VELIKA ŠKRTICA

A1 vs. Telemach: ‘A što kad su stanari žrtve teleoperatera koji si čupaju optičke kabele?‘

U priču se na kraju mora uključiti regulator koji će operatere pokušati natjerati da se pomire
Radnici polažu optičke kablove/arhivska fotografija
 Boris Kovačev/Cropix

Jedno je kad si teleoperateri međusobno rade probleme, ali posve drugo kad zbog toga nekoliko mjeseci ispaštaju stanari u čak 38 ulaza jer se A1 i Telemach ne mogu dogovoriti o pravu na korištenje infrastrukture.

Pa kad to onda sve još eskalira čupanjem optičkih kabela iz mreže, u priču se na kraju mora uključiti regulator koji će operatere pokušati natjerati da se pomire, a svađu zbog infrastrukture staviti iza prava i potreba korisnika.

Stabilnost opreme

Sve je počelo 1. srpnja ove godine kad je A1 HAKOM-u prijavio da je Telemach u njihove kanalice bez suglasnosti “ubacio” svoje optičke kabele koje su mirnim putem odbili izvaditi, a njima prave probleme jer ugrožavaju stabilnost opreme. Budući da ih je Telemach odbio izvaditi, A1 ih je sam uklonio, što će pak razljutiti suparničkog operatera koji će također regulatoru podnijeti prijavu. U trenutku kad je HAKOM izašao na mjesto događaja, Telemachovi kabeli već su bili u kanalicama pa je A1 od agencije tražio njihovo uklanjanje. Da to ne bi dodatno opterećivalo stanare koji ionako ni za što nisu krivi, inspektor agencije za svaki će slučaj donijeti privremeno rješenje i operaterima naložiti da se do rješenja spora suzdrže od izvlačenja kabela.

Vlasništvo

Uslijedit će potom nekoliko mjeseci istrage - pisanja očitovanja, pregleda fotografske i druge dokumentacije te razgovora sa suvlasnicima tijekom kojih će operateri inspektore čvrsto uvjeravati da su baš oni u pravu te da onog drugog trebaju spriječiti, odnosno naložiti mu da im dopusti korištenje opreme.

Prema mišljenju A1, oni su nesporni vlasnici infrastrukture na svim spornim adresama: još 2005. ugradio ih je njihov pravni prednik Amis Telekom, i to isključivo za njihove potrebe te uz suglasnost suvlasnika, a kako su pri gradnji bile predviđene u minimalnim kapacitetima, zbog upada drugog operatera u njihovu mrežu neće moći investirati u HFC tehnologiju jer za to u kanalicama više nema mjesta, a nema ga čak ni za obavljanje servisa.

Telemach će pak na cijelu priču ipak gledati malo drukčije.

Tvrdit će da A1 nije dokazao vlasništvo nad kanalicama, da nije točno da u kanalicama nema dovoljno mjesta, da su izvlačenjem kabela možda ugrozili njihove korisnike, a da je Telemach ionako od suvlasnika dobio potpisane suglasnosti kojima im dopuštaju provlačenje optike pa stoga ne bi trebalo biti nikakve dileme smiju li ih koristiti.

Do donošenja konačnog rješenja proći će nekoliko mjeseci, no dokument koji će agencija ovaj tjedan konačno objaviti na svojim stranicama mogao bi biti važan smjerokaz za postupanje u svim sličnim budućim sporovima, barem kad je riječ o korištenju infrastrukture.

Ukratko, regulator će odbiti udovoljiti zahtjevu A1 da se premjeste Telemachovi kabeli, ali i upozoriti operatere da u budućnosti sva postavljanja ili gradnju elektroničkih komunikacijskih mreža trebaju izvoditi “isključivo nakon ishođenja suglasnosti i uređenja međusobnih odnosa s vlasnicima ili nositeljima prava korištenja pristupne točke odgovarajućim sporazumima i to nakon usklađenog tehničkog rješenja”.

Cjenik i uvjeti

Naime, zakon ionako nalaže da oni moraju udovoljiti svim razumnim zahtjevima za pristup njihovoj infrastrukturi koje su podnijeli drugi operateri pa će ih uputiti da to onda i čine, kao i da javno objave cjenik i uvjete po kojima će taj pristup dopuštati, s time da te cijene ne smiju biti diskriminacijske.

Problem za A1 u ovom slučaju bit će činjenica da će vlasništvo nad infrastrukturom uspjeti dokazati samo u jednom od 38 ulaza, a uspostavit će se onda još i da nije baš bilo točno da u kanalicama nema mjesta za druge korisnike, a kamoli za servis.

Dapače, inspektori će stati na stranu Telemacha čak i u slučaju onog jednog ulaza u kojemu je A1 doista vlasnik infrastrukture - Telemach je za taj ulaz dobio suglasnosti suvlasnika iako oni formalno-pravno nisu bili vlasnici kanalica pa će regulator smatrati da je potencijalno štetno tjerati ih na vađenje kabela.

Umjesto toga, trebaju se dogovoriti o uvjetima korištenja infrastrukture, što agencija predlaže i za sve buduće slične sukobe - a sve kako ubuduće prizori čupanja kabela i sukobi zbog optike ne bi postali svakodnevica u većini zagrebačkih zgrada. Iz rješenja regulatora čini se da on ovdje zauzima stajalište prema kojem je formalno-pravno vlasništvo infrastrukture ispod prava potrošača na tržišnu kompeticiju, no A1 nikako se ne može složiti s tom agencijskom odlukom.

Dapače, za Jutarnji su rekli da je HAKOM takvim rješenjem ozakonio praksu Telemachova nasilnog korištenja tuđe infrastrukture te dugoročno prouzročio tvrtki A1 probleme u slučajevima spajanja novih korisnika te doveo u pitanje buduće investicije.

“A1 Hrvatska će postupiti u skladu s HAKOM-ovom odlukom, no istovremeno su pokrenuti pravni postupci za zaštitu prava koja su, smatra A1, povrijeđena donošenjem ove odluke, kao i tužba protiv Telemacha zbog ometanja posjeda. Ovakve situacije nisu česte jer se ostali operatori pridržavaju zakona i uglavnom ne koriste tuđu infrastrukturu bez odobrenja te je stoga ovo još jedan primjer nepoštene poslovne prakse tvrtki u vlasništvu United Grupe”, poručili su.

Iz Telemacha pak poručuju kako odluka agencije pokazuje da oni infrastrukturu koriste u skladu s europskim propisima te upozoravaju da A1 ima dvostruka mjerila jer se njihov stav u ovom slučaju razlikuje od stava kojeg ista Grupa zauzima, recimo, na slovenskom tržištu na kojemu su, ali ovog puta pred slovenskim regulatorom, zauzimali stavove kao i Telemach u hrvatskom slučaju.

U korist građana

Tvrde kako odluka HKOM-a ide u korist građana te da se A1 ne može smatrati vlasnikom infrastrukture, a onda niti uskraćivati pravo na postavljanje kablova od strane drugih operatera.

“Telemach će objaviti ponudu za pristup i korištenje infrastrukture koja je u njegovom vlasništvu te svim operatorima omogućiti pristup i korištenje pod pravičnim i nediskriminirajućim uvjetima baziranim na troškovnom principu. Jednaku transparentnost i poštivanje obveze očekujemo i od A1”, poručili su.

Saga se nastavlja, a hoće li konačnu cijenu na kraju ipak platiti potrošači, treba još vidjeti.


Imate prijedlog za veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2021 08:41