U Hrvatskoj postoje brojna poduzeća, odnosno, industrija koje svojim iskustvom mogu posvjedočiti važnost digitalne tehnologije u jačanju konkurentnosti. Postoje brojna poduzeća koja intenzivno koriste digitalnu tehnologiju za jačanje svoje konkurentnosti, ali i još veći broj malih i srednjih poduzeća koja se ovom izazovu tek moraju prilagoditi. Na tom tragu smo donijeli i izmjenu zakona o poticanju ulaganja kojim je smanjen minimalni iznos ulaganja za koji se mogu ostvariti poticaji u obliku umanjenja poreza dobit i to sa 150.000 na 50.000 eura. Ovom mjerom želimo omogućiti poduzetnicima u samoj ICT industriji da koriste poticaje po ovom zakonu. Dodatno, radi olakšavanja modernizacije i digitalizacije malih poduzetnika otvorili smo mogućnost da se i rabljena oprema i strojevi do pet godina starosti priznaju kao prihvatljiv trošak za ostvarivanje poticaja. Digitalizacija i modernizacija poslovanja olakšava se i kroz EU fondove iz kojih je 102 milijuna kuna iskorišteno za nabavku informacijsko komunikacijske tehnologije kod malih poduzetnika i svi su ovi projekti već u tijeku.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
S druge strane, digitalna tehnologija omogućava promjenu načina pružanja javnih usluga i jednostavniju i jeftiniju dostupnost državnih institucija građanima i poduzetnicima. Uz kontinuirano proširivanje broja usluga koje su digitalno dostupne kroz servis e-građani, proširuju se i mogućnosti za jeftinije poslovanje. Odnedavno su kroz portal javne nabave povezani sudski registar, kaznena evidencija i porezni podaci zbog čega poduzetnici ne moraju dostavljati ove podatke prilikom sudjelovanja na javnim natječajima već ih prikuplja sam naručitelj digitalnim uvidom u obje evidencije.
U proceduri je i Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji donosi olakšice za sve poduzetnike koji se bave istraživačkim i inovacijskim aktivnostima. Poduzetnicima se nudi mogućnost ostvarenja potpore u obliku dodatnog umanjenja osnovice poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak za troškove nastale uslijed istraživačkih aktivnosti. Ova olakšica odnosi se na opravdane troškove temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja ili za studije izvedivosti za istraživačko-razvojne projekte.
Inovativnost poduzeća potiče se također i kroz EU fondove. Kroz poziv "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja" bespovratna sredstva se dodjeljuju poduzetnicima za provedbu projekata istraživanja i razvoja u skladu s tematskim područjima Strategije pametne specijalizacije. Za ovu je namjenu već dodijeljeno 320 milijuna kuna za projekte čija je provedba već započela, a ukupna raspoloživa sredstva su 900 milijuna.
Evolucija.png)
Na konferenciji HUP-a Digitalna (R)evolucija kreatori i stratezi digitalne ekonomije Hrvatske: "Digitalizacija je pitanje opstanka gospodarstva"
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta. Da se ubrza digitalna transformacija Hrvatske, BDP po glavi stanovnika bio bi veći za 11 posto, izračunao je Ekonomski institut.
Što donosi digitalna transformacija i kako mijenja poslovne procese i modele, saznajte na konferenciji Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca 12. Veljače u Atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Konferencija se ove godine održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog društva.
Organizatori konferencije imaju za cilj pokazati hrvatskim poduzetnicima da je utjecaj tehnologija na poslovanje neizbježan, ali i da im je primjena tehnologija dostupna i lakše nego što to možda misle.
Na konferenciji će biti prikazani modeli primjene novih tehnologija i inovacija kroz inspirativne primjere hrvatskih tvrtki koje će pokazati kako i vašem poslu mogu pomoći virtualna stvarnost, umjetna inteligencija, poslovna analitika ili povezivanje milijuna objekata primjenom senzora.
"Prodor interneta imao je gotovo nemjerljive efekte na društvo u cjelini. A jednako kao što je ta prva internetska revolucija pogurala čovječanstvo prema naprijed, novi zamah sada se događa s revolucionarnim digitalnim tehnologijama", ističe Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge ICT, najrelevantnijeg udruženja koje intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije.
Kako ističe potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, digitalna transformacija našeg gospodarstva i društva je u tijeku, a "te procese želimo kvalitetno oblikovati". Stoga će Ministarstvo gospodarstva pokrenuti izradu strateškog dokumenta kojim će se stvoriti poticajan okvir za nastavak digitalizacije i tehnološke modernizacije te ojačati konkurentnost gospodarstva.
Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji će iznijeti razvojne ciljeve i alate koji su temelj za daljnji razvoj digitalne Hrvatske.
"Da bi građani ostvarili koristi kakve su ranije bile nezamislive, preduvjet je – digitalna transformacija države, tvrtki, gradova i društva u cjelini", kaže Barać.
Sudionici konferencije po prvi puta moći će čuti rezultate istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, koje će prezentirati Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
"Jedan od važnih ciljeva ove konferencije je osvijestiti poslodavce da se moraju prilagoditi i pripremiti za budućnost koja je determinirana tehnološkim inovacijama, odnosno njihovoj primjeni u svakodnevnom radu. Tako da možemo reći da je ova konferencija o budućnosti i o opstanku hrvatskog gospodarstva", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.