Famozna izjava premijera Zorana Milanovića o “građanskom ratu u Finskoj” izazvala je brojne kontroverze i neprimjerene reakcije. Naime, kada je premijer nepromišljeno kazao kako se Hrvatska razlikuje od Finske koja nije imala građanski rat (kasnije je, na premijerovu žalost, ispalo da ga je imala i da je taj rat bio krvaviji od rata u Hrvatskoj u 90-ima), onda ga je po izvrnutoj analogiji imala Hrvatska.
Neke je to nagnalo da zatraže Milanovićevu ostavku, a drugi su čak tu izjavu proglasili činom veleizdaje.
No, ako se maknemo od retorike zapjenjene desnice i nelagode ljevice kada se razgovara o ovoj temi, ostaje pitanje - je li se u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća događao građanski rat? - Ako se držimo pravno-povijesne terminologije, najbliža definicija bila bi da je rat u Hrvatskoj agresija, s elementima i građanskog rata. Pri čemu je bitan naglasak na ono “i” koje se često zna ispustiti ili zanemariti sa strane onih koji to osporavaju ili pak zagovaraju - kaže povjesničar Hrvoje Klasić.
Za profesora Nevena Budaka, rat u Hrvatskoj bio je kombinacija agresije jugoslavenske, zapravo srpsko-crnogorske vojske i građanskog rata. - Nema sumnje da je oružana pobuna građana jedne države - a hrvatski Srbi su bili hrvatski građani - građanski rat. No, do rata vjerojatno ne bi došlo ili bi njegove posljedice bile znatno manje, kao i njegovo trajanje, da pobunjenici nisu imali potporu iz Srbije, pa onda s pravom koristimo termin “agresija”, kaže Budak.
Definiranje rata, kako posljednjeg u Hrvatskoj, tako i svakog drugog, jest i političko i znanstveno (povijesno, sociološko, politološko) pitanje - kaže Nikica Barić, autor mnogih knjiga koje se bave proučavanjem Domovinskog rata. U inozemstvu se često govori o “građanskom ratu” u bivšoj Jugoslaviji. No, u političkom smislu, nastavlja on, trebalo bi rabiti pojmove “pobuna protiv Hrvatske” i “agresija na Hrvatsku”.
Kako stvari vide stranci
- Koliko sam gledao međunarodne definicije, rat u Hrvatskoj može se svrstati u “građanski rat”. No, ne mislim da je to ključno. Uostalom, u inozemstvu se koriste i pojmovi “rat protiv terorizma” ili “humanitarna vojna intervencija” za nešto što bi se, ne bez argumenata, moglo opisati kao “imperijalistička agresija”. Kada se radi o ratu kod nas, riječ je o isprepletenosti pobune dijela srpskog stanovništva i agresije koju je na Hrvatsku provela Srbija uz pomoć JNA, a kasnije je ono što je ostvareno kroz agresiju i pobunu - SAO Krajina - održavano uz potporu tadašnje SR Jugoslavije - kaže Barić. Definicija rata u Hrvatskoj je više emocionalno-politička negoli povijesno-pravna. Oni koji decidirano tvrde da nije bilo građanskog rata na tome staju. Nikada nisu ponudili objašnjenje zašto je tako.
- Na osnovi čega kažu da građanskog rata nema ni u tragovima?! Koja je to definicija građanskog rata iz koje bi se potvrdilo da nije bilo “i” građanskog rata?! U hrvatskom društvu danas je lakše bez ikakvih posljedica neargumentirano izjaviti da građanskog rata nije bilo, nego sa svim mogućim argumetima reći da je i tih elemenata bilo - kaže Klasić. No, sve to ne umanjuje ni činjenicu agresije, ni činjenicu da su Hrvati vodili pravedan rata i rat za opstanak države, svog teritorijalnog i nacionalnog integriteta, ističe Klasić.
Građanski rat je sukob više skupina ili strana na teritoriju jedne države među njenim građanima. Te skupine mogu imati različite nacionalne, teritorijalne, političke, ideološke motive.
- Odrednicu da je rat u Hrvatskoj imao i elemente građanskog rata nemoguće je prema bilo kojem razumijevanju i definiciji rata izostaviti - kaže Vladimir Geiger, povjesničar koji se bavi zločinima nakon Drugog svjetskog rata. No, to nije glavna i presudna odrednica, jer Domovinski je rat bio ponajprije rat protiv agresije na hrvatski državni teritorij, bilo da je riječ o pobunjenim Srbima ili o agresiji JNA i srbijanskih paravojnih snaga, kaže Geiger.
Trebamo, kaže Klasić, hladno rasuditi kako su tekle stvari: s izborima 1990. godine Hrvatska nije postala samostalna. Proglašava samostalnost 25. lipnja 1991. koja stupa na snagu 8. listopada 1991. godine. Do tog trenutka Hrvatska ne samo da je formalno-pravno dio Jugoslavije, već priznaje njena državno-zakonodavna tijela. I aktivna je. Franjo Tuđman šalje Stipu Mesića da bude hrvatski član Predsjedništva, kojem uskoro dolazi na čelo. Dakle, nastavlja Klasić, do 8. listopada Hrvatska je u sastavu Jugoslavije, a sa stanovišta međunarodne politike to je do 15. siječnja 1992. godine kada je čin samostalnosti potvrđen međunarodnim priznanjem.
...
Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista