Žena uhićena u Splitu zbog sumnji da je u petak ubila svojega 53-godišnjega partnera, ima teške tjelesne ozlijede, prijelom lubanje te rebara.
Otkrili su to nakon uhićenja u policiji te je osumnjičena 51-godišnja K. M. umjesto pritvorskom nadzorniku s prijavom za ubojstvo, iz policije prevezena u bolnicu radi liječenja. Tek nakon dovršetka liječenja nad njom će se nastaviti kriminalističko istraživanje i policija će pokušati utvrditi okolnosti u kojima je smrtno stradao 53-godišnjak.
Pravna kvalifikacija
Premda je prema onome što je dosad utvrđeno nedvojbeno da je ubijen oštrim predmetom, novootkrivene ozljede njegove partnerice, uz pretpostavku da joj ih je nanio partner prije smrti, mogle bi dati drukčiju dinamiku događaju, odnosno otvoriti mogućnost da se žena branila od napada, što može značiti drukčiju pravnu kvalifikaciju, poput nužne obrane, prekoračenja nužne obrane, ubojstva na mah ili usmrćenja.
Također, osim same traseologije koja će probati dati odgovore na dinamiku događaja, izvjesno je da će trebati obaviti medicinsko vještačenje ozljeda žrtve, a po svemu sudeći, i medicinsko-psihijatrijsko vještačenje uhićene žene.
Naime, prema objavljenim informacijama, žena je u trenutku dolaska policije bila u rastrojenom stanju, a prema dojmu susjeda, bila je i pod utjecajem alkohola te je najprije dozivala susjede, a oni su pozvali policiju. Na pitanje je li alkohol bio jedino zbog čega je bila u rastrojenom stanju, odgovor tek trebaju dati spomenuta vještačenja. Ubijenog muškarca često su, kažu susjedi za Slobodnu Dalmaciju, znali viđati u alkoholiziranom stanju u lokalnoj trgovini i na ulici te je nerijetko intervenirala i policija zbog kršenja javnog reda i mira te sukoba s partnericom.
I ona koja jedina zna što se zaista događalo te večeri u njihovu podstanarskom stanu, imala je prekršajne prijave i dosad. Tako je, primjerice, sredinom svibnja 2021. godine na splitskom Prekršajnom sudu osuđena na 80 eura kazne jer je u kolovozu 2019. godine oko 11.35 u jednom lokalu na splitskom Pazaru narušavala javni red i mir. Budući da je taj dan provela na triježnjenju u policiji, to joj je uračunato u kaznu pa naposljetku nije morala platiti ništa.
Tada je u alkoholiziranom stanju - a izmjereno joj je čak 3,15 promila alkohola u krvi - nerazumljivo vikala na prisutne goste, nametljivo ih ometala u konzumaciji pića te sprečavala slobodno kretanje gostiju u ugostiteljskom objektu.
Vika i prepucavanje
Na dan ubojstva, rekli su susjedi novinaru Slobodne Dalmacije, iz stana se čulo vikanje i prepucavanje. - Meni je žao što se to dogodilo. Jutros su se oko pet svađali, kasnije nisam ni slušao. Ne znam što se točno dogodilo, bio sam ispred kuće. Nemam riječi - zaključio je njihov prvi susjed.
Slučajevi u kojima partnerica ubije partnera rijetki su, neusporedivo rjeđi od slučajeva u kojima je žrtva bila žena. Prema statistikama, prošle je godine šest žena ubio suprug, izvanbračni suprug, sadašnji ili bivši intimni partner, a istovremeno nijedna žena 2022. nije bila počinitelj ubojstva partnera. Godinu dana prije, partnerice su ubijene u četiri slučaja, a partneri ni u jednom. U 2020. zabilježen je rekordan broj femicida: čak devet žena skončalo je od ruke sadašnjeg ili bivšeg partnera, a muškarac je bio žrtva u jednom slučaju.
U posljednjih pet godina, prema statistici koju je objavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, odnosno od početka 2018. do kraja 2022., partneri su ubili 29 žena.
"Analizom slučajeva ubojstava žena nesporno je utvrđeno da je pri raskidu nasilničkih veza, izloženosti prijetnjama ubojstvom ili prijetnja partnera samoubojstvom, u prisutnosti alkoholizma, oružja i sličnog, riječ o rizičnim faktorima femicida najvišeg stupnja. Međutim, istovremeno nadležna tijela i pravosuđe, pa čak ponekad i najbliža obiteljska okolina žrtava, vrlo rijetko te signale shvaćaju kao ključne alarme za učinkovitu zaštitu žrtve, brz progon i strogo kažnjavanje počinitelja, odnosno određivanje drugih raspoloživih mjera za sprečavanje femicida", poručila je u svojem izvješću pravobraniteljica.
Pretrpljeno nasilje
S druge strane, izuzmemo li iznimno rijetke slučajeve potpunog psihičkog rastrojstva osoba s teškim psihijatrijskim dijagnozama, žene koje ubiju partnera najčešće su bile dugogodišnje žrtve partnerskog nasilja, a ubojstvo su počinile u strahu za život.
Upravo zbog slučajeva u kojima su žene žrtve nasilja u Hrvatskoj bile kažnjavane vrlo visokim kaznama, a pretrpljeno nasilje i posljedice koje nastaju poznate kao "sindrom zlostavljane žene" nisu bili uzimani kao ozbiljne olakotne okolnosti, u posljednji Kazneni zakon, po uzoru na slične zakone razvijenijih zemalja, uvršteno je i kazneno djelo usmrćenja, koje u prvom stavku propisuje da će onaj "tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, teškim vrijeđanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraženosti ili prepasti" biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina. Te su kazne znatno niže od kazni za ubojstvo, za koje kazna ne može biti manja od pet godina.
No, iako je takav članak u Kaznenom zakonu već desetak godina, koliko nam je poznato, ni jedna zlostavljana žena zasad nije suđena po njemu.