Godinu dana je do lokalnih izbora, a aktualni gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, nema ozbiljnu konkurenciju i čini se da je neće ni dobiti. Dvije najjače stranke u državi - HDZ i SDP zaokupljene su unutarstranačkim izborima, a ni jedna u Zagrebu nema političara kojemu bi građani dali povjerenje da od 2017. god ine stane na čelo grada čiji godišnji proračun teži 7 milijardi kuna. Jedina stranka koja ima jakog kandidata i na vrijeme je započela pripreme za izbore je HNS. Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš za zagrebačke lokalne izbore počela se pripremati praktično dok je još bila u Vladi. No, bez podrške ujedinjene ljevice i centra njene šanse da detronizira Bandića su vrlo upitne. A podršku SDP-a, kako sada poručuju iz te stranke, neće dobiti. Bandić bi, s druge strane, vrlo lako po novi mandat za gradonačelnika mogao ići uz podršku HDZ-a.
Stalna kampanja
Dok je Bandić kontinuirano u kampanji, a Mrak Taritaš ima precizno razrađenu strategiju koja se neće temeljiti na kritici Bandića, već na detektiranju problema u Zagrebu i ponudi rješenja kroz program sto pitanja i odgovora, HDZ-ovi i SDP-ovi lideri u Zagrebu upravo vode bitke za učvršćivanje vlastite pozicije na nacionalnoj razini. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i predsjednik SDP-a Zoran Milanović u sličnoj su poziciji. Karamarko nema protukandidata i siguran mu je novi mandat na čelu HDZ-a, ali tek mu predstoji lobiranje i borba za sastav Predsjedništva koje će biti lojalno njemu osobno i njegovoj politici. Milanović je u izborima za predsjednika SDP-a uvjerljivo pobijedio Zlatka Komadinu, ali je pred njim drugi krug, odnosno Konvencija SDP-a koja će izabrati Predsjedništvo i Glavni odbor stranke, gdje također želi većinu svojih ljudi. Nadalje, Karamarko na čelu zagrebačkog HDZ-a ima Andriju Mikulića koji uživa tu poziciju zahvaljujući prvenstveno Milijanu Brkiću s kojim se prvi čovjek HDZ-a, ma koliko to javno demantirali, ipak ozbiljno razišao. U SDP-u je pak Milanović dobio izbore u zagrebačkoj organizaciji, ali joj je na čelu Davor Bernardić koji je u kampanji za predsjednika bio na strani Komadine. Lideri HDZ-a i SDP-a žele u zagrebačkim organizacijama svojih stranaka dobiti upravljačku strukturu koja će im biti odana. Karamarku je ta tema već sada na dnevnom redu jer se u HDZ-u u istom izbornom procesu postavlja stranački vrh na nacionalnoj razini i biraju šefovi lokalnih organizacija. Milanoviću slijedi nakon Konvencije kada će pokušati potaknuti nezadovoljstvo zagrebačkih SDP-ovaca aktualnim vodstvom i iznutra isprovocirati prijevremene izbore.
Priča se svodi na to da najjače stranke na nacionalnoj razini nemaju jake i prepoznatljive političare u Zagrebu, pa već godinama za to plaćaju ceh na lokalnim izborima. U HDZ-u nisu imali lidera za Zagreb ni prije tri godine. Tada su kalkulirali s nizom imena, ali nitko se nije bio voljan prihvatiti te uloge. HDZ kao najveća stranka, kako su tada neki isticali, nije mogao sebi dopustiti da nema svog čovjeka za to važno mjesto. Na kraju je izbor pao na Margaretu Mađerić, iako su svi bili svjesni da su joj šanse minimalne. Ni ona sama nije vjerovala da može nešto napraviti, ali je pristala jer je zauzvrat dobila obećanja napredovanja u stranci. Tako je i bilo. Mađerić je na izborima osvojila tek 5,41 posto, ali je nakon njih najprije postavljena na mjesto tajnice u stranačkom Odboru za obitelj i mlade, potom je dobila visoko mjesto na listi za parlamentarne izbore koje joj je omogućilo ulazak u Sabor, a po želji šefa stranke Tomislava Karamarka, navodno će se kandidirati za Predsjedništvo stranke. Nije naodmet spomenuti i da joj je sestra Ana Kosec osobna Karamarkova tajnica koju je poveo sa sobom i u Vladu.
Bez šansi
U SDP-u su se prije tri godine također lomila koplja oko kandidata. Bernardić je i tada bio Milanovićeva opozicija u stranci, a usto su bile procjene da nije osoba koja bi na izborima mogla potući Bandića. Kampanja je već krenula kada se u hodu donijela odluka da se intervenira iz stranačkog vrha pa je u bitku za Zagreb ušao i tadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić kao kandidat za gradonačelnika, dok je Bernardić pristao natjecati se za poziciju predsjednika gradske Skupštine. I danas se u SDP-u vode polemike oko toga scenarija. Prva je pitanje je li Milanović gurnuo Ostojića u kandidaturu za gradonačelnika Zagreba, ili je Ostojić to sam tražio i želio. Odgovor na to pitanje ovisi o tome tko ga daje. Druga polemika se odnosi na Bernardićevu poziciju u SDP-u. Uglavnom se svi slažu da ga je Milanović tada spasio jer bi se Bernardić teško održao na čelu zagrebačkog SDP-a da je bio prvi u izgubljenim izborima. No, u taboru koji je skloniji Milanoviću polemika se vodi oko toga je li ga tada trebalo pustiti da potone, ili spašavati i sada biti u istoj situaciji da izbori kucaju na vrata, a zagrebački SDP nema vođu koji bi realno mogao konkurirati Bandiću.
S kim HDZ računa za sljedeće lokalne izbore u Zagrebu, teško je reći. Ambicije za kandidaturu ima šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić, no on bi vjerojatno prošao slično kao Mađerić 2013. Ako je suditi po preferencijalnim glasovima koje je osvojio na parlamentarnim izborima prije pet mjeseci, HDZ se nema čemu radovati. Podsjetimo, Mikulić je u drugoj izbornoj jedinici osvojio tek 1745 glasova, a tek je nešto bolje prošla Mađerić kojoj je pripalo 2275 glasova. U HDZ-ovim redovima, međutim, kao moguća kandidatkinja spominje se i Sandra Švaljek, bivša dogradonačelnica Zagreba koja je upravljala metropolom dok je Milan Bandić bio u zatvoru. Do lokalnih izbora HDZ će vjerojatno zaigrati s još nekim imenima, no pitanje je hoće li i ovaj put ponoviti istu grešku kao prije tri godine kada su ime kandidata istaknuli u posljednji trenutak.
Zanimljivo je da se u razgovoru s nekim SDP-ovcima također može čuti kako bi bilo dobro kada bi u svoje redove mogli dobiti Sandru Švaljek. No, ta je priča na jako dugom štapu, a ime SDP-ova kandidata za gradonačelnika Zagreba još je vrlo neizvjesno. Jedino sigurno je da Davor Bernardić koji je na unutarstranačkim izborima za predsjednika čvrsto stao uz Komadinu ne doživljava Milanovićevu pobjedu kao svoj poraz. Kako je to i javno rekao 2. travnja, odmah po proglašenju rezultata izbora u SDP-u, činjenica da je Milanović odnio pobjedu u Zagrebu njemu nije razlog da ponudi ostavku na čelo zagrebačke organizacije. - Dat ću ostavku jedino ako mi birači izglasaju nepovjerenje na izborima - kazao je tada Bernardić. Na zadnjim izborima u zagrebačkoj organizaciji Bernardiću su protukandidati bili Gordan Maras i Mirando Mrsić, no njih dvojica zajedno su dobili 35 posto glasova, a preostalih 65 posto je otišlo Bernardiću. Taj rezultat je zaveo Komadinin stožer koji je računao s tim da će zagrebački SDP-ovci koji su glasali za Bernardića automatski dati glas njegovom favoritu za predsjednika stranke. No, prevarili su se jer je Milanović u Zagrebu dobio 1783 glasa, dok je Komadina dobio 1588 glasova. Međutim, nitko ne može reći što ovaj rezultat znači za daljnje kadroviranje u stranci. Naime, od 17 mjesnih odbora SDP-a u Zagrebu, na čelu njih 15 su ljudi koji su odani Bernardiću, a svega dva su odana Milanoviću.
Tko je nasljednik?
Plan je da se nakon Konvencije SDP-a koja će se održati 16. travnja krene u akciju rušenja Bernardića iznutra. Prvi korak u tome bio bi da se članstvo po mjesnim odborima samo izjasni o potrebi promjene vodstva te da se u prvoj rundi smjene predsjednici mjesnih odbora, a u drugoj predsjednik cijele zagrebačke organizacije. Uspije li taj naum, on otvara novo pitanje, a to je tko bi mogao naslijediti Bernardića. Prema nekim ocjenama iz vrha stranke, Darko Liović, koji je predsjednik mjesnog odbora Trešnjevka sjever, premda je lojalan Milanoviću, još nije sazrio za funkciju šefa zagrebačkog SDP-a. S druge strane, Milanović neće smjeti zanemariti da su mu Maras, a daleko više Mirando Mrsić, pomogli da pobijedi na unutarstranačkim izborima. Poznato je da Milanović nije sklon Mrsiću i to zbog nekoliko razloga. Jedan vuče korijene još iz vremena kada je postao premijer i formirao Vladu, a tadašnji je predsjednik Ivo Josipović ostavljao dojam da delegira ministre. U tom se kontekstu Mrsić spominjao kao ministar obrane, što Milanović nije dobro primio, ali je Mrsić ipak završio u Vladi, kao ministar rada. Drugi potez koji mu je šef stranke jako zamjerio bio je Mrsićev glas i javni stav protiv izbacivanja Slavka Linića iz SDP-a. Govori se i da bi Milanović na čelo zagrebačke organizacije, a onda i u utrku za gradonačelnika mogao gurnuti nekoga od svojih prijatelja. Iz te teze razvila se priča da bi to mogao biti bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, no to su obojica demantirali. Miljenić tvrdi da ni nema takve ambicije, tim prije što se u SDP učlanio tek nakon gubitka izbora (i to ne preko zagrebačke organizacije, što je uobičajeni put, nego ga je primilo Predsjedništvo), a nije se ni kandidirao ni za koju stranačku funkciju.
Politički triler
Odnosi, frakcije i kombinatorika u Zagrebu u obje najjače stranke takvi su da bi mogli biti dobra podloga za politički triler. U HDZ-u je utoliko napetije što se paralelno odvijaju stranački izbori na nacionalnoj i lokalnoj razini. Iako su unutarstranački izbori u HDZ-u raspisani prije mjesec dana, prava bitka očekuje se tek nakon 17. travnja kad šef stranke Tomislav Karamarko potvrdi svoj mandat. Tada će, naime, uslijediti bitka i za najviše tijelo stranke - Predsjedništvo - čiji će se članovi delegatskim sustavom birati na Saboru stranke 28. svibnja. U svjetlu napetih odnosa u vrhu HDZ-a, prije svega između Karamarka i njegova glavnog tajnika Milijana Brkića, koji bi se, po procjenama mnogih u stranci, mogao kandidirati za zamjenika predsjednika, mnogi HDZ-ovci očekuju da bi moglo biti burno.
- Bit će zanimljivo vidjeti tko će na Sabor izgurati više svojih izaslanika i tko će sve biti izabran u Predsjedništvo. Ne bude li u tom tijelu dovoljno Karamarkovih ljudi, predsjednik neće imati kontrolu nad tim tijelom - kažu u HDZ-u te ističu kako su u tom smislu najvažniji izbori u zagrebačkom HDZ-u iz kojeg na Sabor stranke dolazi najviše izaslanika.
A u najvećoj stranačkoj organizaciji - HDZ-u Grada Zagreba - sve je napetije. Završnica izbora za taj ogranak održat će se između 2. i 15. svibnja. Dosad je poznato da će se za predsjednika zagrebačkog HDZ-a kandidirati aktualni šef tog ogranka Andrija Mikulić te ugledni kirurg Pavo Kostopeč. U stranačkim kuloarima neko vrijeme spominjala se i kandidatura Domagoja Ivana Miloševića, koji je, u međuvremenu, ispao iz bilo kakvih kombinacija za Vladu. Milošević je, naime, slovio kao mogući ministar, a potom kao i prvi čovjek DUUDI-ja, no to se nije ostvarilo. Stoga su ubrzo po stranci krenule priče kako se Milošević planira kandidirati za šefa zagrebačkog HDZ-a te da samo čeka da završe izbori za predsjednika HDZ-a kako bi za svoju kandidaturu dobio Karamarkovu službenu potporu. No, zadnje informacije govore kako se Milošević nada podršci za ulazak u Predsjedništvo za koje bi se mogli kandidirati i Zlatko Hasanbegović, Tomislav Tolušić, Oleg Butković, Anton Kliman...
- Mislim da je Milošević procijenio da u ovakvom odnosu snaga ne bi imao šansu. Sadašnji šef Andrija Mikulić i njegova ekipa premrežili su cijeli zagrebački HDZ svojim ljudima, od Mladeži, preko Utemeljitelja, pa do Zajednice žena. Oni kontroliraju cijeli izborni proces - priča nekoliko članova tog ogranka koji su nezadovoljni sadašnjim vodstvom. Nisu, ističu, jedini koji smatraju da zagrebački HDZ treba promjene. No, ako je suditi po novom Pravilniku za izbore, te će promjene biti teško ostvarive. Kažu da je Pravilnik takav da otvara prostor za manipulacije, primjerice, kad je riječ o stavci da kandidati moraju predati kandidature s popisom potpore izaslanika 48 sati prije Skupštine što stvara mogućnost lobiranja i pritisaka. Također ističu da aktualno vodstvo zagrebačkog HDZ-a mnogim članovima obećava razne pozicije ako ih podrže na izborima. Nezadovoljnici ističu i druge primjedbe na izborni proces, a jedna od njih je i, navodno, masovno primanje u Mladež HDZ-a koje se odigralo prije par mjeseci.
Brkićev čovjek
Zbog svega toga, većina članova zagrebačkog HDZ-a smatra da će Mikulić vjerojatno i ostati šef zagrebačkog HDZ-a, iako nije omiljen u članstvu. Smatraju ga čovjekom Milijana Brkića koji ga je, kažu, i instalirao na sadašnju poziciju. Podsjetimo, na redovitim unutarstranačkim izborima prije četiri godine pobijedio je Ante Zvonimir Golem, ali je vrh HDZ-a ubrzo raspustio zagrebački HDZ. Nekoliko mjeseci povjerenik HDZ-a Zagreb bio je upravo Brkić, a onda je na ponovljenim izborima, pod organizacijom glavnog tajnika, izabran Mikulić.
HDZ-ovci stoga ne daju velike šanse kirurgu Pavi Kostopeču koji bi mogao biti jedini Mikulićev protukandidat. No, ističu da bi u ovom dvoboju presudnu ulogu mogao odigrati Područni odbor Maksimir kojem pripada Kostopeč. Naime, da bi se Kostopeč uopće pojavio kao protukandidat Mikuliću, morat će biti izabran najprije u svom maksimirskom ogranku.
Promocija ispred vrtića
- Bit će važno to hoće li Maksimir popustiti pritiscima iz gradskog HDZ-a ili će sačuvati svoj integritet. Ako ne popuste, Kostopeču se otvaraju šanse, a ključnim bi se mogla pokazati i najavljena sučeljavanja - procjenjuju neki u HDZ-u.
Želja nekih Milanovićevih oponenata u SDP-u je pak da se za gradonačelnika Zagreba kandidira Milanović. - Zašto se ne bi kandidirao? Pa to je, ako ne druga, onda treća najvažnija funkcija u državi - kaže naš sugovornik, dodajući da bi mu to bila sjajna prilika da pokaže snagu i porazi Milana Bandića.
- Ja u izbore idem čista srca. Kad završe izbori u svim strankama, onda ćemo razgovarati o eventualnim koalicijama - kaže HNS-ova Anka Mrak Taritaš koja je svjesna da će joj izostati podrška SDP-a. No, HNS i ona osobno još će razgovarati s HSS-om, HSU-om, a vidjet će se i koliko će neovisnih lista izaći na izbore i kakvi će biti njihovi planovi i očekivanja. Izvjesno je da se na sceni pojavi i Drago Prgomet što također može utjecati na odnos među glavnim igračima. - Imam svoj program, prezentirat ću ga građanima, a oni će odlučiti - kaže Mrak Taritaš koja će 12. travnja pred jedinim zagrebačkim vrtićem koji radi u dvije smjene (vrtić Bajka na Selskoj) promovirati takvu praksu i u ostalim zagrebačkim vrtićima. Potom će otići na jedno od problematičnih zagrebačkih raskršća i ponuditi rješenje za prometne čepove koji se na njemu stvaraju. Iznijet će svoj plan za Velesajam, ukazati na prostor koji je udaljen oko 500 metara od Trga bana Jelačića a još nema kanalizaciju, otvoriti problem žičare za Sljeme... HNS-ova kandidatkinja za gradonačelnicu se nada da će građani čuti rješenja koja im nudi i da će ih na izborima prihvatiti dajući joj podršku.