Uređivanje zapuštene poljoprivrene površine, koju je palio u Lazu Bistričkom u ponedjeljak poslijepodne, bilo je kobno za 89-godišnjeg umirovljenika koji je pao u vatru i preminuo.
Kako je izvijestila PU krapinsko-zagorska, oko 15 sati umirovljenik je spaljivao suhu travu i nisko raslinje na svojoj zemlji. U jednom trenutku, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, pao je u vatru.
Njegovo beživotno karbonizirano tijelo pronašli su susjedi s obzirom da se vatra rasplamsala pa su pritekli u pomoć.
Na mjesto vatrene stihije oko 15.40 sati pristigli su zabočki vatrogasci koji su brzom intervencijom spriječili širenje požara.
A tijelo nesretnog umirovljenika prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu kako bi se utvrdio, kažu iz policije, točan uzrok smrti.
Iz zagrebačke policije, pak, upozoravaju na oprez građane koji koriste povoljne uvjete kako bi obavili radove na otvorenom.
- Ovom prilikom podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare.
Takvi se požari, ukoliko nisu strogo kontrolirani, zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte, a ujedno i ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava zbog čega je potrebno voditi brigu o odgovornom ponašanju - ističu iz PUZ-a. Zagrebačka policija ujedno moli građane da posebnu pozornost obrate na moguće požare u svojoj okolini, ali ujedno i na osobe koje bi se s tim mogle dovesti uvezu te da sve dojave na 192.
SAVJETI I UPUTE POLICIJE:
- Spaljivanje korova i biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije.
- Odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate.
- Tlo na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i otpaci, očistiti od suhe trave i svega onoga što je lakozapaljivo, a samo mjesto spaljivanja izolirati odnosno očistiti u širini najmanje 5 metara.
- Spaljivanju granja i otpadaka biti nazočan, odnosno u svakom trenutku imati kontrolu nad vatrom, a uz sebe odnosno u blizini imati u pripremi sve što je potrebno za početno gašenje eventualnog požara.
- Osoba koja je vatru naložila, dužna ju je i pravilno ugasiti.
- Tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto.
- Spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću je zabranjeno.
Policija također napominje:
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna.
Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.