Istraga o prometnoj nesreći u Ilici 422 u kojoj su poginule dvije osobe još traje i još nije dovršeno prometno vještačenje.
Navedeni kazneni postupak u fazi je provođenja istrage u kojoj će biti provedeno i prometno vještačenje, odgovorili su u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu. S obzirom na to da istraga nije javna, tužiteljstvo kaže da ne može iznositi druge detalje o istrazi. Prometno tehničko vještačenje, analize mehanizma i dinamike prometne nesreće u završnoj je fazi izrade, odgovorila je na naš upit Mirjana Kvastek iz Ureda za odnose s javnošću Fakulteta prometnih znanosti.
U odgovoru piše i da se “radilo o vrlo složenom procesu u kojem je trebalo provesti niz predradnji sukladno protokolu u kojem je uključeno više stručnih strana. Sve je u skladu s procedurama i zahtjevima Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu”.
Izračun
Podsjećamo, u stravičnoj nesreći koja se dogodila 23. kolovoza 2018. u 21.10 sati u Zagrebu vozač se kretao brzinom većom od 50 kilometara na sat od dopuštenih 50 u naseljenom mjestu te je Mercedesom C63 AMG u smjeru zapada prvo udario u rubni kamen. Nastavljajući se nekontrolirano kretati, vozilo sa 510 KS prešlo je na suprotni kolnički trak i prvo udarilo u Opel Astru pa u Clio i na kraju u Mercedes. U nesreći je poginula suputnica u Mercedesu Kameničkog Laura Stelio (23), koja je, prema kazivanju očevidaca, ispala iz vozila, i suvozačica iz Opel Astre Nadica Hoflinger (64), prvog vozila s kojim se Kamenički sudario.
- U predmetnom slučaju brzinu na početku traga zanošenja odnosno u trenutku nastanka kritične situacije vrlo je lako utvrditi, potrebno je desetak minuta. Za utvrđivanje brzine u konkretnom slučaju imamo niz tragova, kao što su tragovi zanošenja, udara u rubni kamen, oštećenja oba vozila te krajnje zaustavne položaje oba vozila - kaže Goran Husinec, dipl. ing., stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila i plovila.
- Brzinu kojom se vozilo kretalo tijekom vožnje prije sudara nije moguće izračunati matematičkim putem, ali ona nije ni važna za sam tijek sudara. Način na koji je vozač vozio te noći prije sudara te kojim brzinama, eventualno bi mogao utjecati na samu kvalifikaciju kaznenog djela te otežavajuće i olakšavajuće okolnosti u izvršenju istog. Navedeno se može vidjeti iz snimki nadzornih kamera koje su postavljene u cijelom gradu na putu kojim se prije sudara kretao okrivljeni, naravno, ako su snimke izuzete i ako ih je sačuvala policija - zaključuje Husinec.
- Nije uobičajeno da se u više od godinu dana ne završi istraga. Ovo jest bila složena prometna nesreća, ali niz je parametara po kojim se može ustanoviti brzina kretanja vozila, pogotovo ako su tragovi na mjestu nesreće kvalitetno izuzeti - kaže odvjetnik Luka Lenić, bivši načelnik postaje zagrebačke prometne policije i dodaje:
- Jedan od tih prvih tragova je trenutak udara u rubni kamen, tu je već došlo do gubitka brzine. Taj se gubitak može izračunati prema kutu naleta, visini rubnog kamena, dužini struganja. Nije isti gubitak brzine ako je vozilo jednim ili s dva kotača strugalo po rubnom kamenu, to ovisi i o duljini struganja. Prema deformacijama vozila u koja je Mercedes udarao, također se može izračunati koja je bila sila udara i brzina i koliko je energije poništeno tijekom tih udara - kaže Lenić i dodaje da su to uobičajeni postupci pri vještačenju brzina u prometnim nesrećama.
Kamere
Navedeni model nema tzv. crnu kutiju ili uređaj poput tahografa koji imaju kamioni i koji bilježi brzinu vozila u svakom trenu, pa je tako u kratkom vremenu ustanovljena brzina kretanja “kamiona smrti” u nesreći kod Kutine.
- Nijedan model Mercedesa nema ugrađenu tzv. crnu kutiju, niti se iz putnog kompjutora mogu iščitati podaci o brzini u trenutku prometne nesreće - rekao nam je Dean Torti, glasnogovornik Star importa, zastupnika Mercedesa za Hrvatsku. Iako je bilo spekulacija da je od proizvođača zatraženo očitavanje putnog kompjutora, ako je takvo što zatraženo, nije bilo putem hrvatskog zastupnika Mercedesa. Kako smo neslužbeno doznali, postoji način da se ipak dođe do tih podataka, ali je upitna njihova legalnost, jer to među ostalim znači i zadiranje u privatnost vlasnika vozila, a tužiteljstvo si sigurno ne bi moglo dopustiti da do takvih podataka dolazi na način koji nije pravno utemeljen.
Nakon nesreće na Ilici spekuliralo se da se Kamenički utrkivao s nekim prije sudara, ali tek će se nakon istrage i optužnice znati je li to istina. Policija je pregledavala i snimke nadzornih kamera na Ilici. Nije javan ni podatak o tome je li vozač koristio mobitel u vožnji. Jednogodišnji rok za završetak istrage o nesreći već je probijen, ali zakon dopušta mogućnost da u iznimnim slučajevima, kao što je bio i “Agrokor”, može trajati dulje.