Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu.
Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih.
Teško koji od kandidata za najboljeg mladog poljoprivrednika ovoga tjedna ima zgusnutiji raspored od Ane Fumić (34) iz Brinja, jer osim posla u osiguravajućem društvu, poljoprivrednog imanja s pedesetak grla goveda, silnim hektarima njiva i pašnjaka, završnim pripremama za magisterij na studiju ekonomije, brige o tromjesečnoj kćerkici Bruni, ona uskoro otvara i novu životnu stranicu - u subotu se udaje za Bračanina Nikolu. Kako je ovaj Dalmatinac završio u Lici priča je za sebe, ono što ćemo spomenuti jest da se izvrsno prilagodio, pomaže u poljoprivredi, a najviše od svega, vjerovali ili ne, zavolio je ličke zime kojima se iznova vraća, nakon što odradi turističku sezonu u rodnome kraju.
Brat - poljoprivredni inovator
Ana je zaposlenica osiguravajućeg društva i to kao treća iz generacije Fumićevih - prvo je radio djed, pa otac Zlatko dok nije postao načelnik Općine Brinje, a onda je tradiciju nastavila Ana. Uz to, otac je član OPG-a čija je nositeljica Ana, pa se može reći i da je načelniku Općine na obiteljskom imanju ona šefica. Nositeljica gospodstva isprva je bila njezina majka, no otišla je u invalidsku mirovinu. Umjesto o telićima, majka sada vrijeme provodi čuvajući unuku, a Ana je preuzela brigu o poljoprivrednom gospodarstvu. Usprkos Aninim silnim obvezama, njihovo gospodarstvo - raste.
- Poljoprivredom se bavimo tradicionalno u našoj obitelji puno generacija, pa iako svi imamo poslove od kojih živimo, nismo se stoga odrekli poljoprivrede, čak je i širimo. Povećali smo uzgoj s 20 krava, a dok je mama imala OPG i kada sam ja preuzela bilo ih je do 70, a sada smo na pedesetak grla. Nismo namjerno smanjivali njihov broj, nego smo imali dosta štete od bolesti uzrokovanih krpeljima - kaže Ana.
Obrađuju oko 55 hektara zemlje, što svoje, što u najmu, polovicu površine pokrivaju pašnjaci, polovicu oranice, a uzgajaju kulture koje u Lici nisu baš uobičajene, poput suncokreta, stočnog graška, sirka. Rade smjese kako bi njihove životinje u tovu što bolje napredovale. Pomaže i brat Hrvoje koji ima svoj OPG i proizvodnju nastoje što više modernizirati. Brat je taj koji nastoji u njihovu proizvodnju uvesti inovacije.
- Prije nekoliko godina krenuli smo s konverzacijskom poljoprivredom. Kupili smo stroj gruber, koji je specijaliziran za takvu obradu tla. Poanta je da se na istu oranicu kultura sije u dva navrata u sezoni, a da se smanji upotreba umjetnoga gnojiva. Ostaci prethodne kulture minimalno se zaoravaju i služe kao prirodno gnojivo sljedećoj kulturi. Jedna se kultura u tom slučaju sije ujesen, a druga u proljeće, čime se postiže maksimalna iskorištenost. Konkretno, na kukuruzištu će se sada minimalno zaorati ostaci, u jesen ćemo proći gruberom te na tom mjestu zasijati stočni grašak. Tko se štedi stajski gnoj koji nemamo u tolikim količinama da bismo mogli zadovoljiti potrebe, a umjetno gnojivo je drastično poskupjelo, pa tako štedimo - kaže Ana Fumić.
Mljekarstvo u problemu
Zahvaljujući fondovima i mjeri za mlade poljoprivrednike kupila je deset krava i bika, te je u obvezi držati stoku pet godina, kao i ostala grla koja ima. U tom su trenutku premašili brojku od 70 grla, no imali su dosta štete, pa su sada na 55. - Krpelji ih napadnu, dobiju proljev, veterinar ih ne uspije spasiti i govedo ugine - kaže Ana. Na jednom od polja zatekli smo stado krava te svjedočili teljenju. Ana upozorava da se klonimo bika jer je ćudljive naravi.
- Dan na polju? Rano se ustajemo i napajamo stoku, počistimo iza njih. Nekad smo se bavili mliječnim kravama, ali smo upali u probleme s otkupom mlijeka, pa smo prešli na sistem krava-tele. Imamo svoje krave koje se otele i kada se oni dignu, tovimo ih u junad i bikove i prodajemo mesarima. Jedino tako možemo nešto zaraditi. Poticaji nam služe da proizvedemo hranu, bez njih bi bilo teško opstati. Zlatno je vrijeme je bilo tijekom korone. Cijene goriva i gnojiva tada su pale, pa je od poticaja ostajalo za ulaganje u zemlju i strojeve. Sada je situacija puno teža, a ako se još oteža, ljudi će početi odustajati od poljoprivrede - govori Ana i dodaje da su prije domaćinstva držala krave zbog mlijeka, pa su se prebacili na tov, a sada se i to smanjuje.
Kaže da je slika u Lici dosta sumorna, te da je i otkupna cijena mlijeka niža u odnosu na bjelovarsko područje, na primjer. Da Općina ne sufinancira proizvodnju mlijeka, teško da bi se itko bavio ovom poljoprivrednom granom koja je spala na samo nekoliko domaćinstava na području Brinja.
Nikola na more, Ana na polje
U budućnosti se Fumići planiraju širiti, ali isključivo u tovnom gospodarstvu. Lakše im je, dodaje Ana, jer nema mužnje, a s obzirom na to da se bavi i drugim poslovima, uzgoj se svodi samo na osiguravanje hrane i prehranjivanje te ograđivanje pašnjaka i preganjanje stoke.
- Krave su vani do osam mjeseci godišnje, ljeti smo na poljima od jutra do mraka, kosimo, grabimo, baliramo i vozimo - kaže Ana.
Pitamo ih kako će provesti ljeti: ona na traktoru, a suprug Nikola na moru, gdje se bavi iznajmljivanjem skutera?
- Bitno je da dođe na zimu - kaže Ana.
- Ne biste rekli, ali zima mi odgovara, dobro je podnosim i uglavnom sam u kratkim rukavima, čak i zimi, što je susjedima čudno - kaže Nikola.
Sa zaručnikom, budućim suprugom upoznala se u Zagrebu, slučajno su u kafiću sjeli stol do stola, počeli su razgovarati, pa je on počeo slati poruke i tako je Nikola četiri godine kasnije završio u Lici.
- Ne mogu reći da je zagrizao u poljoprivredu, ali uskače i odradi sve što treba - kaže Ana. Gledajući ih kroz Aninu predanost poljoprivredi, lakše ih je u budućnosti zamisliti na ličkim poljima, nego na bračkim plažama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....