U gotovo svim osnovnim školama s novim je polugodištem zaživjela Vladina mjera uvođenja besplatnog školskog obroka za svih 311 tisuća osnovaca. Zbog očekivanih organizacijskih poteškoća uzrokovanih nejednakim uvjetima u školama - nedostatkom blagovaonica i kuhinja, kao i kuharica - dio škola učenicima nudi mliječni obrok, i to u učionicama. Gdje nema kuharica, uz pomoć dežurnih učenika poslužuju ih najčešće spremačice.
Ravnatelji napominju kako je i to pomak, budući da im se od ponedjeljka broj uključenih učenika u školsku prehranu povećao s trećine na svu djecu. S druge strane, pojedine škole, među kojima prednjače one iz dalmatinskih županija, dosad nisu nudile djeci nikakvu prehranu. Sada u nizu škola hrane ima i viška.
- Prvo pitanje s kojim su me danas dočekali učenici bilo je: ‘Hoćemo li dobiti marendu?‘. Ne mogu opisati radost te djece, prvi su put jeli isti obrok zajedno u razredu. Škola nema kuhinju ni blagovaonicu, niti mogućnost prenamjene, pa su se djeca snabdijevala hranom iz obližnje trgovine, čipsom i gaziranim pićima najčešće - kaže Edita Bratinčević, ravnateljica OŠ Petra Berislavića u Trogiru. Pronašli su dobavljača, pa je 387 učenika u ponudi imalo krafne s marmeladom i čokoladno mlijeko. Šest roditelja odbilo je školsku prehranu za djecu plus njih pet zbog djece alergičara. Prvima škola nudi mogućnost da se predomisle, a druga je kategorija, kao i u nizu škola, na čekanju dok se ne organizira posebna prehrana.
Opskrba kombijima
Razlika u mogućnosti škola da pruže prehranu učenicima možda je najvidljivija usporedbom trogirske škole sa zagrebačkom OŠ Ivana Meštrovića, koja je ujedno izvrstan primjer kako je školsku prehranu ipak moguće organizirati, i to ne samo za svoje učenike, već i za druge. U Meštroviću se od jučer nije puno toga promijenilo, pa i dalje dvama specijaliziranim kombijima prevoze ručak za "boravkaše" u 11 drugih osnovnih škola bez kuhinja. Njihove kuharice dnevno sprave čak 2000 toplih obroka. -
To dobro funkcionira i ništa se bitno sada nije promijenjeno - kaže ravnatelj Milivoj Magerl. U njegovoj je školi od 745 učenika užinu dosad primalo njih oko 450, a sada svi imaju mogućnost "hladnog" obroka. Na pitanje kako ocjenjuje promjenu s besplatnim obrocima odgovara: - Ideja je izvrsna, ali do pune realizacije proći će nešto vremena.
Osim što škole moraju mijenjati planove nabave, nužno je povećati broj kuharica i prostorne kapacitete. U toj školi trenutačno je zaposleno sedam kuharica, što je izvan normativa, pa škola traži od Ministarstva znanosti i obrazovanja zapošljavanje dodatne četiri kuharice.
U drukčijoj je situaciji ravnateljica osnovne škole u Kninu, Marija Stojanović. Krenulo jest, kaže, ali dobivaju isključivo mliječni obrok jer nemaju uvjete za kuhanje, a improvizirana blagovaonica (učionica) nedovoljna je za sve učenike, pa i ondje djeca jedu u razredima.
- Dosad je svega trećina učenika imala prehranu, a sada su svi prijavljeni, njih 608 u matičnoj i dvije područne škole. Pritom lunch pakete u jednu školu prevozi školski domar, a u drugu pekar. Idemo dan po dan, zasad je luda kuća jer je mjera uvedena na brzinu - kaže nam ravnateljica. Jedan od ravnatelja koji je upozoravao na organizacijske probleme, Đuro Baloević (OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu), snašao se pronalaskom vanjskog pružatelja usluge, privatne ugostiteljske tvrtke koja je u ovom projektu pronašla dugoročni interes.
- Složili smo jelovnik koji smatram kvalitetnim. Htjeli smo izbjeći nezdravu hranu, kad već nemamo mogućnost za topli obrok. Danas su to bile jabuka i klementina, sutra će biti integralni sendvič s namazom od povrća i prilozima, u srijedu opet voćno - banana i kruška, pa dalje slanci i jogurt. Najgora varijanta bila bi da djeca vraćaju hranu jer im se ne sviđa, pa je naša preporuka ili da odnesu nepojedeni obrok kući ili da ga daju drugim učenicima - objašnjava ravnatelj škole čiji učenici također "gablaju" u razredu.
Upozorava na dodatni problem, kroničan nedostatak spremačica, sada zaduženih i za podjelu hrane u školama bez kuharica. One će, tvrdi, morati proći ispit o higijenskom minimumu Zavoda za javno zdravstvo.
- Imamo dvije spremačice u prvoj smjeni i jednu u drugoj, zaduženu za čišćenje 2800 metara prostora. Sada im je povećan obim posla, ne samo zbog podjele obroka koju obavljaju s dežurnim učenicima, već i zbog čišćenja razreda nakon konzumacije - otkriva ravnatelj škole sa 607 učenika.
Područne škole
Angažmanom vanjskog dobavljača "spasio se" i ravnatelj s jednom od najkompliciranijih situacija, Saša Kolombo iz Drniša. Ima oko 550 učenika u matičnoj i šest udaljenih područnih škola, s jednom kuhinjom veličine 30-ak kvadrata, bez kuharice. Da bi dobavljač podijelio hranu na sedam lokacija, mora odraditi 150 kilometara dnevno.
- Jutros pristojan sendvič svima, ali bitno - dosad je marendu koristilo 200-tinjak učenika, a sada svih 545. Svi dobivaju isto, pa kome pravo, kome krivo. Snašli smo se - komentira.
Da nije svima "pravo" pokazuje zagrebačka statistika po kojoj oko 7000 roditelja nije iskazalo interes za besplatan školski obrok. Dijelom je riječ o učenicima koji zbog zdravstvenih poteškoća ne konzumiraju određene sastojke.
Ravnateljica OŠ Bartola Kašića u Zagrebu Dijana Kopčić navodi da je od 820 učenika u školskoj prehrani zasad njih 750.
- Dio djece je bolesno, dio ih je na skijanju, no činjenica je da svi roditelji još nisu popunili anketu. Imat ćemo i višak hrane dok roditelji ne shvate da uistinu sva djeca imaju pravo na mliječni obrok - kaže.