Hrvatski ministar turizma Darko Lorencin gotovo je siguran da će ovo biti rekordna sezona koja će dati i vjetar u leđa sadašnjoj lijevoj vlasti uoči parlamentarnih izbora. Napravljeno je, kako kaže Lorencin, “ama baš sve”uoči sezone, a upravo sada se pripremaju i neke dodatne mjere za glavno, njemačko tržište. “Sigurno da će sve to Kukuriku koaliciji pomoći”, kaže po mišljenju mnogih jedan od najboljih ministra iz Milanovićeve administracije, koji je osobno zadovoljan suradnjom s premijerom i s partnerima u koaliciji.
Brojke idu u prilog Lorencinovim tvrdnjama, jer je porast noćenja u prva tri mjeseca čak dvadeset posto! A ova, izborna godina, je i prva u kojoj će se realizirati program u kojem se jači naglasak daje na predsezonu i posezonu. “Siguran sam u rast”, tvrdi Lorencin.
Koliko su dobri pokazatelji s početka godine rezultat i dobrih priprema koje ste imali od kraja prošle sezone do danas?
- Pripreme za ovu sezonu zapravo su počele još u lipnju prošle godine i uveli smo jako puno noviteta u načinu podrške i raspodjeli financijskih sredstava za aktivnosti promidžbe. Poboljšali smo neke nove modele zajedničkog oglašavanja, različito smo tretirali tržišta i reagirali smo u trenucima kada tržišta bukiraju Hrvatsku. Ove dobre brojke koje se bilježe krajem prošle i početkom ove godine sigurno su rezultat programa Hrvatska 365, kojim po prvi puta pristupamo na strateški način promociji turističkog proizvoda izvan glavne turističke sezone.
Dali ste neka predviđanja da bi ova sezona mogla biti najbolja do sada?
- Tako je. Hrvatski turizam je u neprekidnom rastu unazad nekoliko godina, a kada je riječ o financijskim rezultatima prošle smo se godine izjednačili s onom rekordnom 2008. kada su ostvarene 7,4 milijarde eura. Mi kao javni sektor nemamo utjecaja na cijene, ali raznim i različitim politikama možemo utjecati na dizanje kvalitete i investicije. Upravo se tako stvaraju novi proizvodi i omogućuje da turisti više troše, što u završnici donosi i veći prihod. Ove godine očekujem ponovljeni rast i fizičkih pokazatelja, ali i prihodovne strane.
Koje su značajne investicije u turizmu ove godine?
- Ako krenemo od sjevera, to je investicija Valamara na otoku Sveti Nikola kod Poreča, što je najveća investicija u hotelski sektor u ovoj godini. Tome možemo pribrojiti i novi vodeni park koji se radi u Poreču, čime se svakako ojačava konkurentnost Poreča kao turističke destinacije, na kojoj će se ove godine ostvariti 114 milijuna eura investicija. Što se Istre tiče, realizirat će se nešto manje, ali značajne investicije i u Rovinju i Puli. Treba spomenuti i šest velikih tvrtki koje su prošle godine prošle proces predstečajnih nagodbi s ukupno 12.500 kreveta, a među njima se, primjerice, nalaze Živogošće, HTP Korčula, HTP Orebić… Te tvrtke, kojima smo pronašli strateške investitore, upravo su u finalnoj fazi investicijskih ciklusa te će do početka glavnog dijela turističke godine primate goste. HUP Zagreb u Mlinima kod Dubrovnika investira više od više od 50 milijuna eura. Najveći dio te investicije je u hotel Orlando, u sklopu kojeg je najveća kongresna dvorana u Hrvatskoj. To će ujedno biti prvi Sheraton na našoj obali. Zatim investicija turske Dogus grupe u marinu Mandalina u Šibeniku s pripadajućim hotelom od pet zvijezdica i tako dalje.
Kakva je situacija s Kuparima, je li se tu nešto pomaknulo?
- Je, kako ne. Čeka se općinsko vijeće Župe Dubrovačke da samo verificira smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja za područje Kupara. Sjednica treba biti sutra i nakon toga će biti objavljen natječaj za tri vrste koncesije. Za hotel Grand koji je pod zaštitom, na pravo građenja i treća vrsta koncesije za pomorsko dobro, što je sve objedinjeno u jedan natječaj. Ishodovana je suglasnost Hrvatskog sabora da koncesija na pomorskom dobro može trajati 99 godina. Investitor će tako imati jedan vrlo jasan, zanimljiv, cjelovit i atraktivcan paket za investiranje. To će biti objavljeno sljedeći tjedan.
Što je s dolaskom Rusa na Jadran?
- Rusija nam je bila u jednom trenutku deseto tržište po veličini, sa 1,7 posto udjela u našem turizmu, a sada je nešto niže. Svi pitaju uvijek za Ruse, a mi imamo i drugih tržišta koja isto tako osciliraju. Na primjer, nikad me nitko ne pita za jedno talijansko tržište koje nam je bilo drugo, treće, a onda smo uslijed globalne recesije izgubili 30 posto tog tržišta. Prošle smo godine zaustavili pad s talijanskog tržišta te očekujem da ćemo ove godine ostvariti novi porast. Jasno da ovisi i o nama kako ćemo nastupiti na pojedinom tržištu, ali veliku ulogu igra i gospodarska situacija u pojedinoj zemlji. Jako dobra situacija rezultirala je time da nam je preklani došlo 19 posto više Poljaka nego godinu dana ranije.
Stoji li mit da su Rusi najbolji potrošači na Jadranu?
- Oni su pri vrhu ljestvice, ali naši najbolji potrošači su turisti iz Velike Britanije koji troše više od Rusa. Dobri su potrošači i turisti iz Irske, Skandinavije i Amerikanci.
Hoće li Amerikanci, koji sve više dolaze, zamijeniti Ruse na Jadranu?
- Svi su dobrodošli. Ali mi smo i dalje vrlo prisutni na ruskom tržištu i smatramo da je ova situacija prolazna. Ulaskom Hrvatske u Schengen još će se neke stvari pojednostaviti i tako ćemo na tom tržištu neke stvari poboljšati. Ali “viša sila” i gospodarsko stanje na ruskom tržištu sada su limitirajući faktor. A Amerikanci su, naravno, izuzetno dobrodošli. To je tržište na kojem jako puno radimo, što se i vidi u brojkama koje iz godine u godinu rastu.
Koliko će budući ulazak Hrvatske u Schengen dati vjetar u leđa turizmu?
- Prije svega biti će to još jedno dodatno jamstvo sigurnosti. Već sada, kada na granicama postoji samo jedna kontrola, policija, bez carine, promet ide daleko brže nego prije. Naš MUP je izvršio sve pripreme da se 1. srpnja kandidiramo za Schengen. Realno je da bi, nakon cijele procedure, Hrvatska tijekom 2016. godine mogla dobiti datum kada ćemo pristupiti Schengenu.
(...)