Dok je Europa i dalje zabrinuta zbog energetske krize, meteorolozi AccuWeathera prognozirali su koji će dijelovi kontinenta imati najjaču zimu te koja bi područja mogla biti pošteđena najgorih vremenskih prilika.
Zbog rastuće cijene električne energije i plina diljem kontinenta svi s nestrpljenjem očekuju što će donijeti ova zima. Posebno hladna razdoblja mogu značiti neprilike u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika kao i posljedice na turizam i trgovinu koji se mogu proširiti i na globalnu razinu.
Stručnjaci kažu da će ove zimske sezone na cjelokupne vremenske prilike uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tijekom La Niñe, neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Tihim oceanom, što zauzvrat stvara sustav povratne sprege između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta - posebno na zimsku temperaturu i količinu snijega.
Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će se nastaviti tijekom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.
‘Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u studenom‘, rekao je meteorolog Jason Nicholls.
Što to znači za zimu 2022.-2023. diljem Europe? Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti mnogo sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera upozoravaju na još nešto.
‘Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća od 1998. do 2001.‘, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko trenutaka u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Niñe zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih kao dio svog alata kako bi prognozirali što bi ova zima mogla donijeti.
Pa koliko će, onda, biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete?
Južna Europa bit će pogođena jakim olujama
Prognozeri AccuWeathera kažu da postoje naznake da će oluje ove zime na jugu Europe biti česte.
Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za poteškoće izazvane kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe slično su doživjeli i prethodne dvije godine.
To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj i središnjoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji, trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti njihove lokacije na poplave. Više snježnih oborina moglo bi biti duž južnih padina Alpa.
Prošle godine, mnogi od navedenih olujnih događaja u Španjolskoj i Portugalu zbili su se kasnije u olujnoj sezoni, odnosno tek na proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tijekom prve polovice studenog u dijelovima istočne Španjolske i južne Francuske.
Oluja je donijela jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španjolske prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.
Planinska područja na Iberijskom poluotoku, uključujući Kantabrijske planine, Centralni sustav i Pirenejske planine u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj, mogla bi imati više snježnih oborina ove zime. Zbog toga bi vremenski uvjeti na tamošnjim skijalištima mogli biti upravo idealni. Međutim, i niža područja također imaju šanse vidjeti iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tijekom zime.
Dugotrajna suša
Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama praćenim razdobljima vrućih temperatura, prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira i soje bili su jako pogođeni, navodi služba za praćenje usjeva Europske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su blaže vrijeme i razdoblja prijeko potrebnih oborina koja su stigla u nekim regijama do kasnog ljeta, došla prekasno da bi značajnije pomogla mnogim ljetnim usjevima.
Europljani su sve zabrinutiji da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode diljem južne Europe trebati iznadprosječne zimske oborine da bi se ponovno napunili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitije godišnje doba u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da prestane suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeće olujno razdoblje moglo u potpunosti ukloniti opasnost od suše. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutna niska razina vode.
Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena.
Sjevernu i srednju Europu čekaju sušni uvjeti
Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje u južnoj Europi, sjevernije lokacije poput sjeverne Francuske, zemalja Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.
S obzirom da putanja oluje ide u prilog regijama na jugu, mnoga će se područja diljem sjeverne i središnje Europe suočiti s rizikom da propuste obilne zimske oborine.
Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj.
Ovim će područjem dominirati prosječne do malo ispodprosječne temperature.
Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Europu, raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlu padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica ne bi imali dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.
Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Europi i Skandinaviji. Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.
AccuWeatherova godišnja europska skijaška prognoza
Dok se mnoga skijališta diljem Europe pripremaju za ono što bi se moglo pokazati kao nauspješnija skijaška sezona od početka pandemije koronavirusa, neki upozoravaju da bi neke stvari ipak ove godine mogle biti drugačije. Rastući troškovi struje i plina natjerali su neka odmarališta da podignu cijene ionako skupog sporta. Neka su odmarališta bila u opasnosti da se uopće ne otvore.
Odmarališta u Francuskoj osmislila su nekoliko jedinstvenih taktika kako bi smanjili troškove, uključujući usporavanje brzine žičara, korištenje obnovljive energije i traženje potpore vlade, izvijestio je Euronews. Kao rezultat toga, kupci bi mogli platiti veće naknade kako bi nadoknadili preostale troškove.
Područja za koja se predviđa da će ove zime imati odlične skijaške uvjete uključuju odmarališta uglavnom na najvišim uzvisinama u južnoj Europi. S druge strane, dodatni snijeg vjerojatno će imati pozitivan učinak na operativne troškove na tim lokacijama.
Mjesta za koja se ove zime očekuju "dobri" skijaški uvjeti uključuju odmarališta u Škotskoj, južnoj Norveškoj, središnjoj Španjolskoj i središnjoj Italiji. Ove sezone očekuju se loši uvjeti za sva skijališta koja se nalaze diljem sjeverne Engleske i područja u Njemačkoj, uključujući sjeverne padine Alpa.