Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja još ima relativno tamno nebo. Mnogi turisti, i strani i domaći, s oduševljenjem komentiraju kako su uživali u brojnim zvijezdama, Mliječnom putu i zvijezdama padalicama, kaže Boris Štromar, predsjednik astronomskog društva Beskraj i jedan od najboljih hrvatskih astrofotografa. Kako bi promovirao Hrvatsku kao destinaciju u kojoj se još mogu vidjeti zvijezde, Štromar je proveo deset dana na sjevernom Jadranu fotografirajući noćne pejsaže i zvjezdano nebo.
- Projekt fotografiranja zvjezdanog neba nazvao sam ‘Croatia Full of Stars’, po uzoru na novi slogan Hrvatske turističke zajednice. Zajedno s Lovrom Dunjićem, kolegom iz astronomskog društva Beskraj, na otocima Cresu, Pagu, Krku i Lošinju noću sam snimao zvjezdano nebo uklopljeno u neki od lokalnih krajolika. Snimao sam bez neke posebne astronomske opreme, ali kvalitetnim digitalnim fotoaparatom sa širokokutnim objektivom s ciljem da uhvatim što više Mliječnog puta - pojasnio je Štromar, koji smatra da bi Hrvatska mogla postati poželjna destinacija astronomskog turizma.
Svjetlosno onečišćenje
Riječ je o novom obliku održivog turizma koji je sve popularniji na Zapadu, gdje ljudi “bježe” stotine i tisuće kilometara izvan svojih gradova kako bi mogli uživati u zvjezdanom nebu. Prema nekim procjenama, čak 80 posto ljudi na Zemlji zbog svjetlosnog onečišćenja, umjetne svjetlosti koja ne dopušta da noćno nebo vidimo u njegovu punom sjaju, nikad nije vidjelo našu galaksiju Mliječni put.
Najpopularnije europsko odredište astronomskog turizma su Kanarski otoci, koji su prije nekoliko godina lansirali slogan “Zvijezde se vama dolje smješkaju”. Astronomski turizam popularan je i u Čileu, gdje se nalaze poznati astronomski opservatoriji kao što su La Sila, Cerro Mayu i Pangue, te u Južnoj Africi, gdje se u hotelskim sobama gostima nude teleskopi kako bi uživali u promatranju zvjezadnog neba.
Posljednjih godina pravi su hit turistički aranžmani promatranja polarne svjetlosti ili Aurore Borealis na Islandu, Grenlandu, Norveškoj, Finskoj i Sibiru.
- Mislim kako bi lokalne turističke zajednice na našim otocima uz malo truda, primjerice postavljanjem ekološke rasvjete, mogle mnogo učiniti da Hrvatska postane turistička destinacija jedinstvena u Europi, ne samo za ljetni odmor uz more nego i za romantične zvjezdane noći. Svojim fotografijama želim promovirati takav oblik turizma, koji je u nekim zemljama, primjerice Italiji, postao nemoguć zbog intenzivnog svjetlosnog onečišćenja - naglasio je Boris Štromar. Istaknuo je kako ga je najviše oduševilo zvjezdano nebo na Cresu, a najviše je bio razočaran količinom svjetlosnog onečišćenja na Krku. Zaprepastio se i količinom (nepotrebne) rasvjete u Novalji na Pagu.
- S jednom prijateljicom krenuo sam u romantičnu šetnju rivom ispod zvjezdanog neba, no bila je nemoguća zbog previše rasvjete u Novalji. A mnogi turisti bi uživali u takvim šetnjama - rekao je Štromar.
Ovaj 39-godišnji diplomirani inženjer grafičke tehnologije veliki je zaljubljenik u nebo. Ljubav prema astronomiji otkrio je 1997. godine prilikom prolaska kometa Hale-Bopp, koji se u Sunčevu sustavu pojavljuje svakih 2500 godina.
- Nas nekolicina entuzijasta koji smo bili članovi jedne news grupe na internetu dogovorila se da ćemo komet Hale-Bopp promatrati s Japetića. Pogled na našu galaksiju Mliječni put i brojna zviježđa bio je očaravajući. Pred jutro smo ugledali komet i ostali smo bez daha. Ta noć bila je presudna: dogovorili smo se da ćemo nastaviti odlaziti na Japetić promatrati nebo - prisjetio se Štromar. Tijekom noćnih promatranja neba s Japetića rođena je ideja o astronomskom društvu Beskraj, koje je osnovano krajem 1998. godine. Danas Beskraj ima tridesetak članova, a Štromar je njegov predsjednik.
Parkovi tamnog neba
- Za razliku od Zvjezdarnice Zagreb, koja ima tradiciju dulju od stoljeća i posvećena je edukaciji, mi smo više orijentirani na praktična promatranja.
Uglavnom okupljamo mlađu ekipu koja voli ići na teren. Osim toga, organiziramo javna promatranja po Zagrebu kad se na nebu nešto zanimljivo događa poput pomrčine ili konjunkcije planeta - ispričao je Boris. Članovi astronomskog društva Beskraj u vlastitom su aranžmanu išli promatrati pomrčine Sunca u Turskoj 2004. godine te u Novosibirsk 2009. godine.
- U studenome 2012. godine pridružio sam se tisućama astronomskih entuzijasta kako bih promatrao potpunu pomrčinu Sunca u Australiji. Bilo je nezaboravno, a snimio sam mnoštvo zanimljivih fotografija - kazao je Štromar. Naglasio je da je zbog sve jačeg svjetlosnog onečišćenja prestao odlaziti na Japetić, ali često odlazi na promatranje i snimanje noćnog neba na Petrovoj gori, koja je najbliža lokacija bez svjetlosnog zagađenja.
- Svake godine krajem kolovoza ili početkom rujna naše astronomsko društvo na Petrovoj gori organizira tzv. star party, na kojem se okupe svi hrvatski astronomi amateri. Nastojat ćemo da Petrova gora bude jedan od međunarodnih ‘parkova tamnog neba’ kako bi svi ljubitelji noćnog neba imali mjesto gdje će bez svjetlosnog onečišćenja uživati u zvijezdama.
Bilo bi lijepo da tamo počnu dolaziti i astronomi iz Europe jer je na Starom kontinentu ostalo malo mjesta bez svjetlosnog onečišćenja - ispričao je Štromar, koji ponekad odlazi sam na Petrovu goru. Kaže da ga nije strah iako je već imao bliske susrete s divljim životinjama.
Na poprištu star partyja
- Na Petrovoj gori uvijek tumaraju neke životinje. Jednom su na 20 metara udaljenosti od mene protutnjale divlje svinje. Imao sam i susret s lisicama jednog ljeta kada sam na Petrovu goru došao dva dana prije ‘star partyja’ kako bih u miru snimao astrofotografije. Dok sam u tišini snimao, odjednom sam čuo neke čudne zvukove. Spoznao sam da mi društvo prave tri lisice koje su se igrale na udaljenosti pet metara od mene. Ganjale su jedna drugu. Zatim sam upalio crveno svjetlo na lampici, koju nosim na glavi, i odjednom ugledao tri para crvenih očiju kako su zabljesnule - ispričao je Boris Štromar.
Njegove su astrofotografije već zamijećene i izvan Hrvatske. Tako je krajem 2011. godine njegovu izvanrednu fotografiju “As above, so below” (“Kao što je dolje tako je dolje”) objavio NASA-in servis Astronomy Picture of the Day (APOD). Servis su 1995. godine utemeljili astrofizičari Robert Nemiroff s Michigan Technological Universityja i Jerry Bonnell iz NASA-ina Goddard Space Flight Centera. APOD svaki dan objavljuje zanimljive fotografije svemira: od fantastičnih Hubbleovih fotografija dubokog svemira, preko snimki svemirskih sondi i rovera na Marsu, do amaterskih astrofotografija.
- Moja fotografija ‘As above, so below’ snimljena je sa sjevernog obronka Medvednice, podno Hunjke, a napravljena je klasičnim srednjoformatnim fotoaparatom Mamiya Super 23 na kolor dijapozitivu. Vrijeme ekspozicije bilo je pet minuta. Na nebu su ostali tragovi zvijezda, a dolje u nizini gusta magla prekrila je naselja u Zagorju. Javna rasvjeta obojila je maglu šarenim bojama. Ta magla me podsjetila na Panonsko more koje je na ovom prostoru bilo prije desetak milijuna godina - prisjetio se Boris Štromar, čiji je moto “Ne moraš imati teleskop Hubble da bi snimio atraktivnu fotografiju svemira”.
Nebo dostupno svima
- Nebo je dostupno svima. Kad ja snimam maglicu Kalifornija, može je snimati i netko iz Irana, Amerike, Australije. Konkurencija je velika i stoga će vas teško zapaziti ako se sami ne nametnete. Osim APOD-u, prije nekoliko godina sam poslao jednu astrofotografiju uglednom časopisu Sky and Telescope te su je objavili - rekao je Štromar.
- No, moram reći da je za kvalitetnu astrofotografiju potrebno mnogo truda i strpljenja: brojni uvjeti se moraju poklopiti da bi fotografija bila uspješna. Treba imati na umu da meni samo za sklapanje opreme treba sat vremena. Za jednu dobru fotografiju, ne računajući pripremu, potrebna su barem dva-tri sata snimanja. Zatim slijedi obrada koja traje dulje nego samo snimanje - pojasnio je Boris Štromar čije fotografije u sklopu projekta “Croatia Full of Stars” prvi objavljuje Nedjeljni Jutarnji.
- Nažalost, astrofotografija u Hrvatskoj nije tako popularna u dnevnom tisku pa se te fotografije mogu vidjeti samo u specijaliziranim časopisima kao što su Čovjek i svemir i ‘Polaris te na nekim portalima - rekao je Štromar, koji ima i web stranicu na kojoj savjetuje astrofotografe početnike.