Ministarstvo gospodarstva uputilo je u saborsku proceduru još jedan važan zakon koji donosi poticaje poduzetnicima, posebno malim i mikro poduzetnicima - izmjene Zakona o poticanju ulaganja. Analizirali smo oba zakona i donosimo najzanimljivije promjene u odnosu na dosadašnju praksu.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Porezne olakšice za R&D projekte:
• uvodi se porezna olakšica za istraživačko-razvojne projekte koji pripadaju u kategorije temeljnog istraživanja, industrijskog istraživanja, eksperimentalnog razvoja ili za studije izvedivosti za te istraživačko-razvojne projekte
• ukupni iznos potpore za R&D koju korisnik po projektu može ostvariti je maksimalno 300 tisuća eura za temeljna istraživanja, i do 50 tisuća eura za studije izvedivosti
• potpora omogućuje dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit odnosno poreza na dohodak
• poduzetnik koji se prijavljuje treba obrazložiti da projektom rješava neki vlastiti tehnički problem ili znanstveno-istraživačko pitanje, a cilj je komercijalizacija novog proizvoda, usluge ili procesa
• potpora za industrijska istraživanja i eksperimentalni razvoj može se uvećati u slučaju kada projekt uključuje suradnju između jednog poduzetnika i jedne ili više organizacija za istraživanje i širenje znanja
• poduzetnik treba podnijeti projektnu prijavu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta
• korisnici potpore mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit odnosno poreza na dohodak
• potporu može dobiti samo poduzetnik koji nije u teškoćama i/ili u postupku predstečajne nagodbe, stečaja ili likvidacije
• uvjet za potporu je i to da poduzetnik nije ništa dužan državi i radnicima, a ne može se dobiti potpora za projekte čiji su troškovi povezani s budućim prihodima u poslovanju s nekretninama, kockanju i klađenju, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, socijalne skrbi te trgovine
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
VRSTE TROŠKOVA: za osoblje (plaće i naknade istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja zaposlenog na istraživačko-razvojnom projektu); amortizacija instrumenata i opreme (u opsegu i u razdoblju u kojem se upotrebljavaju za projekt); istraživanje koje se provodi na temelju ugovora, znanja i patenata koji se pribavljaju ili su licencijom ustupljeni od drugih strana po tržišnim uvjetima te troškovi savjetodavnih i sličnih usluga koje se upotrebljavaju isključivo za projekt; izdatke poslovanja (troškove materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda), nastale izravno kao posljedica projekta; dodatne režijske troškove i troškove izrade studije izvedivosti
Promjene u poticanju ulaganja:
• poduzetnici mogu dobiti poticaje za projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške
• uvode se povoljniji uvjeti za ostvarenje bespovratnih potpora/poticajnih mjera za mikro poduzetnike
• priznat će se u projektima i troškovi rabljene opreme te strojeva do maksimalno pet godina starosti
• produljuje se razdoblje obveze otvaranja novih radnih mjesta s jedne na tri godine od početka ulagačkog projekta
• za ulagačke projekte u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT sektor) smanjuje se minimalna visina početnog ulaganja sa 150 tisuća eura na 50 tisuća eura, uz uvjet otvaranja minimalno 10 novih radnih mjesta
• proširuje se pojam “logističkih i distribucijskih centara” kao prihvatljivih projekata za korištenje potpora za ulaganja na one koji nisu isključivo povezani s proizvodno-prerađivačkim aktivnostima
• davat će se u zakup neaktivna državna industrijska imovine za novi projekt ulaganja od minimalno 3 milijuna eura te otvaranje minimalno 15 novih radnih mjesta
Evolucija.png)
Na konferenciji HUP-a Digitalna (R)evolucija kreatori i stratezi digitalne ekonomije Hrvatske: "Digitalizacija je pitanje opstanka gospodarstva"
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta. Da se ubrza digitalna transformacija Hrvatske, BDP po glavi stanovnika bio bi veći za 11 posto, izračunao je Ekonomski institut.
Što donosi digitalna transformacija i kako mijenja poslovne procese i modele, saznajte na konferenciji Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca 12. Veljače u Atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Konferencija se ove godine održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog društva.
Organizatori konferencije imaju za cilj pokazati hrvatskim poduzetnicima da je utjecaj tehnologija na poslovanje neizbježan, ali i da im je primjena tehnologija dostupna i lakše nego što to možda misle.
Na konferenciji će biti prikazani modeli primjene novih tehnologija i inovacija kroz inspirativne primjere hrvatskih tvrtki koje će pokazati kako i vašem poslu mogu pomoći virtualna stvarnost, umjetna inteligencija, poslovna analitika ili povezivanje milijuna objekata primjenom senzora.
"Prodor interneta imao je gotovo nemjerljive efekte na društvo u cjelini. A jednako kao što je ta prva internetska revolucija pogurala čovječanstvo prema naprijed, novi zamah sada se događa s revolucionarnim digitalnim tehnologijama", ističe Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge ICT, najrelevantnijeg udruženja koje intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije.
Kako ističe potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, digitalna transformacija našeg gospodarstva i društva je u tijeku, a "te procese želimo kvalitetno oblikovati". Stoga će Ministarstvo gospodarstva pokrenuti izradu strateškog dokumenta kojim će se stvoriti poticajan okvir za nastavak digitalizacije i tehnološke modernizacije te ojačati konkurentnost gospodarstva.
Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji će iznijeti razvojne ciljeve i alate koji su temelj za daljnji razvoj digitalne Hrvatske.
"Da bi građani ostvarili koristi kakve su ranije bile nezamislive, preduvjet je – digitalna transformacija države, tvrtki, gradova i društva u cjelini", kaže Barać.
Sudionici konferencije po prvi puta moći će čuti rezultate istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, koje će prezentirati Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
"Jedan od važnih ciljeva ove konferencije je osvijestiti poslodavce da se moraju prilagoditi i pripremiti za budućnost koja je determinirana tehnološkim inovacijama, odnosno njihovoj primjeni u svakodnevnom radu. Tako da možemo reći da je ova konferencija o budućnosti i o opstanku hrvatskog gospodarstva", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Konferencija HUP-a Digitalna (R)evolucija održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom. HUP ICT – organizator konferencije Digitalna (R)evolucija — je udruga koja intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije u cilju stvaranja globalno relevantne i najsnažnije informatičke industrije u regiji. HUP ICT je neizostavan dionik u kreiranju boljih uvjeta poslovanja kvalitetnijim reguliranjem ICT tržišta zakonima i fiskalnom politikom, posebno putem suradnje s tijelima državne uprave.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija i HUP-ICT, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.
