudskog postupka osoba bude pravomoćno oslobođena, plaćaju porezni obveznici.
A prema optužnici, 29-godišnjak je žrtvu zvao na telefon stotinu puta dnevno i slao joj isto toliko poruka. Iako je blokirala njegove pozive, on je mijenjao telefonske brojeve, a usput je uznemiravao i njezine roditelje. Ujedno joj je i prijetio smrću, ali i da će nauditi njezinoj obitelji te partneru. Često je znao stajati i pod njenim prozorom te osluškivati i gledati što radi u stanu, na prozor joj je bacao kamenje, ispred kuće joj je trubio sirenom, a usto joj je u stanu poskrivečki stavio uređaj za prisluškivanje a u knjigu na polici ispod televizora umetnuo je kameru. Jednom prilikom joj je vozilo namazao izmetom i natrpao ga smećem. Situacija je postajala sve bezizlaznija za nju tako da je djevojka u više navrata, pristajala sastati se s njim u nadi, smatra tužiteljstvo, da će on doista prestati s tim ludilom, no umjesto toga ju je u nekoliko navrata fizički i spolno zlostavljao, a na koncu ju je i zatočio u stanu, nakon čega se uključila policija.
A tek kad policija uđe u trag 29-godišnjaku, sudsko vijeće na zakazanom ročištu odlučivat će o njegovoj žalbi na određivanje istražnog zatvora, a tijekom sudskog postupka, u slučaju osuđujuće presude, sudsko vijeće može a i ne mora uzeti kao otegotnu okolnost navedenu činjenicu da je prekršio mjeru zabrane približavanja žrtvi.