UVOĐENJE EURA

1. 6. zeleno svjetlo za eurozonu: Ispunili smo uvjete, nema više makroekonomskih neravnoteža

Upravo će ovaj korak izlaska iz makroekonomskih neravnoteža biti argument da se stvari kreću u pravom smjeru...

Andrej Plenković i Željko Lovrinčević

 Cropix/

Hrvatska će 1. lipnja dobiti konačnu ocjenu o spremnosti uvođenja eura, a jučerašnje izjave izvršnog potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa, kao i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, daju naslutiti da ćemo ispuniti sve uvjete i 1. siječnja 2023. uvesti euro kao službenu valutu plaćanja.

Dombrovskis je jučer na konferenciji za medije, govoreći o objavi izvješća o konvergenciji, naznačio da su u Hrvatskoj omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja.

- To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023. - rekao je Dombrovskis. I premijer Andrej Plenković je na konferenciji za medije govorio kako iz svega proizlazi da "idemo prema dobrom izvješću".

- Iz svih kontakata koje imamo, a vidjeli ste i optimistične izjave Valdisa Dombrovskisa, idemo prema dobrom izvješću o konvergenciji. Odluka o pristupanju Hrvatske 1. siječnja trebala bi biti donesena u prvih 15 dana srpnja - poručio je Plenković na konferenciji za medije u povodu odluke Komisije da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža.

Uvjet o inflaciji

I ekonomisti su uvjereni da ova vijest o izlasku iz makroekonomskih neravnoteža vrlo vjerojatno znači i pozitivno izvješće o konvergenciji. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da je u svakom slučaju riječ o pozitivnoj vijesti koja je zapravo osnovna podloga za procjenu sposobnosti o uvođenju eura.

image

Željko Lovrinčević

Dragan Matic/Cropix

- Iz ovoga iščitavam da će Hrvatska vrlo vjerojatno dobiti pozitivno svjetlo za ulazak u eurozonu. Međutim, treba imati na umu da je to Hrvatska jako skupo platila posljednje dvije godine kroz ponajvišu stopu smrtnosti od covida zbog hiperliberalnih mjera koje su omogućile dinamiku gospodarstva, a time i smanjenje javnog duga. I drugim dijelom još plaća kroz inflaciju i nedostatno indeksiranje primitaka pojedinih korisnika proračuna - kaže Lovrinčević.

Premda tehnički gledano Hrvatska neće ispuniti uvjet o inflaciji, dodaje Lovrinčević, upravo će ovaj korak izlaska iz makroekonomskih neravnoteža biti argument da se stvari kreću u pravom smjeru i u tome je vrijednost ove odluke koja će poslužiti kao kompenzacija za neispunjavanje kriterija.

Dubinska analiza

Ovo izvješće Komisije važan je signal prije samog uvođenja eura. Omjeri duga, smatraju u Komisiji, proteklih godina znatno su pali i nastavljaju snažno padati, što je bilo ključno za ovu ocjenu.

Komisija je radila dubinsku analizu 12 država EU i prošle godine objavila kako njih devet, među kojima i Hrvatska, imaju makroekonomske neravnoteže, a Cipar, Grčka i Italija imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

Hrvatska i Irska su jedine od 12 država koje više nemaju makroekonomske neravnoteže, a samo je Rumunjska ostala s prekomjernim neravnotežama.

Praktički od samog ulaska u EU Hrvatska je bila pod posebnim monitoringom zbog makroekonomskih neravnoteža. To je utvrđeno u Europskom semestru 2014., a trebalo je punih pet godina da Hrvatska 2019. izađe iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

image

Andrej Plenković

Ranko Suvar/Cropix

Pri ovoj ocjeni gledaju se različiti pokazatelji, od javnog duga, preko zaposlenosti, do prosječne plaće i BDP-a. Hrvatska bilježi porast izvoza roba i usluga, pa smo tako u prošloj godini bili na 52,4 posto BDP-a. Javni dug u ovoj godini planira se smanjiti na 76,2 posto BDP-a, nakon što je snažno skočio u pandemijskoj 2020. na 87,3 posto.

Značajno se oporavilo i tržište rada pa smo tako sada na 1,6 milijuna osiguranika, što je na razini najbolje 2008. Stopa zaposlenosti nam je lani bila na 68,2%, a prosječna neto plaća narasla je na 7452 kune, odnosno od 2016. za 32%. Stopa nezaposlenosti pala je na 7,2%, a u EU je 6,8 posto.

Posebne preporuke:

Ulažite u zelenu i digitalnu tranziciju

Hrvatska je dobila samo tri specifične preporuke. Povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost korištenjem fondova EU. Traži se i provedba Plana za oporavak i otpornost, u skladu s utvrđenim rokovima i ciljevima, kao i izrada programskih dokumenata za kohezijsku politiku 2021.-2027. Traži se i diverzifikacija izvora energije, smanjenje uvoza fosilnih goriva te ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, posebno vjetra i sunca i geotermalne izvore. Za to je potrebno i pojednostavljenje administrativnih postupaka i izdavanje dozvola za male energetske projekte. Preporučuje se i nadogradnja sustava za prijenos i distribuciju električne energije te ulaganje u skladištenje struje, brže smanjenje potražnje za energijom, poboljšanje energetske učinkovitosti, posebno u stambenim zgradama, te smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima za grijanje i promet. Komisija preporučuje i odstupanje od fiskalnih pravila deficita i do kraja 2023.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. srpanj 2022 09:40