MIŠLJENJE STRUČNJAKA

SISTEMSKI PROBLEM KOJI TEŠKO PRIZNAJEMO Zašto je u Hrvatskoj najnesigurnije mjesto baš obitelj

Mjesto masakra na Kajzerici
 Krešimir Žabec

Šok i nevjerica još su jednom preplavili Hrvatsku. Stravičan zločin, nezapamćena tragedija u glavnom hrvatskom gradu ostavili su cijelu naciju u nevjerici, a i ovaj put ostaje pitanje je li se tragediju moglo spriječiti, a živote sačuvati. Kako odgajati društvo da ovako nešto više nikada nikome ne padne napamet? Jesu li to strože kazne, promjena zakonodavstva, odgoj djece ili nešto treće? I jesu li ovo činovi iracionalnih monstruma, psihički bolesnih pojedinaca, ili imamo dubok, sistemski problem koji još i ne priznajemo?

Ako se pita ustavnog suca Gorana Selaneca, riječ je o potonjem.

- Ništa od ovog neće dirnuti niti one koji politikantski manipuliraju čak i onim minijaturnim formalnim koracima koje ovo naše društvo poduzima kako bi si na neki način umirilo savjest zbog sada redovito visokog broja pretučenih i ubijenih žena. Ovako nešto će racionalizirati kao čin nekog navodno poremećenog pojedinca, te im stoga ovaj socijalni sumrak neće predstavljati neko zavjereničko sistemsko rastakanje hrvatskog bića, iako je u nekoliko minuta s lica zemlje zbrisana čitava jedna prosječna hrvatska obitelj - objavio je na svom Facebook profilu. Status je započeo jednako prodorno kao što ga je i zaključio.

- Nije slučajno da je ubojica muškarac. Nije slučajno da su od 5 ubijenih odraslih žrtava njih 3 žene - napisao je Selanec.

Slično je za Jutarnji prokomentirala i Jelena Veljača, producentica i kolumnistica te pokretačica Inicijative Spasi Me.

- Nasilje se ponekad čak i glorificira, ili postavlja na mjesto nečeg uobičajenog pa se ne možemo čuditi ovakvim nesrećama. Poruka koju mi svi šaljemo kao društvo je da je nasilje na ovaj ili onaj način ovdje prihvatljivo - smatra Veljača te dodaje kako je poražavajuće da je za žene i djecu upravo obitelj najnesigurnije mjesto.

- To nije avion, to nije brod, ni auto, to nije izbjeglički kamp, to nije vrtićko dvorište na kojem će vaše dijete dijeliti tobogan s migrantom, to je hrvatska obitelj - ogorčeno nam govori Veljača.

Možemo li onda, ako je kako sugerira Selanec, riječ o sustavnom problemu nasilja muškarca nad ženom, djelovati prevencijski?

- Moramo u pravnoj regulativi napraviti promjene da se slučajevi provode brzo uz adekvatne kazne. Ne može se ovo rješavati blagim mjerama - smatra Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Stroža kazna sama po sebi neće puno promijeniti, ali to je jedan od elemenata kojim se može mijenjati odnos društva i pojedinca prema nasilju, dodala je Karačić.

Anomalije su uvijek postojale i uvijek će postojati, dodaju u Inicijativi Spasi Me, no s vremenom bi ih se moglo dobrim dijelom spriječiti kada bi se na prijavljene prijetnje reagiralo promptno i adekvatno, a kazne bile mnogo strože. Odnosno kada bismo se kao društvo, ali i kao pravna država dogovorili da je nasilje kazneno djelo, a ne prekršaj, i da kao takvo mora biti tretirano.

- Jedna od svrha kazne i jest prevencijski učinak da pojedinci koji bi htjeli počiniti kazneno djelo zbog straha od posljedica to ipak ne naprave - smatra Una Zečević Šeparović, odvjetnica i članica Inicijative Spasi Me.

Osim toga, krajnje je vrijeme da se mjera psihosocijalnog tretmana nasilnika, počne koristiti redovito, a ne sporadično kao što je slučaj sada, dodaje Karačić. Riječ je o tretmanu na koji počinitelje nasilja upućuje sud, a kojim ih se podučava da osvijeste svoje ponašanje, preuzmu odgovornost te nauče kontrolirati bijes, bolje komunicirati i ne pribjegavati nasilju. Sredinom 2000-ih počelo se sve više izricati, no sve je zamrlo po dolasku krize i do danas nije opet oživjelo.

- Ta mjera nije važna samo zbog tretmana nasilnika, treba je promatrati i iz perspektive žrtve, jer većina nasilnika ostaje živjeti sa žrtvama, a ako se ne radi na njihovom ponašanju teško je očekivati da se nasilje neće ponoviti - upozorila je Karačić.

Inače, iz Inicijative Spasi Me, koja je od Vlade zatražila izmjene zakona i uvođenje strožih kazni, poručuju kako “postoji snažna volja od strane Vlade da se povećaju zakonski minimumi kazni za kaznena djela i prekršaje iz sfere obiteljskog nasilja”. Inicijativa je, naime, uspjela potaknuti Vladu da osnuje dvije radne skupine koje će raditi na izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Kaznenog zakona, a nakon održanih sastanaka tijekom prošla tri mjeseca čeka se nacrt izmjena koje bi trebale biti objavljene najkasnije najesen.

- Dok ne dođe konkretan prijedlog ne možemo govoriti ni o čemu nego o dobroj volji - oprezna je Zečević Šeparović.

O tome kako napreduju izmjene upitali smo Ministarstvo za obitelj, mlade i socijalnu politiku, ali nismo dobili konkretan odgovor.

- Ovakve tragične situacije ubojstva predstavljaju ekstremni oblik nasilja na koji treba reagirati na svim razinama društva, prije svega senzibiliziranjem javnosti i prijavama sumnje za svako ponašanje koje odstupa od uobičajenog, a osobito kad se radi o zaštiti ranjivih skupina - poručili su.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2020 05:32