Na Županijskom sudu u Rijeci pred sudskim vijećem kojim predsjedava sutkinja Damira Delost počelo je suđenje bivšem riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu, bivšem gradskom pročelniku za urbanizam Srđanu Škunci, poduzetniku i nekadašnjem hrvatskom vaterpolskom reprezentativcu Samiru Baraću te dugogodišnjem sudskom vještaku Zlatku Košćini u slučaju poznatom kao afera "Viktoria". Sva četvorica optuženih na početku suđenja izjasnila su se da se ne smatraju krivima, a njihove obrane odbacile su tezu USKOK-a prema kojoj se iza niza odluka riječke gradske uprave između 2008. i 2016. godine krio dogovor kojim se pogodovalo Baraćevoj tvrtki Viktoria d.o.o. na štetu Grada Rijeke. USKOK tvrdi da je Grad tim poslovima oštećen za najmanje 175.999,94 eura.
Obersnelova obrana poručila je da se, što se tiče navoda iz optužnice, slaže jedino s time da je Obersnel u vrijeme spornih događaja doista bio predsjednik Poglavarstva Grada Rijeke, odnosno gradonačelnik, te da se na dokumentima koji se spominju u optužnici nalazi njegov potpis. Obrana odbacuje način na koji USKOK tumači razloge zbog kojih su ti dokumenti nastali i njihove posljedice. Temeljna je teza obrane da nije postojao nezakoniti dogovor s Baraćem niti namjera da se njegovoj tvrtki pribavi protupravna korist na štetu Grada.
Sličnu poziciju zauzeli su i ostali optuženici. Samir Barać ustvrdio je da je sve zahtjeve prema Gradu podnosio regularnim putem, kroz za to predviđene procedure, te da ni s Obersnelom, ni sa Škuncom niti s bilo kim drugim nije bio u dogovoru radi pogodovanja njegovoj tvrtki. Škuncina obrana također kategorički odbacuje konstrukciju tužiteljstva prema kojoj je postojao zajednički plan optuženika. Nikakvog udruživanja niti dogovora radi počinjenja kaznenih djela nije bilo, tvrdi obrana bivšeg pročelnika riječkog Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.
Četvrtooptuženi Zlatko Košćina, kojem USKOK stavlja na teret da je protivno pravilima struke precijenio dva stana koje je Viktoria predala Gradu kao dio plaćanja za gradsko zemljište, istaknuo je da je Baraća u životu vidio svega dva puta. Prvi put bilo je to kada mu je Barać omogućio ulazak u stan kako bi obavio vještačenje, a drugi put sada, na sudu. Naglasio je i da je sudski vještak bio 50 godina te da je tijekom tog razdoblja izradio oko 2.500 elaborata, tvrdeći da su svi bili izrađeni prema pravilima struke. Time je odbacio USKOK-ovu tvrdnju da je upravo kod procjene stanova Viktorije, na Baraćevo traženje, odstupio od profesionalnih pravila kako bi stanovima pripisao veću vrijednost od tržišne. Sva četvorica optuženika, osim što negiraju kaznenu odgovornost, osporavaju i jednu od ključnih postavki cijelog postupka, da je Grad Rijeka njihovim postupcima pretrpio bilo kakvu štetu.
Za što su optuženi?
U središtu optužnice nalaze se poslovi s gradskim zemljištem koji sežu još u 2008. godinu. Riječko Poglavarstvo tada je odlučilo prodati zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine, a na javnom natječaju kao najpovoljniji ponuđač odabrana je Baraćeva Viktoria. USKOK tvrdi da nakon toga počinje niz poteza kojima su prvotni uvjeti mijenjani u korist investitora. Obersnela i Škuncu tereti se da su, postupajući na Baraćevo traženje, poduzimali radnje iz svojih ovlasti kojima su pogodovali Viktoriji, dok je Barać, prema optužnici, poticao na takvo postupanje. Sporne radnje, prema tužiteljstvu, protezale su se od lipnja 2008. sve do kraja 2016. godine.
Jedna od prvih promjena odnosila se na način plaćanja. Viktoriji je omogućeno da dio cijene zemljišta, umjesto isključivo novcem, podmiri stanovima koje je tek trebala izgraditi. U listopadu 2008. Obersnel je u ime Grada potpisao predugovor s Viktorijom. Projekt se potom također mijenjao. Umjesto prvotno predviđene jedne višestambene građevine, omogućena je gradnja dviju, a u zahvat su uključene i dodatne gradske čestice koje nisu bile predmet izvornog natječaja. Nakon nove parcelacije Grad i Barać početkom 2010. sklopili su ugovor o kupoprodaji novoformiranih čestica. USKOK upravo u tim izmjenama vidi dio pogodovanja investitoru.
Optužba i obrana potpuno različito gledaju na istu seriju događaja. Za USKOK je riječ o nizu povezanih odluka donesenih radi pogodovanja jednoj privatnoj tvrtki, dok optuženici tvrde da su odluke imale legitimnu urbanističku i gospodarsku svrhu te da su donesene kroz redovne procedure gradske uprave. Prema optužnici, Grad je 2013. preuzeo dva stana, i to prije nego što je za njih dobivena uporabna dozvola. Prvi je preuzet 27. lipnja 2013. godine, a USKOK tvrdi da je istog dana, iako kupoprodajna cijena zemljišta još nije bila u cijelosti podmirena, brisano založno pravo koje je služilo kao osiguranje gradskog potraživanja. Time je, prema tvrdnji tužiteljstva, investitoru omogućeno da nekretninu optereti radi dobivanja zajma. Drugi stan Grad je preuzeo nekoliko mjeseci kasnije.
Košćina je kao sudski vještak procjenjivao vrijednost stanova koje je Grad preuzimao od Viktorije. USKOK tvrdi da je, postupajući na Baraćevo traženje i protivno pravilima struke, stanove procijenio znatno iznad njihove tržišne vrijednosti i cijena po kojima su usporedivi stanovi prodavani drugim kupcima. Prema računici tužiteljstva, Grad je zbog takvih procjena Viktoriji priznao da je podmirila 102.378,34 eura više obveze nego što bi joj bilo priznato prema stvarnoj vrijednosti nekretnina.
Također, USKOK tvrdi da je kroz parcelaciju i uvjete javnog natječaja stvorena situacija u kojoj je upravo Viktoria postala jedini mogući kupac gradskog zemljišta. Navode da je poseban uvjet natječaja bio takav da ga je mogla zadovoljiti tvrtka koja je već posjedovala susjednu česticu, a to je bila Viktoria. Tužiteljstvo smatra da to nije bilo slučajno, nego rezultat prethodnih odluka kojima je natječaj faktički prilagođen Baraćevoj tvrtki.
I u tom poslu dio cijene zemljišta nije podmirivan samo novcem, već je Viktoriji priznato ulaganje u izgradnju pristupnog puta. USKOK tvrdi da je Gradu kao vrijednost tih radova priznato 53.336,85 eura, premda su radovi u stvarnosti koštali 22.768,33 eura. Razlika između priznatog i stvarnog troška iznosi više od 30 tisuća eura, a tužiteljstvo i to ubraja u korist koju je Viktoria, prema optužnici, ostvarila na štetu Grada.
Kada se zbroje različite radnje koje USKOK smatra pogodovanjem, tužiteljstvo dolazi do iznosa od najmanje 175.999,94 eura protupravne imovinske koristi za Viktoriju, odnosno štete za Grad Rijeku.
Grad Rijeka aktivno sudjeluje u postupku preko svog odvjetnika i postavio je imovinskopravni zahtjev kojim traži naknadu štete za koju tužiteljstvo tvrdi da mu je počinjena. Grad je još 23. veljače 2026. pokrenuo postupak ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva protiv Obersnela, Baraća, Škunce i Košćine zbog navodnog neosnovanog pogodovanja Viktoriji. Iznos zahtjeva je 175.999,94 eura sa zakonskim zateznim kamatama. Ta je pozicija vidno naljutila Škuncu koji je u sudnici odvjetnika Grada nazvao "lešinarom", za što je zaradio opomenu sutkinje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....