ZAGREB - Jedan od najvećih izazova za Hrvatsku u 2011. bit će smanjenje nezaposlenosti , koja raste iz dana u dan, jasno pokazujući da kriza još uvijek nije iza nas. Prema posljednjim podacima statistike - onima za studeni 2010. - u potrazi za poslom u Hrvatskoj je bilo više od 312.000 ljudi. Procjene ekonomista govore, pak, da smo u novu godinu ušli s najmanje 320.000 nezaposlenih.
Ako se uzme u obzir da restrukturiranje hrvatskih tvrtki još nije gotovo, te da nas neki od najbolnijih rezova, poput privatizacije brodogradilišta, a vjerojatno i gašenja dijela njih, tek čekaju, ne treba se čuditi prognozama da bismo sredinom godine na evidencijama Zavoda za zapošljavanje mogli imati i 350.000 ljudi. Tako velika vojska nezaposlenih, upozorava Damir Novotny, neovisni ekonomist , vraća nas 10 godina unatrag, u razdoblje na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, kada su lavina stečajeva, masovni otkazi i javni prosvjedi bila naša svakodnevica.
Nije grčki sindrom, ali...
Hrvatsku, naravno, još uvijek nije zahvatio “grčki sindrom” kotrljanja kaosa na ulicama, niti je to nešto što bi itko želio. No, već i podatak da se u prvih 11 mjeseci 2010. broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio za gotovo 62.000 ljudi ulijeva strah u kosti. U takvim uvjetima jasno je da nezaposlenost može smanjiti samo ambiciozan investicijski ciklus, kako države tako i privatnog sektora. On je ujedno i preduvjet bržeg oporavka hrvatskoga gospodarstva.
Obrise takvog programa država je dala nedavno, kada je predstavila svoj katalog 30 investicijskih projekata u energetici, turizmu, vodnom gospodarstvu i prometu. Planovi su teški 13,85 milijardi eura i trebaju se realizirati u duljem vremenskom razdoblju i uz potporu privatnog sektora. Problem je, međutim, što većina njih još nije razrađena i što državi kronično nedostaje novca za njihovu provedbu, pa je veliko pitanje koji će se od njih u 2011. početi provoditi.
Velika očekivanja javnost ima i od privatnog sektora. HUP je nedavno izašao s popisom 20-ak investicijskih projekata, teških dvije do tri milijarde eura, koji bi mogli zaposliti i do 50.000 ljudi. Svim tim projektima zajednički su nazivnik birokratske prepreke na kojima su se spotakli.
U svakom slučaju, novi potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević u 2011. će imati pune ruke posla. Morat će, s jedne strane, provesti Vladine investicijske planove, dok će, s druge strane, trebati “pogurati” i zaleđene projekte privatnog sektora, i tako pokušati otvoriti prostor za ubrzanje gospodarskog rasta i smanjenje broja nezaposlenih.
A gdje potrošiti novac?
Kao i proteklih godina, slamku spasa i u 2011. dat će turizam, od kojeg Hrvatska “ubere” oko sedam milijardi eura godišnje. I domaći i strani analitičari ističu kako je upravo turizam jedna od strateških grana hrvatskoga gospodarstva i djelatnost u koju ovdje vrijedi ulagati.
Pritom su blizina glavnih tržišta s kojih nam dolaze turisti, izgrađena cestovna infrastruktura i skori ulazak u Europsku Uniju najveći hrvatski aduti. I mjere kojima se nastoji produljiti sezona, kao što su povratak jadranske obale na popis kruzerskih destinacija, poticanje razvoja golfa ili subvencioniranje dolazaka domaćih i stranih turista u predsezoni i posezoni, daju rezultate. Oni su, međutim, još uvijek slabiji od očekivanja. Ministar turizma Damir Bajs i lokalne vlasti u ovoj će godini morati poraditi i na jačanju izvanpansionske potrošnje turista.
Velik je problem, na koji ukazuju i brojni gosti, što turisti na Jadranu često i nemaju gdje potrošiti novac.