ZAGREB - Najavljene tužbe protiv medija i poziv Vlade “službama” da istraže tko su izvori koji Jutarnjem “podmeću informacije” rezultat su petnaestak tekstova u serijalu o kvaliteti mesu.
Umjesto da istraži navode koje su Jutarnjem dali zaštićeni sugovornici (podaci poznati redakciji), ali i stručnjaci te djelatnici prehrambene industrije koji su iza svojih riječi stali imenom i prezimenom, Vlada je u priču ušla presumpcijom nevinosti mesne industrije.
Unatoč najavljenom “inspekcijskom tsunamiju”, vjerojatnije je da nas očekuje birokratski povjetarac. Stoga ponavljamo argumente i dokaze do kojih smo došli, a koje bi inspekcijske službe i mjerodavna ministarstva, žele li provesti ozbiljnu istragu, morale provjeriti. Istragu, rekao je jučer u Novom Vinodolskom, očekuje i predsjednik Josipović. Želi li premijerka “inspekcijski tsunami”, naši su joj tekstovi odlična početna pozicija.
Apsurd: Zamrznuto meso u Hrvatskoj nema rok trajanja
Potkraj kolovoza HTV je objavio svjedočenje radnika mesne industrije koji je otvorio priču o uvoznom mesu starom i do deset godina koje u Hrvatsku bez problema ulazi, prepakirava se i potrošačima podvaljuje kao svježe, iako do njega proizvođači dolaze po znatno nižim, dampinškim cijenama. Buknula je afera meso. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković izjavljuje da smrznuto meso u Hrvatskoj nema rok trajanja.
Činjenica: Takvo je meso slabije kvalitete!
Točno je da zamrznuto meso u Hrvatskoj nema rok trajanja, baš kao i da je takvo meso ispravno. No, Jutarnji se u cijelom serijalu bavio kvalitetom mesa, posljedicama koje takvo meso može ostaviti na zdravlje i konkretnim nepravilnostima vezanim uz deklariranje i uvoz mesa. Prvu priču o mesu potvrđuje Stipan Bilić, stručnjak za prehrambenu industriju koji je godinama radio u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
- Hrana koja bi na Zapadu morala biti uništena uvozi se i prodaje u Hrvatskoj. Dio proizvođača i trgovaca prodaje meso zamrznuto prije više godina - rekao je. Tu je i Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji tvrdi da je nedostatak kontrole kvalitete osnovni problem mesne industrije. Njihovu priču potvrdio nam je i zaštićeni veterinarski inspektor (podaci poznati redakciji). Dragutin Lesar, nezavisni saborski zastupnik, traži od Vlade da zakon sličan onome u SAD-u (gdje se smrznuto meso starije od 12 mjeseci označava s “meso lošije kvalitete”) uđe u regulativu RH.
Apsurd: Proizvođač ima pravo na drugu analizu proizvoda
Četvrtog rujna objavljujemo mehanizam prevare potrošača. Djelatnik mesne industrije govori nam da uvozno meso koje u Zagrebu ne zadovolji uvoznik može poslati na drugu analizu.
Činjenica: Meso koje ne zadovolji u Zagrebu prolazi analizu u Splitu
- Meso se šalje u Split, gdje prolazi analizu i završava u trgovinama - kaže sugovornik. Drugi veterinarski inspektor na terenu nam otkriva načine malverzacija s rokovima trajanja, koji se s proizvoda zapanjujućom lakoćom brišu upotrebom uljnog acetona. Dario Lasić, nutricionist i voditelj Odjela za kontrolu hrane u Zavodu za javno zdravstvo “Andrija Štampar”, daje izjavu koja u potpunosti ruši sustav kontrole hrane. - Apeliram na udruge za zaštitu potrošača da uspostave vlastiti sustav kontrole mesa, odnosno unajme laboratorij koji nije u sustavu - rekao je Lasić.
.
Apsurd: Država napada informatore
Javlja nam se mesar s istarskog područja (podaci poznati redakciji) koji kaže da su mu se svojevremeno javili ljudi koji su tražili 20 posto provizije od sklopljenog posla s uvoznom janjetinom. Obećali su mu da će ga “spojiti s pravim ljudima u Ministarstvu poljoprivrede”.
Činjenica: Agromafija jača od zakona
Samo dan poslije većina istarskih mesara dobiva ozbiljne telefonske prijetnje. U međuvremenu, još jednog našeg sugovornika telefonski je kontaktirao visoki dužnosnik jedne institucije kako bi provjerio je li on naš izvor. Slijedi veliko otkriće: 7. rujna naš reporter provodi dan na graničnom prijelazu Macelj, gdje inspektori zaustavljaju kamion hladnjaču s mesom koje nema certifikate. Riječ je o mesu namijenjenom trgovačkom centru Lidl. U Lidlu tvrde da je riječ o proceduralnoj pogrešci
.
Apsurd: Zakon o hrani više štiti trgovce
Zakon o hrani trebao bi štititi potrošače od kupnje nekvalitetne, zdravstveno neispravne i na drugi način sumnjive hrane. No, Jutarnji otkriva brojne apsurde, odnosno pet dokaza da država mnogo više štiti trgovce nego potrošače.
Činjenice: Država štiti mesnu industriju
Prvo, zakon brani da se nazivi tvrtki koje proizvode ili prodaju zdravstveno neispravno, nezakonito etiketirano ili nekvalitetno meso objavljuju. Drugo, zakon propisuje da prije stavljanja mesa u prodaju proizvođač sam mora poslati uzorak mesa na analizu. Tako je odgovornost veterinarske inspekcije smanjena nakon donošenja novog Zakona o hrani 2007., a u mnogo većem obimu za proizvod mora jamčiti samo proizvođač, što je subjektivna kontrola. Tajnik Hrvatske veterinarske komore Anđelko Gašpar ukazao je da je takav sustav loš. Treće, Pravilnikom o kvaliteti hrane propisano je da hrenovke smiju imati samo 10 posto bjelančevina mesa u sebi, a kulen 22 posto. Sve ostalo su masti, voda, ugljikohidrati i aditivi. A upravo je prekoračena upotreba aditiva u hrani bila predmet brojnih napisa. Četvrto, zakon dozvoljava da se meso može držati i prodavati u nehigijenskim uvjetima. Iako inspekcija utvrdi sanitarni prekršaj, meso iz tih objekata smatra se ispravnim.
- Četrnaest posto objekata u 2010. nije osiguralo higijenske uvjete za skladištenje i prodaju mesa. Prema propisima, takvi se uzorci smatraju zdravstveno ispravnima - poručila nam je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. Naposljetku, na graničnim se prijelazima uzorci za laboratorijsku analizu uzimaju samo kod svakog prvog uvoza iz nekog objekta ili tvrtke. Prema podacima, svega 5 posto mesa koje ulazi u Hrvatsku prođe analize, što ostavlja golem prostor za manipulacije.
Apsurd: Država bez istrage staje na stranu mesne industrije
Vlada na svojoj 77. sjednici, iako joj to nije bilo na dnevnom redu, harmonično napada Jutarnji za nanošenje višemilijunske štete mesnoj industriji i nanošenje štete ugledu RH u Europskoj Uniji.
Činjenica: Trgovine prepune sumnjivih mesnih proizvoda
Dana 8. rujna objavljujemo izjavu nekad najmoćnijeg čovjeka Veterinarske uprave Mate Brstila koji otvoreno govori da su delegacije Veleposlanstva SAD-a radile pritisak na Vladu da izmijeni svoje zakone o mesu. Konkretno, htjeli su da im RH omogući uvoz svinjskog mesa bez testova na trihinelu, što hrvatski zakon zabranjuje. Brstilo tvrdi da su se tada uspjeli oduprijeti tim pritiscima. Istoga dana, u subotu poslijepodne, Hrvatska gospodarska komora saziva konferenciju za novinare na kojoj je novinarima zabranjeno postavljati pitanja!? Dan poslije, u trgovačkim centrima kupili smo gotovo pet kilograma mesa bez valjanih etiketa ili s rokom trajanja koji je prošao prije četiri dana.