Hrvatska ima 2950 različitih naknada namijenjenih obiteljima, nezaposlenima, invalidima, socijalno ugroženima i starijim osobama za koje je lani izdvojila 12,8 milijardi kuna. Za prava hrvatskih branitelja uplaćeno je 5,9 milijardi kuna, a u proračun nije uplaćeno dodatnih 5,55 milijardi kuna zbog snižene stope PDV-a na potrepštine poput kruha, mlijeka, lijekova ili dječje hrane. Sveukupno - Hrvatska je lani za podizanje standarda kategorija koje uživaju posebnu potporu potrošila oko 24,2 milijarde kuna.
Prema Registru naknada, koji je prvi put u Hrvatskoj izradilo Ministarstvo socijalne politike prikupivši podatke o svim naknadama iz svih ministarstava i svih jedinica lokalne uprave, iz državnog proračuna se za ove kategorije izdvaja 2,72 milijarde kuna kroz 15 naknada za koje se uplaćuju doprinosi (poput naknade za nezaposlene ili rodiljnih naknada), 3,95 milijardi kuna za ukupno 28 naknada koje nemaju utemeljenja u osiguranju (socijalna pomoć, dječji doplatak, osobna invalidnina), lokalne jedinice troše 1,74 milijarde kuna na čak 2907 raznih naknada (najčešće se radi o vrlo sličnim naknadama potpuno različitih naziva), a u proračun se ne uplati 4,4 milijarde kuna zbog poreznih olakšica na plaće.
U Registar nije uvrštena glavnina prava hrvatskih branitelja, koja bi se pak po svakoj logici morala u njemu naći. Iz hrvatskog proračuna za ta prava izdvaja se oko 5,9 milijardi kuna godišnje: oko pet milijardi kuna za mirovine te nešto manje od milijarde kuna za invalidnine, stambeno zbrinjavanje, njegovatelje i drugo.
Zbroje li se sva ova davanja, dolazi se do ukupnog iznosa od 24,2 milijarde kuna. Je li to malo ili puno - stručnjacima je u ovom trenutku teško reći. Međutim, ono oko čega se slažu jest činjenica da se taj iznos svakako može bolje, učinkovitije i pravednije raspodijeliti.
- Sada konačno imamo jasnu snimku stanja temeljem koje možemo napraviti stručne analize i vidjeti imaju li sve ove naknade očekivani efekt, odnosno ispunjavaju li svoj smisao, ili bi taj novac trebalo drugačije rasporediti kako bi učinci na suzbijanju siromaštva, podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom ili poticanju nataliteta bili optimalniji - kaže potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić.
Bez motiva za rad
U izradu Registra Ministarstvo je krenulo nakon što je prošlog ljeta Europska komisija u svojim preporukama Hrvatskoj naglasila nužnost revizije sustava naknada i poreznih mjera kako bi se spriječilo da se, gomilanjem naknada, destimulira određena populacija za ulazak na tržište rada. Niskoobrazovani roditelji s četvero djece, primjerice, u sadašnjem sustavu nemaju motiva za rad, jer im socijalna pomoć (2560 kuna), dječji doplatak (800 kuna) i pronatalitetni dodatak (1000 kuna) iznosi više nego što bi primali kad bi se jedan od njih zaposlio.
Izrada Registra prva je faza sveobuhvatne reforme sustava naknada, koja će biti definirana u Akcijskom planu, čija se izrada očekuje do ljeta. Bio bi to trogodišnji plan koji bi se provodio po jasno zacrtanim etapama. Već iz površne analize Registra vidljivo je da Hrvatska za najsiromašnije izdvaja najmanje: na socijalno ugrožene odlazi tek nešto više od 900 milijuna kuna, ili 3,7 posto ukupnog novca. Zajamčena minimalna naknada (ZMN), koju kolokvijalno nazivamo socijalna pomoć, jedna je od rijetkih naknada koja ima strogi imovinski i dohodovni cenzus i koja je, po ocjeni Europske komisije i Svjetske banke, najbolje targetirana naknada. No, iznosi tih naknada vrlo su niski.
- ZMN za samca iznosi 800 kuna mjesečno. Više smo nego svjesni da od tog novca osoba ne može preživjeti mjesec - platiti režije i hranu, a kamoli podstanarstvo - i da je to neka vrsta socijalne pripomoći. Krajnji je cilj cijelog ovog projekta povećati taj iznos. Sada, kada imamo Registar, krećemo sa svakim ministarstvom u ozbiljne analize kako bismo vidjeli koje su od 28 državnih naknada koje se isplaćuju iz proračuna i ne temelje se na osiguranjima i za koje se izdvaja 3,95 milijardi kuna, loše usmjerene i mogu se ukinuti. Tako ušteđeni novac namjeravamo iskoristiti kako bismo od socijalne pomoći napravili naknadu od koje se može živjeti - objašnjavaju. Ta bi se nova naknada zvala zajamčeni minimalni standard (ZMS). Konkretni iznosi još nisu utvrđeni - to će biti moguće tek nakon stručnih analiza, no pretpostavka je da bi ZMS trebao iznositi između 2000 i 2200 kuna za samca. Taj je iznos, naime, manji od minimalne plaće te ne demotivira osobu za rad, a može pokriti najosnovnije ljudske potrebe.
- Taj bi iznos rastao postepeno, usporedo s ukidanjem pojedinih naknada. ZMS bi bio vezan uz neki jasan pokazatelj poput linije siromaštva ili potrošačku košaricu, kako bi mogao rasti kao i troškovi života - tumače.
Na jednom mjestu
Za svaku kategoriju obitelji bit će određen maksimalni iznos koji se može dobiti na ime svih, raznovrsnih naknada od države. Za četveročlanu obitelj to bi, primjerice, mogao biti iznos od 3100 kuna, što odgovara bruto iznosu minimalne plaće. U suprotnom, naknade demotiviraju rad.
Katalog je zorno potvrdio da je regionalna nejednakost među građanima Hrvatske ogromna: od 1,74 milijarde kuna, koliko jedinice lokalne uprave izdvajaju za socijalne naknade, čak 1,1 milijarda otpada na Grad Zagreb. U Zagrebu živi 19 posto stanovnika Hrvatske, na koje otpada 63 posto lokalnog novca za socijalne naknade.
Sve će se državne naknade, kažu u Ministarstvu, isplaćivati na jednom mjestu - jedinstvenom novčanom centru, koji će biti smješteni pri uredima državne uprave: na taj bi se način precizno moglo kontrolirati koja osoba što dobiva i prelazi li propisani maksimum.
Za osnivanje jedinstvenih novčanih centara i objedinjavanje isplata naknada Hrvatska je dobila zajam Svjetske banke u iznosu od 70 milijuna eura. Preko JNC-a prvo će se, tijekom 2016. godine, početi isplaćivati ZMN, zatim naknade za nezaposlene, pa dječji doplatak i pet rodiljnih naknada za žene izvan svijeta rada. Sve državne naknade ići će preko JNC-a najkasnije u razdoblju od pet godina.
