SLUČAJ PLAKAT

A BANDIĆ SE HVALI DA JE JEDINI... Podaci su neumoljivi: Pozitivni prirodni prirast ima devet gradova, ali Zagreb nije među njima

 
 Bruno Konjevic / CROPIX

“Zagreb je jedini grad s pozitivnim prirodnim prirastom u Hrvatskoj”, piše na jumbo plakatima koji su posljednjih dana postavljeni na brojnim mjestima u gradu.

Takav pozitivan trend u državi koja godišnje prirodnim putem gubi između 16.000 i 18.000 ljudi, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uoči Međunarodnog dana obitelji, posljedica je neumornog, kontinuiranog rada i ulaganja te niza demografskih mjera koje Grad Zagreb godinama sustavno provodi. Hrvatska Vlada bi identične mjere, ako osjeća imalo odgovornosti prema svojem narodu, odmah trebala implementirati u cijeloj državi, poručio je. Jer je to, smatra, jedini put da se preokrenu negativni trendovi na državnoj razini i dovedu na zavidni nivo onih u Zagrebu.

Razlike u brojevima

Međutim, ni nakon višekratnog inzistiranja, gradonačelnik Bandić nije konkretno odgovorio na kojim podacima temelji svoje tvrdnje koje je gradskim novcem dao otisnuti i na jumbo plakate (“Na istini!”, ponavljao je), jer službeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na upravo suprotno: pozitivni prirodni prirast u Hrvatskoj je 2017. godine, posljednje za koju postoje podaci, imalo devet gradova, a Grad Zagreb nije bio jedan od njih. Radi se o Dugom Selu, Krku, Biogradu na Moru, Imotskom, Kaštelima, Solinu, Pazinu, Opuzenu i Metkoviću.

Prirodni prirast je pokazatelj koji se temelji na razlici između broja rođenih i broja umrlih stanovnika nekog područja. Ako je broj rođenih veći od broja umrlih, govorimo o pozitivnom prirodnom prirastu, a ako je obratno, prirodni je prirast negativan. Tijekom 2017. godine u Gradu Zagrebu umrlo je 750 osoba više nego što ih se rodilo.

Ima li gradonačelnik podatke za 2018., koji još nisu javno dostupni, pa na njima bazira svoje jumbo plakate, pitali smo ga, na što nas je uputio da odgovor potražimo pisanim putem od resornog Ureda za demografiju. Njihov odgovor pak daje naslutiti da Ured nije sasvim načisto što znači prirodni prirast. Na pitanje na čemu baziraju tvrdnju da je Zagreb jedini grad s pozitivnim prirastom u Hrvatskoj, odgovorili su nam da sustav eNovorođenče pokazuje da se “od 2016. bilježi porast broja poroda u Gradu Zagrebu, i to u 2017. godini za 1055 više nego u 2016. godini, a u 2018. godini 46 djece više nego u 2017. godini”.

O kojem je konkretnom broju rođene djece riječ, koliki je bio broj umrlih u istom periodu te, posljedično, kakav je bio prirodni prirast u Zagrebu te u svim ostalim gradovima, po čemu bi mogli zaključiti da je baš Zagreb jedini s pozitivnim prirastom - nisu naveli.

Demografske mjere

Iz odgovora se također ne može zaključiti radi li se o broju poroda ili broju djece koju su rodile žene iz Zagreba: u zagrebačka rodilišta, naime, dolaze roditi žene iz svih krajeva države. No, i ako se radi isključivo o djeci čije obitelji žive u Zagrebu, temeljem ovih podataka s velikom se sigurnošću može pretpostaviti da je Zagreb i u 2018. ostvario negativni prirodni prirast: ako je 2018. u Zagrebu rođeno 46 djece više nego 2017., broj umrlih bi morao pasti za više od 700 u odnosu na godinu prije da bi prirast bio pozitivan.

Unatoč nizu demografskih mjera, Grad Zagreb je od 2000. godine naovamo imao pozitivni prirodni prirast tijekom samo šest godina, i to u periodu od 2008. do 2012. te tijekom 2014. godine.

Skupi dokument: Pola milijuna kuna Grad daje za novu demografsku strategiju

U naredna tri tjedna u javnu bi raspravu trebala biti upućena Strategija demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje 2019. - 2031., s akcijskim planom provedbe novih mjera.

Prema prikupljenim podacima, čini se da se radi o najskupljem demografskom dokumentu u Hrvatskoj: za njegovu izradu Grad Zagreb je potrošio pola milijuna kuna. Gotovo 250.000 kuna isplaćeno je kroz postupak jednostavne nabave neprofitnoj udruzi Institut za osobni i organizacijski razvoj, koja je bila zadužena za provedbu ankete. Radi se o anketi koja je pokazala da se 76 posto Zagrepčana u dobi od 18 do 39 godina želi iseliti iz zemlje. Kako kažu iz Ureda za demografiju, sa stručnjacima koji su sudjelovali na izradi Strategije sklopljeni su ugovori o autorskom djelu vrijedni 150.000 kuna neto. Radi se, doznajemo, o dr. Ljubi Jurčiću, predsjedniku Odbora za gospodarstvo Bandićeve stranke, dr. Gojku Bežovanu, predsjedniku Savjeta za društvene djelatnosti iste stranke, dr. Marinu Strmoti, bivšem drž. tajniku za demografiju, te umirovljenom demografu dr. Stjepanu Štercu. Usporedbe radi, 16 doktora znanosti koji rade na državnoj demografskoj sjednici plaćeni su - 150 kuna po sjednici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. veljača 2024 21:18