Prvi dani nove godine, stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o gradnji, izazvali su kaos na hrvatskom tržištu nekretnina. Zbog odredbe da se ne smije oglašavati prodaja nekretnina koje nemaju energetski certifikat, a koji izrađuju ovlašteni energetski certifikatori, iz oglasnika i drugih medija koji se bave nekretninama gotovo preko noći nestalo je oko 200 tisuća nekretnina. Vlasnici nekretnina zdvajaju kako da pribave dvije, tri, a nekad i puno više tisuća kuna za prijeko potreban certifikat. Pa, “dok nekome ne smrkne, drugom ne osvane”, jer energetski certifikatori, pak, padaju s nogu od posla. Iako ih je iz dana u dan sve više, zatrpani su pozivima i upitima vlasnika nekretnina koji bi htjeli što prije prodati svoju nekretninu, a to bez valjanog certifikata ne mogu.
Tako je, prema posljednjim podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, trenutačno u Hrvatskoj ovlašteno 438 fizičkih i 458 pravnih osoba koje mogu izdavati energetske certifikate. Kako se neka ovlaštenja pravnih i fizičkih osoba preklapaju, prema procjeni Hrvatske udruge energetskih certifikatora (HUEC), riječ je o oko 800 ovlaštenih certifikatora.
Vrijedan papir
Među njima je i inženjer strojarstva koji javnosti dosad nije bio poznat po svom stručnom, već isključivo političkom djelovanju. Riječ je o Danielu Srbu, predsjedniku Hrvatske stranke prava, koji se već godinama bavi energetskim inženjeringom, a jesenas je položio oba ispita potrebna za certificiranje kako malenih, obiteljskih objekata, tako i velikih stambenih i poslovnih zgrada.
Otada je već, kaže, obavio na desetke pregleda i proračuna, a primijetio je i da se ljudi poprilično iznenade kada im na vrata dođe predsjednik jedne političke stranke.
- Da, ljudi se često iznenade, ali su reakcije samo pozitivne. Iznenađeni su kad vide da se političar bavi konkretnim i stručno zahtjevnim poslom i od njega živi. U nas očito postoji uvjerenje da se političari ne bave ničim - kaže nam Srb, koji živi i radi u Osijeku pa je upravo na tom području obišao najviše objekata.
Objašnjava kako mu se ljudi svakodnevno javljaju, pogotovo kako bi se informirali o uvjetima dobivanja tog vrijednog papira, a ima i onih koji, kako kaže, jednostavno žele imati urednu dokumentaciju o svojoj nekretnini pa certifikat naručuju iako nemaju namjeru prodavati stan ili kuću.
Vrlo zahtjevan posao
Srb kaže kako je posao certifikatora vrlo zahtjevan, no dodaje da se još ne može samo od toga živjeti. Tu je sveprisutan problem naplate koji pogotovo dolazi do izražaja kada uslugu treba naplatiti tvrtkama i poslovnim korisnicima. No, on se ipak odlučio za taj nastavak karijere, koji smatra logičnim.
- Budući da se bavim energetskim inženjeringom, energetski pregledi i certificiranje samo su dodatna usluga koja zatvara cjelinu. To je bio razlog zašto sam i počeo s tim poslom. U organizaciji Hrvatske komore inženjera strojarstva jesenas sam upisao osposobljavanje za dobivanje ovlaštenja. Položio sam dva ispita, a za svaki je trebalo dva tjedna predavanja. Trajalo je dva mjeseca i koštalo oko 25 tisuća kuna, sa svim taksama i drugim troškovima, no sada sam ovlašteni certifikator za velike i male objekte - objašnjava Srb.
Naime, nije baš toliko jednostavno dobiti ovlaštenje Ministarstva za obavljanje poslova na energetskoj certifikaciji zgrada. Osnovni je preduvjet biti stručnjak u jednoj od četiri struke: arhitekturi, strojarstvu, elektrotehnici ili graditeljstvu. Zatim, potrebno je imati najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Tek potom moguće je upisati jedan ili dva modula pri ustanovama koje organiziraju izobrazbu za energetske certifikatore. Svaki od tih modula obrazovanja traje po 40 sati i plaća se između šest i osam tisuća kuna. No, kaže Srb, tu su i drugi troškovi, poput pristojbi Ministarstvu, troškova dobivanja ovlaštenja (oko 1000 kuna po ovlaštenju, a potrebna su dva) te razne takse bez kojih je nemoguće završiti u Registru ovlaštenih osoba pri Ministarstvu. Većina onih koji se odluče priključiti rastućoj vojsci tog novog zanimanja stječu ovlaštenja za oba modula certificiranja.
Mnogi žele odjednom spojiti edukaciju, a rad na većim objektima svakako je i unosniji, iako i složeniji. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja propisalo je maksimalne moguće iznose koje certifikatori mogu naplatiti vlasnicima objekta. No, te su cijene samo maksimalne dopuštene, a tržište je to koje diktira realne cijene, jer su certifikatori privatnici koji si moraju međusobno konkurirati kako bi imali dovoljno posla.
- Troškovi su, za manji stan, oko 2700 kuna. Riječ je o 1500 kuna za energetski pregled te 1200 kuna za izdavanje certifikata. No, to je samo propisana cijena. Realno, od tih 2700 kuna, moguće je postići puno manje, oko 50 posto. Tržište diktira cijenu. No, kada je riječ o većim poslovnim objektima i po 50, pa i više tisuća kvadrata, posao može trajati i do pola godine. Tada govorimo o desecima tisuća kuna, ovisno o kvadraturi i složenosti objekta - objašnjava nam Daniel Srb.
Uvjeren je da će posla iz dana u dan biti sve više, posebno kada 2015. na snagu stupe i zakonske odredbe prema kojima će energetske certifikate morati imati i svi objekti koji se iznajmljuju, a ne samo oni koje vlasnici žele prodati. Certificiranje objekata tako je odjednom, od gotovo potpuno nepoznatog zanimanja, postalo hrvatsko deficitarno zanimanje broj jedan i može se očekivati da će sve veći broj inženjera potražiti svoju sreću u tim vodama.
(...)