Ostali su im troškovi, kako sami kažu, iz prošlog života, dok je Nora bila zdrava: otplaćuju kredit, a Ivica Šitum je na teret poreznog duga dužan s kamatama više od 180 tisuća kuna, ali to bi, kaže, uskoro trebalo otići u zastaru jer ga ne mogu otplatiti. No, ipak su se odlučili na financijski zahtjevnu sudsku bitku s Udrugom Hrabro dijete za više od četiri milijuna kuna koliko je ostalo od same akcije na računu te udruge. Kažu da to čine kako članovi Udruge ne bi okaljali ime njihova djeteta te novcem prikupljenim za liječenje djece financirali vlastite poklone, putovanja i kazne, što je financijskim vještačenjem u tom sudskom sporu utvrđeno da su radili. Jer, tek su u postupku na sudu roditelji uspjeli dobiti na uvid sve uplate, pa i isplate s računa same Udruge, iz kojih se vidjelo da je novac zaista bio trošen nenamjenski. Ministarstvo financija im je savjetovalo da pokrenu tužbu, jer kako nisu bili stranka u postupku, nisu imali pravo uvida.
“Dok smo mi bili u Americi, s računa su 41 put podizali novac u gotovini, a nemojmo zaboraviti da novac prikupljen za Enu Šarac djevojčica nikad nije dobila”, ističe Međutim, ono što nisu znali roditelji Nore Šitum jest da poreznici tada nisu češljali samo račune Udruge, nego su provjeravali i bankovni žiroračun Norine majke.
Zagreb, 220112.HNK, Trg Marsala Tita.Dodjela 7. po redu nagrade "Ponos Hrvatske" , nagrade obicnim ljudima koji su svojom hrabroscu, riskirajuci vlastite zivote, pomogli, odnosno pomazu drugima.Na slici: Dusko Curlic, Ena Sarac i Enis Beslagic.Foto: Marko Miscevic / CROPIX
Ena Šarac (Foto: Marko Miščević / CROPIX)
Izvješće Ministarstva
Upravo na taj račun, otvoren u Privrednoj banci 1. veljače 2013. godine, na samom početku akcije, sjedao je novac koji su građani uplaćivali za liječenje sve dok se nije uključila Udruga koja je preuzela prikupljanje novca. Udrugu su, kažu, uključili u akciju kad su shvatili da tvrtke ne mogu donirati fizičkim osobama.
“U periodu od 1. veljače do 26. studenoga 2013. priljev na privatni račun Atanasovske iznosio je 4,729.547,52 kune. Gospođa Atanasovska je 6. veljače na račun Udruge prebacila iznos od 3,821.819,74 kune”, navodi se u izvješću Ministarstva financija, proslijeđenom Državnom odvjetništvu u prosincu 2013. godine. Njime Ministarstvo izvještava Državno odvjetništvo o obavljenom proračunskom nadzoru u Udruzi te ih “moli da ih obavijeste o poduzetim radnjama iz DORH-ove nadležnosti te da im daju upute za daljnje postupanje”. Krajem 2013. najveća humanitarna akcija u Hrvatskoj dosad, “Nora Fora - Hrabri lav”, pretvorena je u bitku za milijune. Nažalost, gotovo osam milijuna kuna, koje su građani prikupili, nije spasilo život djevojčici. Na računu je ostalo nešto više od četiri milijuna kuna koji su postali plijen do kojega žele doći: roditelji Đana i Ivica Šitum, čelnici Udruge, pa i mnoge obitelji s bolesnom djecom.
U ovom članku prvi put otkrivamo na što je potrošeno četiri milijuna kuna: koliko je stvarno stajalo liječenje, a koliko smještaj roditelja, kome su roditelji donirali novac te koliko je uloženo u osnivanje same Zaklade koju su roditelji pokrenuli u spomen na djevojčicu. Također donosimo pregled poreznog nadzora nad računom Norine majke za koji se dosad nije ni znalo da je provjeravan. I sama Atanasovska nije znala da je bila predmet obrade poreznika. Kad je od reportera Nedjeljnog Jutarnjeg doznala da su transakcije s njezina tadašnjeg računa bile provjeravane, poslala je upit Ministarstvu financija.
“Zašto mene nisu ništa pitali? Zašto nisu od mene tražili te račune, objašnjenja? Čuvam te račune već više od dvije godine. Sama se borim, obilazim institucije, pokušavam doznati gdje je novac skupljen u akciji. Nemojte zaboraviti da je Udruga isprva izvijestila da je na računu ostalo nešto više od dva milijuna kuna, tek da bi se nakon naše prozivke ispostavilo da se radi o više od četiri milijuna kuna”, podsjeća Atanasovska kako bi objasnila srž nepovjerenja u rad Udruge. Iz Ministarstva financija ovih je dana dobila odgovor koji nam je i proslijedila: “U postupku proračunskog nadzora obuhvaćene su financijske transakcije, izvori financiranja, tijek novca, priljevi i odljevi sredstava koja su se odnosila na prikupljanje humanitarne pomoći u akciji. Po zahtjevu DORH-a dostavljen je zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru i poslovna dokumentacija koju su zatražili prilikom sastanka u DORH-u 8. travnja 2014., na kojem su, uz predstavnike DORH-a, bili predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva financija. Od DORH-a smo zatražili da nas po okončanju postupka iz svoje nadležnosti izvijeste o rezultatima istoga”.
Nedjeljni Jutarnji došao je u posjed navedenog nadzora koji je utvrdio da je na računu Atanasovske, nakon što je na Udrugu prebacila 3,8 milijuna kuna, ostala razlika od 907.727,78 kuna. Međutim, Atanasovska nam pokazuje izvod s tog računa na kojem se vidi da je na 21. ožujka iste godine na računu bio zabilježen najveći iznos od 799 tisuća kuna.
Porezni nadzor
Nadzor također navodi da: “Ta razlika od 907.727 kuna predstavlja sljedeće izdatke: putno osiguranje 6502 kune, prijenos na račun Ivice Šituma 100.000 kuna (iznos je nakon osam dana vraćen), troškovi pogreba djevojčice Nore Šitum 46.324,89 kuna, naknade PBZ-u za transakcije 699,83 kune, plaćeni predračun 10.631,26 kuna, dane donacije bolesnoj djeci 134.300 kuna, ukupni troškovi vezani za Zakladu Nore Šitum 422.614,20 kuna (izrada žigova i vještačenje 2850 kuna, osnivački polog 20.000 kuna, majice Zaklada 46.254 kune, troškovi opremanja Zaklade 35.000 kuna i prijenos sredstava na račun Zaklade 318.510, 20 kuna), isplate s računa u poslovnicama PBZ Atanasovskoj u ukupnom iznosu od 168.155,60 kuna i podizanje gotovine na bankomatima u ukupnom iznosu od 18.500 kuna”. Sve to piše u dopisu Ministarstva financija upućenom DORH-u. No, Ministarstvo financija upozorava da nisu utvrđivali vjerodostojnost “navedenih izdataka, nego su ih samo analitički prikazali temeljem dopisa Porezne uprave”. U dokumentu o poreznom nadzoru detaljno su navedene transakcije s računa Atanasovske pa se tako navodi kako su utvrdili da je podizala novac s računa, i to: 18. lipnja 2013. godine 50.050 kuna, 8. srpnja 113.00 kuna te 26. studenoga 5000 kuna, a na bankomatima: 6. veljače 500 kuna, 26. lipnja 2000 kuna, 27. lipnja 1000 kuna, 8. srpnja 5000 kuna, 6. rujna 1000 kuna, 15. rujna 2000 kuna te 20. rujna 1000 kuna, kao i 25. listopada. U tom se dokumentu navodi i da je vlasnik računa bila isključivo Atanasovska te da na računu nije bilo opunomoćenika i da je kao vlasnica računa osobno vršila isplatne transakcije.
Istim dopisom Ministarstvo detaljno objašnjava što su pronašli i na računu Udruge te navode da su “nadzorom utvrđene sljedeće nepravilnosti u radu Udruge:"
“Donacija isplaćena Atanasovskoj u iznosu od 84 tisuće kuna nije pravdana računima o troškovima smještaja, troškovi službenih putovanja, poštarine i reprezentacije u ukupnom iznosu od 2520,20 kuna knjiženi su na temelju nevjerodostojne dokumentacije sukladno Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija i pravilnika o porezu na dohodak, dani su zajmovi članovima Udruge u ukupnom iznosu od 17.000 kuna s rokom vraćanja do kraja kalendarske godine, s tim da je zajam u iznosu od 4000 kuna vraćen 14. studenoga 2013. Davanje pozajmica članovima Udruge nije propisano Statutom Udruge. Dana 12. veljače 2013. gospodin Leo Marasović uplatio je 5280 kanadskih dolara na žiroračun Radija Psunj d.o.o., umjesto na račun Udruge, a prema uputama članova Udruge. Navedeni iznos je prebačen na žiroračun Udruge 20. studenoga 2013. po završetku izravnog nadzora u udruzi koji je bio u periodu od 4. do 8. studenoga 2013.”. U istom dopisu Ministarstva financija se konstatira kako su sve navedeno nepravilnosti u radu Udruge. Tajnik Udruge, Haris Kapetanović, tvrdi kako je na računu Udruge nakon plaćenog liječenja ostalo 4,118.000 kuna te kako tim novcem ne raspolažu sve dok Županijski sud ne donese pravomoćnu presudu kome pripada nepotrošeni novac prikupljen u humanitarnoj akciji: roditeljima ili Udruzi.
Zadar, 300313.Sprovod djevojcice Nore Situm koja je prosli tjedan preminula u bolnici u Philadelphiji nakon duge i teske bolesti, odrzao se danas na gradskom groblju u Zadru. Na sprovodu je bilo nekoliko stotina ljudi, obitelji i prijatelja.Na fotografiji: roditelji Djana Atanasovska Situm i Ivica Situm te baka i djed Stevan i Jelica.Foto: Luka Gerlanc / CROPIX
Foto: Luka Gerlanc / CROPIX
Humanitarna pomoć
Podsjetimo, roditelji su pokrenuli dva sudska spora: jednim traže da se utvrdi tko ima pravo raspolaganja preostalim novcem, a drugim su tražili da se blokira novac kako Udruga ne bi mogla njime raspolagati. Županijski sud je sredinom travnja prihvatio žalbu Udruge te naložio da se odblokira račun jer smatraju da humanitarna pomoć ne može biti predmet nasljeđivanja. Općinski sud u Novoj Gradiški je u travnju odbio tužbu roditelja protiv Udruge, kojom traže da njima kao nasljednicima pripadne nepotrošenih 4,1 milijun kuna prikupljenih u akciji. Odluka je donesena u skladu s ranijom odlukom Vrhovnog suda koji je, pak, zaključio da humanitarna pomoć ne predstavlja ostavinsku imovinu korisnika te da su se sredstva mogla koristiti isključivo za liječenje malene Nore.
“Iako su Vrhovni i Općinski sud u prvom stupnju zaključili da novac ne pripada roditeljima, nego Udruzi, mi ga zasad ne trošimo jer su se Šitumi žalili Županijskom sudu pa ne znamo kada bi presuda trebala postati pravomoćna. Ali ako se dotad pojavi novi slučaj u kojemu moramo pomoći, mi ćemo uzeti novac s tog računa i iskoristiti ga, pa makar kasnije kazneno odgovarali”, poručio je tajnik Udruge, Haris Kapetanović.
Atanasovska, pak, kaže: “Daj Bože da ga daju nekome kome je potreban”.
Ukazuje da je upravo to njihova želja od samog početka, ali da se sve svelo na prepucavanje s Udrugom koja im je od samog povratka iz Amerike odbijala dati na uvid uplate.
- Isprva je sve bilo uredu, razgovarali smo o Zakladi, a onda se predsjednica Udruge, Jasna Žužić, počela sve rjeđe javljati kad bi je zvali sve dok mi nije kazala da moram službeno kao pravna osoba od Udruge zatražiti na uvidu same uplate - govori Atanasovska.
Na pitanje tajniku Udruge što je s novcem od kamata koje ubiru od tih sredstava koja su i dalje na računu, Kapetanović odgovara:
- Samo smo u ovoj godini donirali 100.000 kuna kao pomoć oboljeloj djeci, te sve imamo potkrijepljeno potrebnim dokumentima.
Potvrdio nam je da su 84 tisuće kuna uplatili na račun Atanasovske, nakon što je već bila u Americi, no tvrde kako im ona nikad nije predočila račune te koliko je tog novca potrošila. Sjedimo s Atanasovskom u zagrebačkom stanu, a iz plavog fascikla vadi račune. Ne zna, kaže, ukupan iznos. Radi se o računima iz kantine, ljekarne, trgovine, za smještaj, telefon, ne znaju, kažu, ukupan iznos, no tvrde da su sve 84 tisuće kuna potrošili u tih mjesec i pol. Smještaj za koji nam je Atanasovska pokazala račune odnosio se na onaj u Ronald McDonald Houseu, kući u kojoj se soba po noći plaća tek 15 dolara, a namijenjena je roditeljima čija djeca borave u bolnici.
- Nismo odmah dobili pravo na boravak u toj kući, spavali smo kod njih 30-ak noći, to je bilo nekih 450 dolara, ali smo potrošili i na taksi, a za to nismo uzeli račune, znate kako je s njima, može biti da neke račune nismo ni uzeli - dodaje Ivica Šitum. Atanasovska objašnjava da je kupila za malenu neku igračku, odjeću, no iz uvida u gomilu tih računa teško je utvrditi na što je sve novac utrošen. Tvrde kako nije istina da Udruzi nisu htjeli dati te račune na uvid, nego da ih nitko nikad nije tražio.
- Baš zato ih čuvam da ne bi netko rekao da sam potrošila taj novac na ne znam što - ističe Atanasovska.
Budući da je Udruga uplatila avans za liječenje u bolnici u Americi u iznosu od 3,3 milijuna kuna, zanimalo nas je jesu li dobili račun iz bolnice koliko je tog novca utrošeno i za što. “Ne, račun iz bolnice nismo nikada dobili, pokušali smo preko Ministarstva zdravlja doći do računa iz bolnice, ali izvijestili su nas da to nije moguće jer se majka usprotivila da se račun da Ministarstvu”, tvrdi tajnik Kapetanović. Njegove riječi potvrđuje i prepiska mailom između Ministarstva i bolnice do koje smo došli, a iz koje se vidi da je odgovorna osoba iz Ministarstva zatražila 7. studenoga 2013. račun troškova liječenja Nore Šitum. Odgovor iz američke bolnice dobila je dan kasnije, a u njemu se navodi: “Žao mi je, ali nas je gospođa Atanasovska zatražila da vam ne pošaljemo zatražene račune. Molim vas da se obratite njoj za bilo kakve druge informacije”. Atanasovska nam je na naš zahtjev predočila dokument koji je naknadno dobila iz bolnice, a za koji sama priznaje da nije račun, nego specifikacija svih troškova liječenja. Iz tog je dokumenta vidljivo, pak, da su ukupni troškovi liječenja iznosili ne 3,3 milijuna kuna, koliko je avansno bolnici uplatila Udruga, nego gotovo 8,5 milijuna kuna.
Kad je saznala da se Ministarstvo zdravlja obratilo bolnici radi računa, Atanasovska se 12. ožujka 2014. obratila Ministarstvu financija.
"Nitko me do današnjeg dana nije tražio račun za Norino liječenje. Ni Udruga, niti Ministarstvo financija. Svojevremeno su me kontaktirali iz bolnice CHOP da ih je račun tražilo Ministarstvo zdravlja, ali oni bez odobrenja roditelja račune ne daju na uvid nikome.
Zagreb, 060213.Hotel Rebro.Udruga roditelja i djece oboljele i lijecene od malignih bolesti Hrabro dijete odrzala je konferenciju za medije povodom velike humanitarne akcije Nora Fora kojom su se skupila sredstva za lijecenje male Nore u klinici u Philadelphiji (USA). Konferenciji su nazocili clanovi Udruge, a govorili su Djurdja Aleksic, predsjednica Udruge Jasminka Zuzic i Norina majka Djana Atanasovska Situm.Na fotografiji: Norina majka Djana Atanasovska Situm, Djurdja Aleksic, predsjednica Udruge Jasminka Zuzic.Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Norina majka Đana Atanasovska Šitum sa Đurđom Aleksić i predsjednicom Udruge Hrabro dijete Jasminkom Zužić ( Bruno Konjević / CROPIX )
Račun iz bolnice
Kontaktirala sam Ministarstvo zdravlja da pitam zašto iza mojih leđa traže račun za liječenje mog djeteta, pogotovo jer nisu institucija koja provodi nadzor, niti su oni to isto liječenje platili? Također sam i pisanim i usmenim putem tada rekla da me i oni i Udruga mogu direktno kontaktirati vezano za sve detalje liječenja mog djeteta i rado ću im u bilo kojem trenutku dati sve informacije kojima raspolažem. U jučerašnjem mailu iz bolnice dobila sam račun na iznos od 575.654,40 USD. Do tada ga NISAM imala (samo predračun po kojem je Udruga i izvršila plaćanje). Njezino liječenje je na kraju (zbog niza komplikacija) koštalo 1,498.595,69 USD, no bolnica nije tražila nikakvu nadoplatu i jedini iznos koji je bio uplaćen jest onaj prvotni od 575.654,40 USD. Njime je pokriveno sve”, stoji u dopisu koji je Atanasovska poslala Ministarstvu financija. Roditelji objašnjavaju da je malena prema prvotnom planu trebala u bolnici provesti nekoliko dana te čekati primanje eksperimentalne terapije izvan bolnice, ali kad su stigili u Ameriku, stanje joj se pogoršalo te je malena većinu vremena provela na intenzivnoj njezi: operirani su joj sinusi, primala je skupe tretmane za ojačavanje imuniteta, infuzije, stalno je snimana jer je praćen razvoj bolesti pa su se troškovi liječenja udvostručili.
Zakon o humanitarnoj pomoći do ovog slučaja nije regulirao tko polaže pravo na neutrošeni novac koji je prikupljen u humanitarnoj akciji, pa je Vlada, potaknuta ovim sukobom, odlučila promijeniti zakon. Prije nekoliko dana uputila je u proceduru konačni prijedlog prema kojemu bi ubuduće “neutrošena financijska sredstva iz jedne humanitarne akcije mogla biti iskorištena isključivo za prvu sljedeću odobrenu humanitarnu akciju iste vrste”. Pojednostavljeno, to znači da novac skupljen za liječenje jednog djeteta može biti potrošen za liječenje drugog sa sličnim problemina. Upravo zbog nedorečenosti i neusklađenosti zakona, što nije rijedak slučaj u Hrvatskoj, bačena je sjena sumnje na plemenitu humanitarnu akciju kojoj je cilj bio spasiti život djevojčice. Nora, nažalost, nije uspjela pobijediti bolest, a odnosi između Udruge i roditelja pretvorili su se u žestoki obračun kroz sudske tužbe, optužbe za malverzacije novcem, međusobna prozivanja za kršenje zakona. Državne su se institucije pak, pokazalo se proteklih mjeseci, prilično šlampavo primile rješavanja ovog slučaja.
Na naš upit DORH-u što su poduzeli kad su krajem prosinca 2013. dobili rezultate poreznog nadzora, uputili su nas na Općinskom državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. “Ministarstvo financija je provelo proračunski nadzor zakonitosti i namjenskog trošenja sredstava Udruge, kojim su utvrđene određene nepravilnosti, koje nemaju obilježje kaznenog djela, izuzev jedne u kojoj je nađeno da bi se radilo o počinjenju kaznenog djela zloporabe položaja ovlasti iz članka 291. Kaznenog zakona za iznos od 29.063,81 kune zbog kojega je Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podiglo optužnicu protiv 32-godišnjeg državljanina i 47-godišnje državljanke. Ista je potvrđena dana 19. veljače 2015.”, odgovorila nam je Mirela Šmiral, županijska državna odvjetnica. Pitali smo ih jesu li putem međunarodne pravne pomoći pokušali doći do računa iz bolnice, na što su nam odgovorili “da su tijekom izvida pribavili svu relevantnu dokumentraciju potrebnu za donošenje odluke, pa tako i račun i specifikaciju troškova liječenja Nore Šitum u bolnici u SAD-u”.
Kome će pripasti novac?
"Ti podaci su nam proslijeđeni od Ministarstva financija", kažu u Županijskom državnom odvjetništvu. Postavlja se pitanje zašto je onda uopće Ministarstvo zdravlja tražilo račun od bolnice ako ga, po svemu sudeći, ima druga državna institucija, i to ista ona koja je obavljala nadzor nad računima Udruge i Đane Atanasovske. Iako je Vrhovni sud dao mišljenje prema kojemu neutrošeni novac prikupljen u humanitarnoj akciji ne može biti predmet nasljeđivanja, a istu je odluku donio i Općinski sud, teško je predvidjeti kome će u konačnici pripasti 4,1 milijun kuna. Dok u Udruzi tvrde kako će oni taj novac utrošiti na pomoć djeci oboljeloj od malignih bolesti, roditelji tim novcem, preko Zaklade koja nosi ime njihove kćeri, također, kažu, žele pomagati bolesnoj djeci. “Nema šanse da izgubimo spor, pa makar i na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu”, uvjereni su. Njihova je zaklada krajem 2014. na računu imala nešto više od 79 tisuća kuna te je u prošloj godini za plaću jednog zaposlenog potrošeno bruto 120 tisuća kuna (Atanasovska kaže da je ona bila zaposlena). Iako su isprva željeli graditi kuću za oboljele, danas su od toga odustali, čak razmišljaju o tome da Gradu Zagrebu vrate prostor koji su dobili na korištenje za Zakladu. “U rujnu ćemo ga vratiti, ne treba nam”, kaže Atanasovska koja odavno ne vjeruje u dobre namjere Udruge, a oni, pak, nju krive da je optužbama dovela u pitanje rad svih humanitarnih udruga i budućih sličnih akcija.