Kad je početkom ožujka 2018. godine 38-godišnji Solinjanin (svi podaci poznati redakciji) htio preuzeti plaću, shvatio je da nema osobnu iskaznicu. Nakon uzaludne potrage na svim mjestima na kojima bi čovjek mogao ostaviti takav dokument ako ga već nije spremio u novčanik, morao se pomiriti s time da je "osobnu" izgubio, te je u nadležnoj policijskoj upravi prijavio gubitak i napravio novu. A da mu je osobna iskaznica možda i ukradena, shvatio je tek mjesecima poslije, kako napominje Slobodna Dalmacija.
U prosincu prošle godine, naime, baš pred Božić, na njegovu je kućnu adresu stiglo rješenje o ovrsi. Teleoperater A1 Hrvatska d.o.o. obavještava ga, posredstvom ovlaštenih zastupnika, odnosno javnobilježničkog ureda koji je rješenje o ovrsi i donio, da tvrtki duguje gotovo 4,5 tisuća kuna zajedno sa zateznim kamatama; s drugim nastalim troškovima, sveukupno nešto više od šest tisuća kuna.
Čovjek je bio u čudu: kakvi neplaćeni troškovi, kakva, pobogu, ovrha? A1 čak i nije njegov teleoperater, ništa nikome nije ostao dužan - dakle, o čemu se uopće radi?
Trošak je, prema izvatku iz poslovnih knjiga tvrtke A1, nastao u ožujku, i trebao je biti plaćen na rate, s dospijećem prve polovinom travnja, a zadnje, šeste, polovinom rujna prošle godine. Kupnja je obavljena na ime Solinjanina, ali ne i na njegovu adresu, odnosno isporuka kupljenog obavljena je na drugu adresu s kojom Solinjanin nema veze. Pokušavajući saznati što je uopće kupljeno na njegovo ime, preko službe za korisnike saznaje da se radi o, kako mu je rečeno, telefonski sklopljenom ugovoru o kupnji mobitela, saznaje marku i cijenu, te datum sklapanja ugovora koji pokazuje da je ugovor sklopljen nakon što je on već dobio novu osobnu iskaznicu.
Na rješenje o ovrsi Solinjanin je u zakonskom roku od osam dana podnio prigovor javnom bilježniku (čime je ovrha prešla u parnični postupak i ne može se provesti prije njegova okončanja), te teleoperateru A1. Slučaj je, također, odmah prijavio policiji, odnosno podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja (a iz PU Splitsko-dalmatinske potvrdili su da se na osnovi te prijave "provodi kriminalističko istraživanje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, te pronalaska počinitelja"). U vrijeme kad nam se Solinjanin obratio, još uvijek se nije dogodilo ništa što bi ga oslobodilo obaveze plaćanja duga. Trošak od preko šest tisuća kuna njemu je golem, no najteže mu je što ga nije ni načinio, odnosno što se smatra žrtvom zloupotrebe osobnih podataka i krađe identiteta.
- Je li moguće da je nečije podatke ovako lako iskoristiti? I kako je moguće ovakve ugovore sklapati "na neviđeno"? Pa svatko onda može nečije ime, prezime, OIB... zapamtiti, prepisati, fotografirati osobnu, pa onda koristiti, i online i na druge načine. To su zapravo posve nezaštićeni podaci, svatko može očekivati da mu sutra dođe ovrha za neplaćanje ne mobitela, nego kuće!
Podsjeća, također, da ni jedna rata nastaloga troška nije plaćena, za što su sigurno stizale brojne opomene, ali ni jedna na njegovu adresu.
- Da je došla neka opomena, mogao sam ranije reagirati. Ali, eto, nije. Jedino što sam dobio na svoju adresu jest - rješenje o ovrsi, dokument u kojemu, usput rečeno, uz moje ime i OIB stoji druga adresa, ona koju je netko naveo kao adresu za isporuku. Ali na kuverti je, gle čuda, moja adresa, ona s osobne. S isporukom rješenja o ovrsi očito nije bilo nikakvih problema ni zabune!
Situacija kakva se dogodila Solinjaninu koji nam se javio nije rijetkost. Kako saznajemo u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, neovisnom tijelu nadležnom za nadzor nad obradom i zaštitom osobnih podataka u RH, susreću sa sve većim brojem slučajeva zlouporabe osobnih podataka u svrhu sklapanja pretplatničkih ugovora o pružanju usluga. Taj je porast posljedica svakodnevnog korištenja novih tehnologija u različite svrhe, u smislu dostupnosti raznih internetskih stranica za online kupovinu (web-shop) na kojima je, među ostalim, moguće sklapati i različite vrste ugovornih odnosa.
Na upit o tome kakva su prava osobe koja se u navedenom slučaju smatra oštećenom, na koji način može biti oslobođen obaveze plaćanja troška koji nije učinio, odgovoreno nam je kako se svaka osoba kojoj je povrijeđeno pravo na zaštitu osobnih podataka (ili koja na to sumnja) može obratiti ovoj Agenciji sa zahtjevom za zaštitu prava.
Agencija potom, sukladno svojim zakonskim ovlastima, utvrđuje zakonitost obrade i korištenja osobnih podataka podnositelja zahtjeva. U postupcima ovakve vrste koje je Agencija provela, pri obradi osobnih podataka na štetu podnositelja zahtjeva, “u velikom broju slučajeva utvrđene su nepravilnosti od strane teleoperatera ili dostavnih službi (primjerice vođenje netočnih ili nepotpunih osobnih podataka koji nisu bili dovoljni za utvrđivanje nedvojbenog identiteta). Nakon utvrđenih nepravilnosti, odnosno povreda, donesena su rješenja kojima je zabranjena daljnja obrada osobnih podataka do utvrđivanja stvarnog potpisnika ugovora. U većini slučajeva, nakon postupanja Agencije operateri su oštećenicima otpisali potraživanja nastala spornim sklapanjem ugovora.
Slučaj iz ovoga teksta u postupku je, tek će se vidjeti kako će završiti. No načelno uzevši, AZOP napominje građanima kako je, prije davanja svojih osobnih podataka, nužno utvrditi kome ih i u koju svrhu daju te koji su podaci uopće nužni za ostvarivanje određene svrhe. Građane posebno pozivaju da budu oprezni i da odgovorno postupaju sa svojim osobnim podacima prilikom korištenja Interneta te da prethodno uvijek utvrde vjerodostojnost druge strane - osobe, odnosno pružatelja usluge koji od njih traži njihove osobne podatke.
Povreda privatnosti
Zlouporabom osobnih podataka krše se i odredbe Kaznenog zakona RH (nedozvoljena uporaba osobnih podataka, krivotvorenje isprave, zlouporaba osobne isprave i slično) te se u takvim slučajevima u rad uključuju i druga tijela, prvenstveno policija te državno odvjetništvo, a sve s ciljem utvrđenja identiteta počinitelja te njegova sankcioniranja, kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka koja građane poziva da im svaku povredu - ili sumnju u povredu - osobnih podataka i privatnosti općenito prijave putem zahtjeva za zaštitu prava.
Kazneni i parnični postupak
U slučaju podnošenja krivične prijave (što je oštećenik u navedenom slučaju učinio), osim parničnog postupka za prisilnu naplatu duga (u kojemu nadležni sud utvrđuje prihvaća li dokaze da isporuke nije ni bilo, odnosno da dug oštećenika nije ni nastao), vodi se i kazneni postupak, odluči li Državno odvjetništvo podići optužnicu.
A1 će postupiti u skladu s odlukama nadležnih tijela
S upitom o slučaju koji se dogodio Solinjaninu, ali se lako, u istom ili sličnom obliku, može dogoditi i bilo kome drugome, obratili smo se i tvrtki A1 Hrvatska d.o.o. Od njih Slobodna Dalamcija doznaje kako "korisnik u trenutku podnošenja zahtjeva za zasnivanje pretplatničkog odnosa na prodajnom mjestu daje na uvid svoje identifikacijske isprave (sukladno općim uvjetima poslovanja), a koje su neophodne za provjeru identiteta krajnjeg korisnika. Također, korisnik može zatražiti da mu adresa za dostavu računa bude drugačija od one navedene na osobnoj iskaznici.
U konkretnom slučaju, ako se radi o otuđenju osobne iskaznice, Zakonom o osobnoj iskaznici propisana je obveza osobe koja izgubi osobnu iskaznicu prijaviti nestanak bez odgode. Nadležno tijelo po prijavi donosi rješenje kojim osobnu iskaznicu proglašava nevažećom. Neprijavljivanje otuđenja ili gubitka osobne iskaznice je kažnjivo. Stoga, ako je pretplatnički odnos sklopljen nakon prijave gubitka ili otuđenja dokumenata i korisnik dostavi potrebne dokaze o prijavljenom nestanku, A1 Hrvatska će ugovore poništiti i oštećeni korisnik neće imati posljedica. Ako je pretplatnički odnos sklopljen prije gubitka ili otuđenja dokumenta, korisnik to treba prijaviti policiji, a u A1 Hrvatska treba poslati pisani prigovor uz dokaz o prijavi nadležnom tijelu (policiji), na temelju čega će se provesti žalbeni postupak. Do okončanja spora linije se stavljaju u mirovanje. A1 Hrvatska će postupiti u skladu s odlukama nadležnih tijela".