Ako govorimo o gospodarstvu, u drugoj polovici mandata počet će se osjećati pozitivne posljedice rada Vlada - uvjerava ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. U njegovu optimizmu nisu ga pokolebale ni brojke koje su neumoljive i ne idu na ruku Kukuriku Vladi, a govore o manjim investicijama, 375 tisuća nezaposlenih, padu BDP-a. Maras objašnjava zašto promjene nisu moguće preko noći.
- Recesija traje već četiri godine, naslijedili smo sveopći nered u gospodarstvu, nelikvidnost, neplaćanja, porezna dugovanja, netaknuta restrukturiranja industrije, neprovedene privatizacije, izostanak restrukturiranja brodogradnje. U takvim smo okolnostima počeli raditi. U prvoj godini napravili smo ogroman posao privatizacije brodogradilišta, rješavanje nelikvidnosti, donošenje Zakona o predstečajnoj nagodbi, brisanje iz evidencije desetaka tisuća tvrtki koje su postojale samo fiktivno. Osim toga, radi rasterećenja gospodarstva smanjili smo doprinose, promijenili poreznu politiku, smanjili parafiskalne namete, povećali iznos za ulazak u sustav PDV-a, u dogovoru s HNB-om oslobodili kapital gospodarstvu, ali i preko HBOR-a direktnim kreditnim linijama omogućili mu da krene naprijed. U ovoj godini naša je ambicija 1,8 posto BDP-a i iza toga stojimo.
Mnogi i danas misle da je to preambiciozno?
- Preduvjet za to je da imamo 11 posto rast investicija u odnosu na 2011., odnosno 9 milijardi kuna. To možda izgleda ambiciozno u odnosu na 2012., ali je ostvarivo s obzirom na to da smo ispunili preduvjete. Donijeli smo u prvoj godini zakone koji bi trebali stimulirati investitore da ulažu.
Ali zašto investitori još nisu pohrlili. Što ih koči?
- Ništa ih ne koči. Dolaze investitori.
Koji konkretno? Vaše ministarstvo primalo je potencijalne investitore iz Malezije, Japana, bili ste podosta po Europi. Koliko ih je i investiralo?
- Zakon o poticanju investiranja i investicijskog okruženja donijeli smo lani u listopadu. A samo u moje ministarstvo dosad je stiglo više od 40 prijava u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna.
Jesu to sve domaće investicije?
- Nisu, ima nešto i stranih. Na temelju tog zakona jedan investitor, umjesto da uloži u Njemačku ili Sloveniju, procijenio je da mu je gotovo dvostruko isplativije investirati u Hrvatsku.
O kome je riječ?
- Ne mogu reći jer je to poslovni podatak koji je u vlasništvu te tvrtke. Radi se o proizvodnoj djelatnosti i bit će investirano u jednu poduzetničku zonu u Slavoniji. Trebali bi zaposliti oko 200 ljudi. To nije ogromna brojka, ali je važno jer može biti dobar putokaz za druge investitore iz Austrije, Italije, Njemačke.
Hoće li svih tih 40 prijava za investicije biti realizirano ili se samo interesiraju?
- Za sve njih odluka o investiranju je donesena i izravna su posljedica zakona koji smo donijeli u listopadu. Znači, radi se o 40-ak investicija koje su podnijele zahtjev za potporu. Dakle, to su posljedice zakona u samo tri mjeseca, samo u mome ministarstvu.
Ako svatko od njih zaposli 100 ljudi, proizlali da će zaposliti četiri tisuće?
- Ne znam točno koliko će ljudi biti zaposleno u tim projektima. Osim toga, brojeva se treba čuvati. Želim reći da se rezultati vide, odnosno da smo stvorili dobre preduvjete kojima smo postali konkuretniji primjerice od Slovenije. Nakon što 1. srpnja uđemo u EU i na zajedničko tržište, bit će još tvrtki koje će tražiti dobru infrastrukturu, poticajni zakon o investiranju i kvalitetne i educirane ljude. Sve to mi imamo.